Arhiva vijesti

Obilježen Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Dana 25. studenog 2008. godine Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek obilježio je  Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Tom prigodom, na Trgu Slobode u Osijeku, postavljen je štand na kojem su zainteresirani građani informirani/educirani o tomu što je nasilje u obitelji, koja su prava žrtava nasilja u obitelji, kako ih mogu realizirati te koje su najčešće poteškoće s kojima se suočavaju u realizaciji svojih prava. Dijeljeni su i promotivni materijali s navedenim informacijama.

Štand je postavljen u sklopu „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, a u okviru projekta „Osvijestimo se nasilje u obitelji je naša stvarnost!“ koji je financiran od strane Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Tribina “Inicijativa za regionalnu komisiju za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima”

Pozivamo Vas na tribinu pod naslovom: 

Inicijativa za regionalnu komisiju  za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima

koja će se održati u Vukovaru, 24. listopada 2008. 10.00 – 12.00, Ružičkina kuca, Strossmayerova ulica 25

Na tribini će govoriti:­

  • Nataša Kandić, Fond za humanitarno pravo
  • Mirko Kovačić, Vukovarske majke
  • Ivan Pšenica, Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja
  • Florence Hartmann
  • Vesna Teršelič, Documenta

Program tribine možete pogledati ovdje.

FHPIDC Documenta zastupaju ideju o osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanječinjenica o ratnim zločinima jer duboko vjeruju da ona može pomoći radu tužiteljstava u regiji prikupljanjem, korištenjem, organiziranjem i čuvanjem dokaza koji se mogu koristiti za pokretanje i vođenje kaznenih postupaka.

Takva komisija može osigurati javnu platformu za žrtve da govore svojim glasom i da ih drugi priznaju. Ona može promovirati toleranciju i razumijevanje tako što bi sukobljenim stranama omogućila da čuju bol i patnje pripadnika suprotne strane u sukobu. Na taj bi se način izgradila suosjećajnost, solidarnost i društvena odgovornost.

Regionalna komisija može osigurati jasne dokaze o tome na koji su način određene institucije pojedinačno ili grupno propustile braniti ljudska prava u prošlosti.

Inicijativu o osnivanju službene Regionalne komisije za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji podržala su udruženja i udruge žrtava i veterana, organizacije mladih, organizacije za ljudska prava, umjetnici/e, pisci/spisateljice i novinari/ke iz regije koji/e su sudjelovali/e u regionalnim konzultacijama civilnog društva o mehanizmima za utvrđivanje činjenica o prošlosti, započetim u svibnju 2006. u Sarajevu. U tijeku je stvaranje regionalne koalicije za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanječinjenica o ratnim zločinima (REKOM) koja će organizirati akciju prikupljanja milijun potpisa za osnivanje REKOM-a, a potom, s preporukama civilnog društva, listu predati nacionalnim vladama sa zahtjevom za donošenje odluke o prihvaćanju inicijative.

Umro je Krunoslav Sukić

Drage kolegice i kolege,

Drage prijateljice i prijatelji,

Naš dragi prijatelj, jedan od osnivača Centra za mir – Osijek i dugogodišnji mirovni aktivist, Krunoslav Sukić tragično je preminuo sinoć u Osijeku.

Njegov doprinos i utjecaj na naš rad i naše živote nemjerljiv je, a toplina i ljudskost koju smo iskusili radeći i družeći se s njim sve ove godine  nedostajat će nam.

Sahrana će se održati u Osijeku, na Novom groblju (kod OLT-a), u utorak 07. listopada 2008. godine, u 13.20 sati.

Komemoracija će se održati u prostoru kluba knjižare NOVA u Osijeku (Trg A. Starčevića 4), u ponedjeljak, 06. listopada u 17.00 sati.

Članovi i članice Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek

Umro je Ranko Helebrant, dugogodišnji aktivist za ljudska prava

S tugom i nevjericom javljamo da je umro Ranko Helebrant, dugogodišnji aktivist za ljudska prva, naš prijatelj i suradnik. Preminuo je na službenom putu u Bijeljini, u snu od posljedica infarkta.
Neumoran u pomaganju povrijeđenima, stalno nas je podsjećao da je uloga organizacija za ljudska prava kritizirati Vladu i tražiti da radi bolje.

Komemoracija će se održati u utorak 29. srpnja u 12 sati u prostorijama Centra za ljudska prava u Zagrebu, Kralja Držislava 6.

