Arhiva vijesti

Predstavljanje novih publikacija…

Dana 29. rujna 2010. godine održat će se predstavljanje novih publikacija “Sjećanja na rat u Pakracu, Lipiku i okolnim mjestima” te “Evakuiran u Pakračku Poljanu; dnevničko memoarski zapisi” u izdanju Documente.
Predstavljanje će se održati u Pakracu, u Kuriji Janković, Trg bana Jelačića 1, s početkom u 12 sati.
Cijeli poziv možete pročitati ovdje.

Poziv na konferenciju za tisak…

MEDIJIMA

Pozivamo Vas na konferenciju za tisak posvećenu ključnim nalazima izvještaja o praćenju suđenja za ratne zločine u prvoj polovici 2010. godine koja će se održati u Kući ljudskih prava, Selska cesta 112 c, u Zagrebu u ponedjeljak 26. srpnja 2010. u 11.00.

Cijeli poziv možete pročitati ovdje.

Poziv na konferenciju za tisak

 

MEDIJIMA

 

Pozivamo Vas na konferenciju za tisak posvećenu ključnim nalazima izvještaja o praćenju suđenja za ratne zločine za 2009. godinu koja će se održati u Kući ljudskih prava u Zagrebu, Selska cesta 112 c, u četvrtak 11. ožujka 2010. u 11.30. 

 

Na konferenciji za tisak govorit će:

Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Mladen Stojanović, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava

Vesna Teršelič, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

Više informacija možete dobiti u Documenti, Selska cesta 112c, 10000 Zagreb, tel 01 4572398, 0914572398

Godišnji izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine možete preuzeti ovdje.

Pokrenut projekt podrške razvoja Vijeća za prevenciju

Centar za mir je u siječnju 2010. godine započeo projekt “Građani, policija i lokalna uprava zajedno prema participatornoj demokraciji – izgradnja kapaciteta zajednice za konsenzus” uz podršku sredstava Europskog programa za demokraciju i ljudska prava (EIDHR). Projekt ima za cilj razvoj kapaciteta zajednice za prevenciju nasilja putem razvoja suradničkih tijela – Vijeća za prevenciju u 3 grada. Projekt se provodi u suradnji s lokalnom upravom gradova Osijek, Vukovar i Beli Manastir te njihovim policijskim upravama. Volonterski centar Osijek je partner u provedbi projekta.

Predsjedniku Mesiću predstavljanja Inicijativa za suradnju civilnog društva i Oružanih snaga RH u Afganistanu

Predsjedniku Mesiću predstavljanja Inicijativa za suradnju civilnog društva i Oružanih snaga RH u Afganistanu

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić 21. siječnja 2010. godine primio je Katarinu Kruhonju, članicu Centra za mir, nenasilje i ljudska prava te Željka Gregića, načelnika Odjela Stalne misije Republike Hrvatske pri NATO savezu, koji su mu predstavili inicijativu o potrebi angažiranja civilnog društva u procesu uspostavljanja održivog mira u Afganistanu. Naglasili su kako su trenutno na području Afganistana angažirane samo vojne snage koje vojnim sredstvima pokušavaju stabilizirati vlast u Afganistanu i zaustaviti sukobe. Neosporavajući važnost vojne inicijative, mišljenja su da paralelno s njom treba ići i civilna inicijativa stvaranja međusobnog povjerenja i razumijevanja među stanovnicima kako bi se stvorila održivi mir i zajednica s prihvatljivom razinom sigurnosti i životnog standarda za sve stanovnike Afganistana.

Iako to nije dovoljno vidljivo, niti isticano, Hrvatska ima iskustvo u provedbi jedne od najuspješnijih mirovnih misija, Mirne integracije Podunavlja. Upravo jedan od elemenata te misije bila je i angažiranost velikog broja lokalnih, regionalnih i međunarodnih mirovnih organizacije i prije i nakon UNTAES-ove misije.

Predloženo je da se jedna afganistanska pokrajina odabere kao pilot projekt, na čijem bi se primjeru pokazala opravdanost i puni učinci suradnje vojnih i civilnih struktura i to kroz sve strukture vlasti: političare, upravitelje, dužnosnike, vjerske i svjetovne učitelje te organizacije civilnog društva.

Predsjednik Republike zamoljen je za podršku, kako zbog činjenice njegove popularnosti u brojnim zemljama, tako i zbog kontakata sa svjetskim uglednicima koje je stekao tijekom svog desetogodišnjeg mandata.

Predsjednik Republike izrazio je mišljenje kako je ovo hvale vrijedna inicijativa koja zavrjeđuje ne samo njegovu podršku, već i podršku cijele međunarodne zajednice.

O inicijativi će se razgovarati i na Okrugom stolu “Iskustva ratne prošlosti i naučene lekcije: mirna reintegracija” koju organizira Centar za mirovne studije 27. siječnja 2010. godine u Zagrebu, Kuća ljudskih prava, Selska 112 C, 11-14 sati.

