Arhiva vijesti

IZJAVA POVODOM KAŽNJAVANJA HRVATSKOG NOGOMETNOG SAVEZA

IZJAVA POVODOM KAŽNJAVANJA HRVATSKOG NOGOMETNOG SAVEZA ZBOG RASISTIČKIH I KSENOFOBIČNIH ISPADA OD STRANE DJELA HRVATSKIH NAVIJAČA NA EUROPSKOM NOGOMETNOM PRVENSTVU

Evropsko nogometno prvenstvo važan je sportski događaj koji uvelike prelazi okvire samo sportskog natjecanja. UEFA već dugi niz godina sustavno radi na osvještavanju svih europskih navijača o štetnosti rasizma i ksenofobije na stadionima, te je danas takvo ponašanje u potpunosti neprihvatljivo na evropskim stadionima.

Nedavni rasistički i ksenofobični ispadi djela navijača iz Hrvatske na evropskom prvenstvu pokazali su još jednom koliko Hrvatski nogometni savez (HNS) zanemaruje i negira probleme pojave rasizma i ksenofobije među domaćim navijačima. UEFA-ina kazna HNS-u jasan je znak da u domaćoj nogometnoj kulturi i dalje postoji neprihvatljivo ponašanje s kojim se nažalost HNS ne hvata u koštac.

Centar za mirovne studije još je 2006. godine predložio HNS-u sustavnu kampanju za borbu protiv rasizma, ksenofobije, neonacizma i homofobije na domaćim stadionima. Iako je postojala inicijalna zainteresiranost HNS-a za suradnju, pregovori oko kreiranja i implementacije kampanje naglo su i bez objašnjenja prekinuti od strane HNS-a. Izgleda da se je vodstvo HNS-a zadovoljilo samo kozmetičkim proturasističkim transparentima koji su bili prikazivani na međunarodnim utakmicama hrvatske reprezentacije i pokojoj domaćoj utakmici.

Da bi se ovakvom neprihvatljivom ponašanju stalo na kraj potrebno je sustavno i predano raditi sa navijačima preko matičnih klubova. Osvještavanje mora biti prožeto kroz sve domaće nogometne lige. Moć, ali i odgovornost za takvu akciju ima HNS.

Upravo zbog toga očekujemo da će vodstvo HNS-a shvatiti da jedino rad sa klubovima i navijačima tijekom cijele godine može dati rezultate koji će profilirati domaće navijače u rang većine evropskih navijača koji ne koriste neonacističke ili rasističke poruke prilikom navijanja za vlastitu reprezentaciju. Odgovornost za suzbijanjem neprihvatljivog ponašanja leži i prema velikoj većini hrvatskih navijača koji časno i vatreno navijaju na tribinama evropskih i domaćih stadiona i ograđuju se od navijačkih skupina kojima je neonacizam i ksenofobija dio navijačkog folklora.

Uspostavom sustavne kampanje moguće je kroz dogledno vrijeme iskorijeniti neprihvatljivo ponašanje sa tribina i to prvenstveno iz glava djela navijača. S druge strane, ono što je najvažnije, vratiti povjerenje svim navijačima da dolaze na utakmice uživati u sportskom spektaklu, neopterećeni nacionalizmom, rasizmom, neonacizmom, ksenofobijom ili homofobijom.

Jednako tako, ovim putem pozivano UEFA-u da novčane kazne nacionalnim savezima zbog rasističkog ponašanja usmjeri u fondove suzbijanja rasizma, ksenofobije, neonacizma i homofobije.

Za CMS

Gordan Bosanac

Programski voditelj

Nove stranice

Nove stranice su u izradi. Aktivno radimo na prenošenju podataka sa stare stranice na novu.

Molimo za strpljenje. Ukoliko vam treba nešto od sadržaja koje još nismo prenijeli, molimo da nas kontaktirate.

Okrugli stol: Suđenja za ratne zločine – 2007

Okrugli stol pod nazivom Suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj – problemi i perspektiveće se održati u srijedu, 26. ožujka 2008. u Velikoj dvorani Novinarskog doma (Perkovčeva 2, Zagreb) od 11.00 od 14.00 sati.

Skup će pozdraviti gospodin Tomislav Jakić iz Ureda predsjednika Republike i Nj. E.Vincent Degert, šef Delegacije Europske komisije u RH.