U SPOMEN DOBROM ČOVJEKU RANKU HELEBRANTU

Vijest o smrti Ranka Helebrabta je presenetila i rastužila mnoge njegove prijatelje i poznanike koje je Ranko stekao baveći se zaštitom ljudskih prava i pomažući ljudima u nevolji. Ranka sam upoznao prije petnajstak godina preko njegovog rođaka don Luke Vincetića, čovjeka izuzetnog po blagoj naravi i moralnoj čvrstoći, koji je također puno prerano otišao. Ta blagost i tolerantnost, kombinirana s ustrajnošću i postojanošću kad se radilo o zaštiti ugroženih i pomoći žrtvama, bile su i glavne crte Rankovog karaktera. Njegov odlazak samo je kratka novinska vijest. Nema mahanja barjacima, nema vatrenih govora. Ta odlazi običan čovjek koji nikog nije ubio, nikakve bombe nije postavljao, ni selo nije spalio, samo je nekakvim starcima i nevoljnicima pomagao, a da pri tome ni staž ni penziju od države nije znao dobiti. Ali ako postoji patriotizam koji je jednoj toleantnoj, otvorenoj i proeuropskoj Hrvatskoj potreban, na koji svi pošteni ljudi mogu biti ponosni, onda je to patriotizam koji je svojim životom i radom svjedočio Ranko Helebrant. Postojanje ljudi kao što je Ranko Helebrant, a još više njihova rijetkost, pokazuju da je dobrota prirodni dar, kao dar za muziku ili matematiku; u određenoj mjeri naći će se kod mnogih ali u velikoj mjeri imaju ga malobrojni. Ljudski život je kratak, a nepravde koje nas okružuju i prerani odlasci koji nas rastužuju postavljaju uvijek iznova pitanja smisla i svrhe. Ali ako ima neki uzvišeni razlog našeg postojanja, nešto što ovom kratkom životu daje smisao i svrhu, to je da smo ovdje zbog ljudi s kojima smo bliski i s kojima dijelimo radosti kao i zbog ljudi čije patnje možemo smanjiti i nesreće ublažiti.

Zagreb, 27 srpnja 2008.
Zoran Pusić, presjednik
Građanski odbor za ljudska prava

IZJAVA POVODOM KAŽNJAVANJA HRVATSKOG NOGOMETNOG SAVEZA

IZJAVA POVODOM KAŽNJAVANJA HRVATSKOG NOGOMETNOG SAVEZA ZBOG RASISTIČKIH I KSENOFOBIČNIH ISPADA OD STRANE DJELA HRVATSKIH NAVIJAČA NA EUROPSKOM NOGOMETNOM PRVENSTVU

Evropsko nogometno prvenstvo važan je sportski događaj koji uvelike prelazi okvire samo sportskog natjecanja. UEFA već dugi niz godina sustavno radi na osvještavanju svih europskih navijača o štetnosti rasizma i ksenofobije na stadionima, te je danas takvo ponašanje u potpunosti neprihvatljivo na evropskim stadionima.

Nedavni rasistički i ksenofobični ispadi djela navijača iz Hrvatske na evropskom prvenstvu pokazali su još jednom koliko Hrvatski nogometni savez (HNS) zanemaruje i negira probleme pojave rasizma i ksenofobije među domaćim navijačima. UEFA-ina kazna HNS-u jasan je znak da u domaćoj nogometnoj kulturi i dalje postoji neprihvatljivo ponašanje s kojim se nažalost HNS ne hvata u koštac.

Centar za mirovne studije još je 2006. godine predložio HNS-u sustavnu kampanju za borbu protiv rasizma, ksenofobije, neonacizma i homofobije na domaćim stadionima. Iako je postojala inicijalna zainteresiranost HNS-a za suradnju, pregovori oko kreiranja i implementacije kampanje naglo su i bez objašnjenja prekinuti od strane HNS-a. Izgleda da se je vodstvo HNS-a zadovoljilo samo kozmetičkim proturasističkim transparentima koji su bili prikazivani na međunarodnim utakmicama hrvatske reprezentacije i pokojoj domaćoj utakmici.

Da bi se ovakvom neprihvatljivom ponašanju stalo na kraj potrebno je sustavno i predano raditi sa navijačima preko matičnih klubova. Osvještavanje mora biti prožeto kroz sve domaće nogometne lige. Moć, ali i odgovornost za takvu akciju ima HNS.

Upravo zbog toga očekujemo da će vodstvo HNS-a shvatiti da jedino rad sa klubovima i navijačima tijekom cijele godine može dati rezultate koji će profilirati domaće navijače u rang većine evropskih navijača koji ne koriste neonacističke ili rasističke poruke prilikom navijanja za vlastitu reprezentaciju. Odgovornost za suzbijanjem neprihvatljivog ponašanja leži i prema velikoj većini hrvatskih navijača koji časno i vatreno navijaju na tribinama evropskih i domaćih stadiona i ograđuju se od navijačkih skupina kojima je neonacizam i ksenofobija dio navijačkog folklora.