Prva nagrada “Krunoslav Sukić” dodijeljena prof. dr. Ladislavu Bognaru

Danas 10. prosinca 2009. godine, u prostorijama Židovske općine u Osijeku, održana je svečana prva dodjela Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić”.

Autor likovnog rješenja Nagrade je gosp. Ivan Doroghy, profesor grafičkog dizajna na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Nagrada “Krunoslav Sukić dodjeljuje se za osobit doprinos u zaštiti i promociji ljudskih prava i sloboda čovjeka i izvrsno i dosljedno promicanje kulture mira i nenasilja, a prvi dobitnik je prof. dr. Ladislav Bognar.

U obrazloženju Komisije za dodjelu nagrade stoji:

Suvremenicima u Osijeku, Slavoniji i Hrvatskoj Ladislav Bognar pruža primjer dosljednog zalaganja u promociji mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava u svom profesionalnom, aktivističkom i građanko-političkom angažmanu.

Njegovo profesionalno i osobno opredjeljenje za alternativni odgoj datira prije rata. Rat ga nije “izbacio” iz tog stava – štoviše motivira ga da elemente obrazovanja za mir i nenasilje ponudi i podučava nastavnike i nastavnice u ratom pogođenoj Slavoniji i Baranji procjenjujući koliko im, u poratnim okolnostima, može pomoći u njihovoj zadaći odgoja djece i mladih. Od tada ustrajava u nastojanju da obrazovanje za mir postane integralnim dijelom obrazovnog sustava u Hrvatskoj.

Sudjeluje u obrani Slatine i Osijeka a odmah nakon demobilizacije, od 1992. godine radi za mirno rješenje ratnog sukoba. Surađuje sa lokalnim i međunarodnim mirovnim organizacijama na osnaživanju mirovnih aktivista te na otvaranju komunikacije sa civilnim i mirovnim inicijativama s okupiranih područja. Otvaranje komunikacije, dijaloga pa i suradnje sa “dugom stranom”, preko crte razdvajanja, uvelike je pripremilo i olakšalo provedbu mirne integracije Podunavlja, no u vrijeme kada je provođeno takvo je djelovanje bilo opasno, prozivano je izdajom i kolaboracijom sa neprijateljem.

Iako je zbog toga bio medijski proganjan i izložen prijetnjama, svoju građansku i političku odgovornost i hrabrost pokazao je kada je podržao svjedoke koji su mu se obraćali i osobno pred pravosuđem svjedočio o okolnostima u kojima su počinjeni ratni zločini protiv srpskih civila u Osijeku i u Paulinom Dvoru.

Nositelje/ice ostalih nominacija su, također, vrijedni primjeri solidarnog, dosljednog, posebno kreativnog i hrabrog djelovanja u sprječavanju nasilja, umanjivanju društvenih nepravdi te građenju demokratskog društva utemeljenog na kulturi nenasilja.

Zlata Dasović rođena je 1957. u Vukovaru. Danas živi u Osijeku i radi kao službenica u banci. Javnosti anonimna no poznata velikom broju ljudi s kojima je povezuje njena zauzetost u solidarnom djelovanju za društvene promjene nenasilnim putem – posebno sindikalnim organiziranjem samostalnog Slavonskog sindikata radnika banke, te njena nastojanja – posredstvom pučkog pjesništva – prema kulturi uvažavanja i proslave različitosti.

 

Bračni par Ana Marija i Otto Raffai osnivači su i mirovni aktivisti udruge RAND – Regionalna adresa za nenasilno djelovanje iz Sesveta kraj Zagreba.

Povezujući duhovnost, nenasilje kao stav i djelovanje te aktivni angažman na izgradnji mira i civilnog društva Ana i Otto Raffai povezuju vjernike i ateiste, rade na nizu ekumenskih i međureligijskih programa.

 

Jaroslav Pecnik, profesor bohemistike, filozofije i povijesti, rođeni Osječanin, živi i radi (djeluje) u Osijeku – kao nastavnik i znanstvenik, aktivist (i volonterski i profesionalno) u području zaštite ljudskih prava (13 godina voditelj Regionalno centra HHO za Slavoniju) , predavač na brojnim seminarima i konferencijama o ljudskim pravima i civilnom društvu, kolumnist i komentator u većem broju dnevnih i tjednih novina u Hrvatskoj i Češkoj, te na radiju i televiziji.

 

 

Nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje pokrenuta je u travnju 2009. od studenata i studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a proširila se gotovo na sve fakultete i sveučilišta u Hrvatskoj – u Osijeku, Splitu, Zadru, Rijeci, Puli i drugim gradovima.

Dio je međunarodnih studentskih napora protiv komercijalizacije obrazovanja, ali sa specifičnim i inovativnim metodama nenasilnog djelovanja i donošenja odluka – kroz direktnu demokraciju na studentskim Plenumima te nenasilnim djelovanjem.