Nalaze i mišljenja o procesima suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj tijekom 2007. godine predstavit će koordinatorica praćenja suđenja za ratne zločine Katarina Kruhonja te monitori i monitorice suđenja za ratne zločine iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine.


Uvodna će izlaganja održati predsjednik Vrhovnog suda gospodin Branko Hrvatin, ministrica pravosuđa, gospođa Ana Lovrin te Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.
Na ovaj okrugli stol pozvani su i predstavnici/e pravosudnih te političkih institucija RH, organizacija civilnog društva, veleposlanstava u RH, odvjetnici/e, predstavnici/e OESS-a, MKSJ te Europske komisije.


Okrugli stol će biti posvećen raspravi o odgovorima pravosudnog sustava Republike Hrvatske na već prepoznate probleme, posebno s obzirom na prioritete za koje se zalažu organizacije koje sustavno prate suđenja, a to su:

  • jačanje istražnih centara za ratne zločine
  • analiza sudovanja u devedesetim godinama, posebice presuda donesenih u odsutnosti i obustava kaznenih postupaka primjenom zakona o oprostu
  • poboljšanje podrške svjedocima i uvažavanje interesa žrtava
  • intenziviranje istraga
  • razvijanje regionalne suradnje pravosuđa na predmetima ratnih zločina

 

Održavanje okruglog stola podržala je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Cjeloviti izvještaj pogledajte ovdje.

NATO NA REFERENDUM: UKLJUČI SE – VOLONTIRAJ!

Osnovan je odbor za referendum o pristupanju Republike Hrvatske NATO savezu. Centar za mir, zajedno sa 30-tak organizacija iz cijele Hrvatske, kreće sa akcijom prikupljanja potpisa u Osijeku i okolici.

Kroz kampanju pod sloganom ODLUKA NARODU – NATO NA REFERENDUM građanima i građanskama bit će postavljeno pitanje: „Jeste li za to da Republika Hrvatska postane članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO)?“

Molimo sve zainteresirane građanke i građane, studentice i studente, umirovljenice i umirovljenike voljne pripomoći akciji prikupljanja potpisa da nam se jave:

Sjedište Centra za mir – Osijek:

Trg A. Šenoe 1, 1. kat (pon. – pet., 08.00 – 16.00 sati)

Telefoni:

031 206 886

031 206 889

e- adresa

eduka@centar-za-mir.hr

Kontakt osoba: Snježana Kovačević

ODLUKA NARODU – NATO NA REFERENDUM

referendum_1
Zagreb, 10. ožujak 2008.

IZJAVA ZA JAVNOST

U Zagrebu je 25. veljače 2008. grupa građanki i građana Republike Hrvatske osnovala Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o članstvu Hrvatske u NATO-u (skraćeni naziv: Odbor za referendum o NATO-u, u daljnjem tekstu “Odbor”). Odbor se poziva na članak 86., stavak 3. Ustava Republike Hrvatske, po kojem se referendum obvezno raspisuje ako to zatraži deset posto birača.

Slogan pod kojim će se voditi kampanja Odbora za referendum o NATO-u jest: ODLUKA NARODU – NATO NA REFERENDUM, a referendumsko pitanje kojim će se tražiti raspisivanje referenduma glasi: „Jeste li za to da Republika Hrvatska postane članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO)?”

Odbor za referendum o NATO-u je nepristrano tijelo koje se ne izjašnjava niti ZA niti PROTIV ulaska Republike Hrvatske u NATO, nego mu je jedini interes raspisivanje referenduma, budući da zastupa općenitu poželjnost referenduma kao oblika neposrednog odlučivanja naroda o osobito značajnim pitanjima, u skladu s člankom 1. Ustava RH. Među mnogim razlozima za raspisivanje referednuma.

Odbor posebno ističe slijedeće:

1. Učlanjenje u NATO je bitna strateška odluka. Tim činom država u bitnome određuje svoju budućnost, te Odbor smatra da je osnovni demokratski postulat da o tako bitnom pitanju građani odlučuju neposredno na referendumu. Republika Hrvatska ima propisan referendum kao ustavnu kategoriju, pa ipak od referenduma o samostalnosti, u Hrvatskoj nije proveden nitijedan referendum. Primjerice, Republika Slovenija je, paralelno sa predsjedničkim izborima održala referendum o načinu privatizacije nacionalne osiguravajuće kuće. Ukoliko o ovako važnom pitanju, što učlanjenje u NATO savez zasigurno jest, građani u Republici Hrvatskoj ne mogu odlučivati neposredno, postavlja se pitanje svrhovitosti postojanja referenduma kao takvog.

