Aktivnosti – Razvoj civilnog društva – O programu Razvoj civilnog društva

O programu Razvoj civilnog društva

Koliko god organizacije civilnog društva u Hrvatskoj, kao i sam pojam civilnoga društva, još uvijek nisu dovoljno istražene, prepoznate i razumljive, toliko i stoji činjenica da razvoj organizacija civilnog društva u Hrvatskoj zauzima sve više prostora, te je sve češća tema o kojoj se na različitim razinama govori sa sve više uvažavanja.
Organizacije civilnog društva, bez obzira na svoju svrhu, dijele pet odlučnih osobina koje je moguće objektivno identificirati:

  • prvo, riječ je o organizacijama, tj. imaju nekakav institucionalni identitet
  • drugo, nisu dijelom nekog od državnih aparata
  • treće, ne raspolažu profitom, tj. mogu ostvarivati profit, ali ga ne dijele svojim vlasnicima ili direktorima
  • četvrto, samoupravne su, tj. uživaju značajan stupanj autonomije
  • i konačno, peto, volonterske su, tj. sudjelovanje u radu takvih organizacija nije prisilno te uključuje energiju i ljudske potencijale koji su dobrovoljno stavljeni na raspolaganje.

Ono što povezuje ove raznolike entitete i opravdava pristup kao grupi, tj. sektoru, nisu aktivnosti koje provode, niti područje djelovanja, nego prvenstveno vrijednosti koje te operativne karakteristike dopuštaju i potiču.
Koje su, dakle, vrijednosti koje utjelovljuje Treći sektor?
Jasno je da su višestruke. Uključuju altruizam, suosjećanje, osjetljivost prema onima u potrebi te odanost pravu na slobodu izražavanja, ali u osnovi svega toga nalaze se, prema mišljenju mnogih, dvije temeljne ideje. Prva je ideja individualne inicijative za javno dobro, ideja koja kaže kako ljudska bića imaju sposobnost i obvezu djelovati na vlastitu odgovornost kako bi poboljšali vlastite živote, ali i živote drugih, te kako bi uzeli stvari u svoje ruke s ciljem poboljšanja općeg dobra. Zbog toga se pravo na formiranje organizacija Trećeg sektora pretvara u temeljno ljudsko pravo, podjednako važno kao i pravo slobodnog izražavanja. Zaista, u organizacijskoj eri kakva je naša, u kojoj pojedinačno djelovanje ima malo učinka ukoliko pojedinci ne udruže svoje glasove s glasovima mnogih drugih, pravo na udruživanje nužni je dodatak pravu o slobodi izražavanja. Uz bok ideji o individualnoj inicijativi za javnim dobrom nalazi se i vrijednost solidarnosti, zajedništva, odnosno ideja da ljudi nemaju odgovornost samo prema sebi samima, već jedni prema drugima i prema društvu/zajednici koja je šira od one kojoj pojedinac pripada. To je ono što čini organiziranu dobrovoljnu akciju još važnijom od akcije pojedinca.
Loše je vijest, međutim, ovo: bez obzira na dinamičnost i rast, Treći sektor ostaje krhki eko-sustav, osjetljiv na vanjske prijetnje, nesiguran u izvore potpore, nesavršeno ukorijenjen i legitiman i, da ironija bude veća, počesto ugrožen vlastitim uspjehom. To nas dovodi do tvrdnje: uspjeh globalne revolucije udruga nipošto nije osiguran. Ozbiljni izazovi i dalje ostaju. Prema dr. Lesteru Salomonu ovi izazovi poprimaju najmanje četiri različita oblika:

  • Izazov legitimiteta
  • Izazov učinkovitosti
  • Izazov održivosti
  • Izazov suradnje unutar neprofitnog sektora, suradnje s gospodarskim sektorom i suradnje s državom

Salomon sumira izazove s kojima se i mi susrećemo posljednjih godina. Izazov legitimnosti djelomice je iza nas, iako niti jedan zakon nije tako dobar da ne bi mogao biti još bolji. Izazov učinkovitosti donio je civilnom sektoru u RH razvoj kapaciteta trenera koji su preuzeli rad na unapređenju upravljanja i stvaranja infrastrukture organizacija. Izazov održivosti koji upućuje na filantropijsko podupiranje rezultirao je, barem do sada, razvojem i afirmacijom volonterstva, a sve više se radi na osnivanju zaklada i fondacija kao trajnijeg zaloga održivosti Trećeg sektora. I za kraj: kada svladamo izazove legitimnosti, učinkovitosti i održivosti, čeka nas najveći od svih izazova – izazov suradnje. Da bismo svladali taj izazov morat ćemo se ojačati temeljnim vrijednostima: povjerenjem, razumijevanjem, uvažavanjem…
Isti autor civilno društvo rezimira kao odnos među sektorima: pravo značenje “civilnog društva” o kojemu tako puno slušamo je civilno društvo ne kao sektor, već kao odnos među sektorima u djelovanju za opće dobro. Globalna perspektiva Trećeg sektora je, dakle, postizanje uzajamne otvorenosti i komunikacije među sektorima i njihovim ljudskim nositeljima, odnosno, prihvaćanje paradigme partnerstva i politike suradnje. A da bismo to uspjeli, opet su nam potrebne ranije spomenute vrijednosti: povjerenje, razumijevanje, uvažavanje – vrijednosti bez kojih ne može opstati niti jedan odnos, pa tako ni Treći sektor, niti civilno društvo.
Centar za mir Osijek je u dosadašnjem radu pomogao više od 200 civilnih inicijativa i udruga u procesu stvaranja njihovih organizacija, postavio je i podržao nekoliko suradničkih projekata između organizacija civilnog društva te sudjelovao u postavljanju novih modela suradnje između civilnog i javnog sektora. Primjer takve suradnje je Povelja o suradnji udruga s Gradom Osijekom i s Osječko – baranjskom županijom, potpisana krajem prosinca 2004. godine. Povelja o suradnji određuje načela i područja suradnje koja su grupirana oko informiranja, odlučivanja i razvoja, zadovoljavanja javnih potreba te financiranja