Uspostavom sustavne kampanje moguće je kroz dogledno vrijeme iskorijeniti neprihvatljivo ponašanje sa tribina i to prvenstveno iz glava djela navijača. S druge strane, ono što je najvažnije, vratiti povjerenje svim navijačima da dolaze na utakmice uživati u sportskom spektaklu, neopterećeni nacionalizmom, rasizmom, neonacizmom, ksenofobijom ili homofobijom.

Jednako tako, ovim putem pozivano UEFA-u da novčane kazne nacionalnim savezima zbog rasističkog ponašanja usmjeri u fondove suzbijanja rasizma, ksenofobije, neonacizma i homofobije.

Za CMS

Gordan Bosanac

Programski voditelj

Nove stranice

Nove stranice su u izradi. Aktivno radimo na prenošenju podataka sa stare stranice na novu.

Molimo za strpljenje. Ukoliko vam treba nešto od sadržaja koje još nismo prenijeli, molimo da nas kontaktirate.

Okrugli stol: Suđenja za ratne zločine – 2007

Okrugli stol pod nazivom Suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj – problemi i perspektiveće se održati u srijedu, 26. ožujka 2008. u Velikoj dvorani Novinarskog doma (Perkovčeva 2, Zagreb) od 11.00 od 14.00 sati.

Skup će pozdraviti gospodin Tomislav Jakić iz Ureda predsjednika Republike i Nj. E.Vincent Degert, šef Delegacije Europske komisije u RH.


Nalaze i mišljenja o procesima suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj tijekom 2007. godine predstavit će koordinatorica praćenja suđenja za ratne zločine Katarina Kruhonja te monitori i monitorice suđenja za ratne zločine iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine.


Uvodna će izlaganja održati predsjednik Vrhovnog suda gospodin Branko Hrvatin, ministrica pravosuđa, gospođa Ana Lovrin te Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.
Na ovaj okrugli stol pozvani su i predstavnici/e pravosudnih te političkih institucija RH, organizacija civilnog društva, veleposlanstava u RH, odvjetnici/e, predstavnici/e OESS-a, MKSJ te Europske komisije.


Okrugli stol će biti posvećen raspravi o odgovorima pravosudnog sustava Republike Hrvatske na već prepoznate probleme, posebno s obzirom na prioritete za koje se zalažu organizacije koje sustavno prate suđenja, a to su:

  • jačanje istražnih centara za ratne zločine
  • analiza sudovanja u devedesetim godinama, posebice presuda donesenih u odsutnosti i obustava kaznenih postupaka primjenom zakona o oprostu
  • poboljšanje podrške svjedocima i uvažavanje interesa žrtava
  • intenziviranje istraga
  • razvijanje regionalne suradnje pravosuđa na predmetima ratnih zločina

 

Održavanje okruglog stola podržala je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Cjeloviti izvještaj pogledajte ovdje.

NATO NA REFERENDUM: UKLJUČI SE – VOLONTIRAJ!

Osnovan je odbor za referendum o pristupanju Republike Hrvatske NATO savezu. Centar za mir, zajedno sa 30-tak organizacija iz cijele Hrvatske, kreće sa akcijom prikupljanja potpisa u Osijeku i okolici.

Kroz kampanju pod sloganom ODLUKA NARODU – NATO NA REFERENDUM građanima i građanskama bit će postavljeno pitanje: „Jeste li za to da Republika Hrvatska postane članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO)?“

Molimo sve zainteresirane građanke i građane, studentice i studente, umirovljenice i umirovljenike voljne pripomoći akciji prikupljanja potpisa da nam se jave:

Sjedište Centra za mir – Osijek:

Trg A. Šenoe 1, 1. kat (pon. – pet., 08.00 – 16.00 sati)

Telefoni:

031 206 886

031 206 889

e- adresa

eduka@centar-za-mir.hr

Kontakt osoba: Snježana Kovačević

ODLUKA NARODU – NATO NA REFERENDUM

referendum_1
Zagreb, 10. ožujak 2008.

IZJAVA ZA JAVNOST

U Zagrebu je 25. veljače 2008. grupa građanki i građana Republike Hrvatske osnovala Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o članstvu Hrvatske u NATO-u (skraćeni naziv: Odbor za referendum o NATO-u, u daljnjem tekstu “Odbor”). Odbor se poziva na članak 86., stavak 3. Ustava Republike Hrvatske, po kojem se referendum obvezno raspisuje ako to zatraži deset posto birača.

Slogan pod kojim će se voditi kampanja Odbora za referendum o NATO-u jest: ODLUKA NARODU – NATO NA REFERENDUM, a referendumsko pitanje kojim će se tražiti raspisivanje referenduma glasi: „Jeste li za to da Republika Hrvatska postane članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO)?”