2. Većina građana želi održavanje referenduma o ulasku u NATO. Sva istraživanja i sve ankete provedene u posljednjih šest mjeseci pokazuju da preko 70% građana želi neposredno odlučiti o ulasku u NATO savez – bez obzira na svoje političke stavove i afinitete! Ignorirati tako jasno izraženu volju biračkog tijela, bilo bi jednostavno – nedemokratski.

3. Tek bi raspisivanje referenduma omogućilo i osiguralo provođenje ozbiljne i nepristrane rasprave o svim prednostima i nedostacima ulaska u NATO. Takva rasprava, u današnjem trenutku, nažalost ne postoji. Stav je Odbora da cilj demokratskog djelovanja treba biti informirana javnost koja neposredno odlučuje o bitnim pitanjima za svoju budućnost.

4. Odbor smatra da ankete i istraživanja javnog mijenja nisu dovoljno uporište za demokratsko donošenje tako važne uloge kao što je ulazak u NATO. Pogotovo kad se uzme u obzir da se ankete često provode na nereprezentativnim uzorcima, te da podrška (i protivljenje) ulasku u NATO u posljednjih šest mjeseci varira između 35% i 55%. Ti rezultati pokazuju da ne postoji STABILNA volja biračkog tijela iskazanog u dužem vremenskom periodu, te da se istinsko opredjeljenje hrvatske javnosti može utvrditi jedino na referendumu.

Sudjelovanje u djelatnostima Odbora do danas su najavili:
Udruge i inicijative:
ALTRUIST Split, Antinnatoffzg, BORNA, CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Centar za interdisciplinarna istraživanja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek, Centar za mirovne studije – CMS, Centar za razvoj demokracije CERD, Delfin, Demokratska misao, Domine, Drugo more, Eko-Zadar, Filmaktiv, Forum za slobodu odgoja, Gong, Klub studenata sociologije Diskrepancija, Novi plamen, Odbor za ljudska prava Karlovac, PCAP, RAND, Udruga žena Drniš, ZaMirNet, Zelena Istra, Zeleni Dalmacije, Zelena Akcija, Zeleni Hrvatske, Zvuk
Političke stranke: Demokratska stranka žena, Hrvatski pravaši – Hrvatski pravaški pokret, Zelena lista

Odbor je uspostavio koordinacije i kontakte u svim većim gradovima u Hrvatskoj. Ovim putem upućujemo poziv svim građankama i građanima, svim udrugama, bez obzira na političku i inu opredjeljenost, sindikatima, vjerskim zajednicama, te formalnim i neformalnim udrugama građana koje dijele naš cilj – raspisivanje referenduma o ulasku NATO – da nam se pridruže. Načini na koji se pojedinci i udruge mogu uključiti u rad Odbora detaljnije su opisane na web stranici odbora www.natonareferendum.org

Odbor se u potpunosti financira iz donacija. Financijsku podršku može se pružiti uplatom na žiro račun 2330003-1500203028 (primatelj: CMS; svrha: Odluka narodu – NATO na referendum) ili pozivom na broj telefona 060 777 303 kojim se donira 1 kunu (+PDV). Po završetku rada, Odbor će izaći u javnost sa potpunim izvještajem o skupljenim i potrošenim financijskim sredstvima.

Aleksandar Hatzivelkos: 095/ 86 94 731
Lana Vego: 098/ 95 95 890

Izvješće o praćenju suđenja za ratne zločine za 2007.

U ponedjeljak, 04. veljače 2008. u 11 sati u prostoru Centra za ljudska prava, Kralja Držislava 6, Zagreb održat će se tiskovna konferencija na kojoj će biti predstavljeni nalazi i mišljenja iz godišnjeg izvještaja o suđenjima za ratne zločine za 2007. godinu.

Četiri organizacije za zaštitu ljudskih prava iz Hrvatske su 2005. godine oformile zajednički monitoring tim kako bi pomogle osiguranju kapaciteta za sustavno praćenje suđenja zbog kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim humanitarnim pravom na županijskim sudovima RH.

