Arhiva vijesti

ODLUKA NARODU – NATO NA REFERENDUM

referendum_1
Zagreb, 10. ožujak 2008.

IZJAVA ZA JAVNOST

U Zagrebu je 25. veljače 2008. grupa građanki i građana Republike Hrvatske osnovala Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o članstvu Hrvatske u NATO-u (skraćeni naziv: Odbor za referendum o NATO-u, u daljnjem tekstu “Odbor”). Odbor se poziva na članak 86., stavak 3. Ustava Republike Hrvatske, po kojem se referendum obvezno raspisuje ako to zatraži deset posto birača.

Slogan pod kojim će se voditi kampanja Odbora za referendum o NATO-u jest: ODLUKA NARODU – NATO NA REFERENDUM, a referendumsko pitanje kojim će se tražiti raspisivanje referenduma glasi: „Jeste li za to da Republika Hrvatska postane članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO)?”

Odbor za referendum o NATO-u je nepristrano tijelo koje se ne izjašnjava niti ZA niti PROTIV ulaska Republike Hrvatske u NATO, nego mu je jedini interes raspisivanje referenduma, budući da zastupa općenitu poželjnost referenduma kao oblika neposrednog odlučivanja naroda o osobito značajnim pitanjima, u skladu s člankom 1. Ustava RH. Među mnogim razlozima za raspisivanje referednuma.

Odbor posebno ističe slijedeće:

1. Učlanjenje u NATO je bitna strateška odluka. Tim činom država u bitnome određuje svoju budućnost, te Odbor smatra da je osnovni demokratski postulat da o tako bitnom pitanju građani odlučuju neposredno na referendumu. Republika Hrvatska ima propisan referendum kao ustavnu kategoriju, pa ipak od referenduma o samostalnosti, u Hrvatskoj nije proveden nitijedan referendum. Primjerice, Republika Slovenija je, paralelno sa predsjedničkim izborima održala referendum o načinu privatizacije nacionalne osiguravajuće kuće. Ukoliko o ovako važnom pitanju, što učlanjenje u NATO savez zasigurno jest, građani u Republici Hrvatskoj ne mogu odlučivati neposredno, postavlja se pitanje svrhovitosti postojanja referenduma kao takvog.

2. Većina građana želi održavanje referenduma o ulasku u NATO. Sva istraživanja i sve ankete provedene u posljednjih šest mjeseci pokazuju da preko 70% građana želi neposredno odlučiti o ulasku u NATO savez – bez obzira na svoje političke stavove i afinitete! Ignorirati tako jasno izraženu volju biračkog tijela, bilo bi jednostavno – nedemokratski.

3. Tek bi raspisivanje referenduma omogućilo i osiguralo provođenje ozbiljne i nepristrane rasprave o svim prednostima i nedostacima ulaska u NATO. Takva rasprava, u današnjem trenutku, nažalost ne postoji. Stav je Odbora da cilj demokratskog djelovanja treba biti informirana javnost koja neposredno odlučuje o bitnim pitanjima za svoju budućnost.

4. Odbor smatra da ankete i istraživanja javnog mijenja nisu dovoljno uporište za demokratsko donošenje tako važne uloge kao što je ulazak u NATO. Pogotovo kad se uzme u obzir da se ankete često provode na nereprezentativnim uzorcima, te da podrška (i protivljenje) ulasku u NATO u posljednjih šest mjeseci varira između 35% i 55%. Ti rezultati pokazuju da ne postoji STABILNA volja biračkog tijela iskazanog u dužem vremenskom periodu, te da se istinsko opredjeljenje hrvatske javnosti može utvrditi jedino na referendumu.

Sudjelovanje u djelatnostima Odbora do danas su najavili:
Udruge i inicijative:
ALTRUIST Split, Antinnatoffzg, BORNA, CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Centar za interdisciplinarna istraživanja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek, Centar za mirovne studije – CMS, Centar za razvoj demokracije CERD, Delfin, Demokratska misao, Domine, Drugo more, Eko-Zadar, Filmaktiv, Forum za slobodu odgoja, Gong, Klub studenata sociologije Diskrepancija, Novi plamen, Odbor za ljudska prava Karlovac, PCAP, RAND, Udruga žena Drniš, ZaMirNet, Zelena Istra, Zeleni Dalmacije, Zelena Akcija, Zeleni Hrvatske, Zvuk
Političke stranke: Demokratska stranka žena, Hrvatski pravaši – Hrvatski pravaški pokret, Zelena lista

Odbor je uspostavio koordinacije i kontakte u svim većim gradovima u Hrvatskoj. Ovim putem upućujemo poziv svim građankama i građanima, svim udrugama, bez obzira na političku i inu opredjeljenost, sindikatima, vjerskim zajednicama, te formalnim i neformalnim udrugama građana koje dijele naš cilj – raspisivanje referenduma o ulasku NATO – da nam se pridruže. Načini na koji se pojedinci i udruge mogu uključiti u rad Odbora detaljnije su opisane na web stranici odbora www.natonareferendum.org

Odbor se u potpunosti financira iz donacija. Financijsku podršku može se pružiti uplatom na žiro račun 2330003-1500203028 (primatelj: CMS; svrha: Odluka narodu – NATO na referendum) ili pozivom na broj telefona 060 777 303 kojim se donira 1 kunu (+PDV). Po završetku rada, Odbor će izaći u javnost sa potpunim izvještajem o skupljenim i potrošenim financijskim sredstvima.