Odbor za referendum o NATO-u je nepristrano tijelo koje se ne izjašnjava niti ZA niti PROTIV ulaska Republike Hrvatske u NATO, nego mu je jedini interes raspisivanje referenduma, budući da zastupa općenitu poželjnost referenduma kao oblika neposrednog odlučivanja naroda o osobito značajnim pitanjima, u skladu s člankom 1. Ustava RH. Među mnogim razlozima za raspisivanje referednuma.

Odbor posebno ističe slijedeće:

1. Učlanjenje u NATO je bitna strateška odluka. Tim činom država u bitnome određuje svoju budućnost, te Odbor smatra da je osnovni demokratski postulat da o tako bitnom pitanju građani odlučuju neposredno na referendumu. Republika Hrvatska ima propisan referendum kao ustavnu kategoriju, pa ipak od referenduma o samostalnosti, u Hrvatskoj nije proveden nitijedan referendum. Primjerice, Republika Slovenija je, paralelno sa predsjedničkim izborima održala referendum o načinu privatizacije nacionalne osiguravajuće kuće. Ukoliko o ovako važnom pitanju, što učlanjenje u NATO savez zasigurno jest, građani u Republici Hrvatskoj ne mogu odlučivati neposredno, postavlja se pitanje svrhovitosti postojanja referenduma kao takvog.

2. Većina građana želi održavanje referenduma o ulasku u NATO. Sva istraživanja i sve ankete provedene u posljednjih šest mjeseci pokazuju da preko 70% građana želi neposredno odlučiti o ulasku u NATO savez – bez obzira na svoje političke stavove i afinitete! Ignorirati tako jasno izraženu volju biračkog tijela, bilo bi jednostavno – nedemokratski.

3. Tek bi raspisivanje referenduma omogućilo i osiguralo provođenje ozbiljne i nepristrane rasprave o svim prednostima i nedostacima ulaska u NATO. Takva rasprava, u današnjem trenutku, nažalost ne postoji. Stav je Odbora da cilj demokratskog djelovanja treba biti informirana javnost koja neposredno odlučuje o bitnim pitanjima za svoju budućnost.

4. Odbor smatra da ankete i istraživanja javnog mijenja nisu dovoljno uporište za demokratsko donošenje tako važne uloge kao što je ulazak u NATO. Pogotovo kad se uzme u obzir da se ankete često provode na nereprezentativnim uzorcima, te da podrška (i protivljenje) ulasku u NATO u posljednjih šest mjeseci varira između 35% i 55%. Ti rezultati pokazuju da ne postoji STABILNA volja biračkog tijela iskazanog u dužem vremenskom periodu, te da se istinsko opredjeljenje hrvatske javnosti može utvrditi jedino na referendumu.

Sudjelovanje u djelatnostima Odbora do danas su najavili:
Udruge i inicijative:
ALTRUIST Split, Antinnatoffzg, BORNA, CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Centar za interdisciplinarna istraživanja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek, Centar za mirovne studije – CMS, Centar za razvoj demokracije CERD, Delfin, Demokratska misao, Domine, Drugo more, Eko-Zadar, Filmaktiv, Forum za slobodu odgoja, Gong, Klub studenata sociologije Diskrepancija, Novi plamen, Odbor za ljudska prava Karlovac, PCAP, RAND, Udruga žena Drniš, ZaMirNet, Zelena Istra, Zeleni Dalmacije, Zelena Akcija, Zeleni Hrvatske, Zvuk
Političke stranke: Demokratska stranka žena, Hrvatski pravaši – Hrvatski pravaški pokret, Zelena lista

Odbor je uspostavio koordinacije i kontakte u svim većim gradovima u Hrvatskoj. Ovim putem upućujemo poziv svim građankama i građanima, svim udrugama, bez obzira na političku i inu opredjeljenost, sindikatima, vjerskim zajednicama, te formalnim i neformalnim udrugama građana koje dijele naš cilj – raspisivanje referenduma o ulasku NATO – da nam se pridruže. Načini na koji se pojedinci i udruge mogu uključiti u rad Odbora detaljnije su opisane na web stranici odbora www.natonareferendum.org

Odbor se u potpunosti financira iz donacija. Financijsku podršku može se pružiti uplatom na žiro račun 2330003-1500203028 (primatelj: CMS; svrha: Odluka narodu – NATO na referendum) ili pozivom na broj telefona 060 777 303 kojim se donira 1 kunu (+PDV). Po završetku rada, Odbor će izaći u javnost sa potpunim izvještajem o skupljenim i potrošenim financijskim sredstvima.

Aleksandar Hatzivelkos: 095/ 86 94 731
Lana Vego: 098/ 95 95 890