Smatramo da već cjelovito informiranje javnosti o suđenjima za ratne zločine, kako o statističkim podacima, tako i o činjenicama o počinjenim zločinima i okolnostima počinjenja, može doprinijeti da osude iz pravomoćnih presuda pomognu distanciranju od zločina počinjenih u ime zajednice, uvažavanju prava žrtava na istinu i nadoknadu a, ujedno, poštivanju ljudskih prava u budućnosti.
Svi će prisutni dobiti primjerak publikacije PRAĆENJE SUĐENJA ZA RATNE ZLOČINE – IZVJEŠTAJ ZA 2007.

Na tiskovnoj će konferenciji govoriti:
• Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
• Veselinka Kastratović, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
• Vesna Teršelič, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb
• Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava, Zagreb
• predstavnik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, Zagreb

Više o praćenju suđenja za ratne zločine pogledajte na našoj Internetskoj stranici

Ovdje možete preuzeti izvješće

Poziv na trening: Vještine nenasilne komunikacije

Komunikacija nas povezuje s drugim ljudima i zbog toga predstavlja važan dio našeg života. Utječe na naše odnose, timski rad, pridonosi pojavi i razvoju sukoba, ali i njegovom rješavanju. Razgovor u kojem se međusobno uvažavamo, slušamo i iskreno suosjećamo može pomoći u razumijevanju svojih i tuđih potreba, te traženju zajedničkog rješenja problema.

Učenje komunikacijskih vještina na osnovu međusobne interakcije u grupi namijenjeno je onima koji žele poboljšati svoju komunikaciju i imati kvalitetnije odnose na poslu, u obitelji, u svakodnevnim životnim situacijama.

Ciljevi radionice
Upoznati glavne elemente nenasilne komunikacije. Osvijestiti vlastiti stil komuniciranja. Unaprijediti znanja i vještine komunikacije utemeljene na iskrenosti, empatiji i nenasilju.

Teme
Uvod u nenasilnu komunikaciju. Verbalna i neverbalna komunikacija. Aktivno slušanje i slušanje bez prosuđivanja. Opažanje. Prepoznavanje i izražavanje osjećanja i potreba. Moć empatije. Davanje i primanje povratne informacije.

Metodologija rada
Primjenjujemo interaktivan pristup rada koji osigurava učenje kroz iskustvo i aktivnu razmjenu znanja između sudionika/sudionica. Metode i tehnike rada: prezentacija,  grupni rad, rad u paru, vođena diskusija, igre uloga, različite kreativne tehnike…

Voditeljice
Snježana Kovačević, teologinja i odgajateljica, završila sustavno obrazovanje iz nenasilnog djelovanja i izgradnje mira (2001. do 2003.) Provodi treninge iz nenasilnog djelovanja s posebnim osvrtom na nenasilnu komunikaciju i transformaciju sukoba.

Nikoleta Poljak, magistar andragogije, specijalizantica edukacija za geštalt psihoterapiju. Od 2002. godine vodi treninge, seminare i radionice na sljedeće teme: interkulturalno obrazovanje, komunikacija, upravljanje sukobom, odgovorno roditeljstvo.

Datum i vrijeme
24. 11. 2007. (subota) od 10.00 do16.00 sati

Mjesto održavanja
Prostorije Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek
Županijska 7, Osijek

Cijena
200.00 HRK
U cijenu su uračunati sljedeći troškovi: pribor za rad, radni materijali, osvježenje.

Način prijave

Popunjenu prijavnicu (prijavnica u prilogu) poslati do 21. studenog 2007. na e-mail:eduka@centar-za-mir.hr ili na fax broj 031 206 886 / 22.

Kontakt
Sve dodatne informacije o treningu možete dobiti u Centru za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek.
Adresa: Županijska 7, 3100 Osijek
Tel/fax: 031 206 886 / 206 889
E-mail: eduka@centar-za-mir.hr
Kontakt osoba: Snježana Kovačević

ALTER-nato-R platforma za izgradnju mira kao alternativa priključenju RH NATO savezu

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek u suradnji sa Centrom za mirovne studije iz Zagreba i Heinrich Boll Fondacijom  predstavlja ALTER-nato-R platforma za izgradnju mira kao alternativa priključenju RH NATO savez.

Predstavljanje će se održati dana 30.10.2007. (utorak) od 11.00 – 13.00 sati u prostorijama Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek, Županijska 7 u Osijeku.

ALTER-nato-R će predstaviti Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije (Zagreb) teKatarina Kruhonja i  Snježana Kovačević iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava- Osijek.


Centar za mirovne studije iz Zagreba  razvio je ALTER-nato-R kao moguću alternativu pristupanja Republike Hrvatske NATO savezu. Prema našim saznanjima ovo je prva javna sigurnosna alternativna politika koja razmatra mogućnost podizanja stupnja sigurnosti svih građana/ki Republike Hrvatske bez nužnosti priključenja vojno – političkom savezu kakav je NATO. ALTER-nato-R je prvi put predstavljen na konferenciji za medije 3. srpnja 2007. u Zagrebu.

Dosadašnja Vladina politika pristupanja Republike Hrvatske NATO savezu i prateća javna rasprava obilježene su dvama dominantnim problemima – manjkom transparentnosti i nedostatkom alternativne politike. Aktualna Vladina politika pristupanju NATO savezu nije razmotrila šire značenje i izazove sigurnosti hrvatskog društva, kao i rizike zbog nedovoljno osmišljenog članstva, obveza i djelovanja Republike Hrvatske u NATO savezu. Smatramo da ovakav pristup narušava kvalitetu i stabilnost demokracije i sigurnosti hrvatskog društva.

Priopćenje povodom prvostupanjske presude MKSJ za zločin na Ovčari

Želimo upozoriti na posljedice presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju za pogubljenje ranjenika iz vukovarske bolnice, kojom je oslobođen Miroslav Radić, a osuđeni Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin, pri čemu je potonji osuđen na kaznu neprimjerenu krivici.

Direktno pogođeni presudu su doživjeli kao novu viktimizaciju, shvativši je kao nepriznavanje njihov patnje.

Presuda je posebno razočaravajuća za obitelji žrtava, osobito kada znamo da uz trojicu optuženika pred MKSJ nisu optuženi najviši oficiri JNA Blagoje Adžić i Veljko Kadijević, koji su morali snositi odgovornost kao nadređeni, ako ne i kao naredbodavci. Zabrinjava nas što je presuda smanjila mogućnost kaznenog gonjenja za zločine odgovornih oficira JNA.

Upozoravamo da će ovakva presuda imati dubinski utjecaj na hrvatsko i ostala postjugoslavenska društva. U Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini mogla biti pridonijeti daljnjem padu povjerenja u rad međunarodnih pravosudnih institucija, a u Srbiji bi mogla biti iskorištena za opravdanje zločina.

Premda za određivanje kazni nikada ne može biti nadležna javnost, već samo sud, postoji mnoštvo općepoznatih dokaza da su sva trojica optuženih bila neposredno povezana sa zločinom koji svojom težinom ne dopušta ništa osim najtežih kazni. Pamtimo sliku Šljivančanina, iza čijih leđa autobusi odvode ranjene iz vukovarske bolnice na mučilište i kasnije stratište, i očekujemo da u žalbenom postupku Sud odredi primjerene kazne za predaju ranjenika srpskim paravojnim jedinicama. Očekujemo da pravosuđe postjugoslavenskih zemalja istraži i kaznenu odgovornost najviših oficira JNA.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Građanski odbor za ljudska prava
Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava i
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Predstavljanje CARDS 2004 projekta “Škola i obitelj zajedno”

U petak 21. 09. 2007., na Međunarodni dan mira, s početkom u 11.00 sati u prostorijama Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek, Županijska 7, održat će se konferencija za meidje. Konferencija se održava povodom predstavljanja projekta Škola i obitelj zajednoza čiju su provedbu osigurana sredstva iz programa CARDS 2004 Europske Unije.

Na konferenciji za medije će govoriti Nikoleta Poljak, programska direktorica Centra za mir – Osijek, Sonja Stanić, voditeljica projekta i Željko Rački, psiholog u OŠ Fran Krsto Frankopan.

Ovaj dvogodišnji projekt Centar za mir – Osijek provodi u partnerstvu s dvije osnovne škole iz Osijeka – OŠ Frana Krsto Frankopan i OŠ Retfala, i s Dječjim domom SOS dječje selo Ladimirevci, a novinarima će biti predstavljene ključne aktivnosti i očekivani rezultati projekta.