Aleksandar Hatzivelkos: 095/ 86 94 731
Lana Vego: 098/ 95 95 890

Izvješće o praćenju suđenja za ratne zločine za 2007.

U ponedjeljak, 04. veljače 2008. u 11 sati u prostoru Centra za ljudska prava, Kralja Držislava 6, Zagreb održat će se tiskovna konferencija na kojoj će biti predstavljeni nalazi i mišljenja iz godišnjeg izvještaja o suđenjima za ratne zločine za 2007. godinu.

Četiri organizacije za zaštitu ljudskih prava iz Hrvatske su 2005. godine oformile zajednički monitoring tim kako bi pomogle osiguranju kapaciteta za sustavno praćenje suđenja zbog kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim humanitarnim pravom na županijskim sudovima RH.

Smatramo da već cjelovito informiranje javnosti o suđenjima za ratne zločine, kako o statističkim podacima, tako i o činjenicama o počinjenim zločinima i okolnostima počinjenja, može doprinijeti da osude iz pravomoćnih presuda pomognu distanciranju od zločina počinjenih u ime zajednice, uvažavanju prava žrtava na istinu i nadoknadu a, ujedno, poštivanju ljudskih prava u budućnosti.
Svi će prisutni dobiti primjerak publikacije PRAĆENJE SUĐENJA ZA RATNE ZLOČINE – IZVJEŠTAJ ZA 2007.

Na tiskovnoj će konferenciji govoriti:
• Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
• Veselinka Kastratović, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
• Vesna Teršelič, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb
• Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava, Zagreb
• predstavnik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, Zagreb

Više o praćenju suđenja za ratne zločine pogledajte na našoj Internetskoj stranici

Ovdje možete preuzeti izvješće

Poziv na trening: Vještine nenasilne komunikacije

Komunikacija nas povezuje s drugim ljudima i zbog toga predstavlja važan dio našeg života. Utječe na naše odnose, timski rad, pridonosi pojavi i razvoju sukoba, ali i njegovom rješavanju. Razgovor u kojem se međusobno uvažavamo, slušamo i iskreno suosjećamo može pomoći u razumijevanju svojih i tuđih potreba, te traženju zajedničkog rješenja problema.

Učenje komunikacijskih vještina na osnovu međusobne interakcije u grupi namijenjeno je onima koji žele poboljšati svoju komunikaciju i imati kvalitetnije odnose na poslu, u obitelji, u svakodnevnim životnim situacijama.

Ciljevi radionice
Upoznati glavne elemente nenasilne komunikacije. Osvijestiti vlastiti stil komuniciranja. Unaprijediti znanja i vještine komunikacije utemeljene na iskrenosti, empatiji i nenasilju.

Teme
Uvod u nenasilnu komunikaciju. Verbalna i neverbalna komunikacija. Aktivno slušanje i slušanje bez prosuđivanja. Opažanje. Prepoznavanje i izražavanje osjećanja i potreba. Moć empatije. Davanje i primanje povratne informacije.

Metodologija rada
Primjenjujemo interaktivan pristup rada koji osigurava učenje kroz iskustvo i aktivnu razmjenu znanja između sudionika/sudionica. Metode i tehnike rada: prezentacija,  grupni rad, rad u paru, vođena diskusija, igre uloga, različite kreativne tehnike…

Voditeljice
Snježana Kovačević, teologinja i odgajateljica, završila sustavno obrazovanje iz nenasilnog djelovanja i izgradnje mira (2001. do 2003.) Provodi treninge iz nenasilnog djelovanja s posebnim osvrtom na nenasilnu komunikaciju i transformaciju sukoba.

Nikoleta Poljak, magistar andragogije, specijalizantica edukacija za geštalt psihoterapiju. Od 2002. godine vodi treninge, seminare i radionice na sljedeće teme: interkulturalno obrazovanje, komunikacija, upravljanje sukobom, odgovorno roditeljstvo.

Datum i vrijeme
24. 11. 2007. (subota) od 10.00 do16.00 sati

Mjesto održavanja
Prostorije Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek
Županijska 7, Osijek

Cijena
200.00 HRK
U cijenu su uračunati sljedeći troškovi: pribor za rad, radni materijali, osvježenje.

Način prijave

Popunjenu prijavnicu (prijavnica u prilogu) poslati do 21. studenog 2007. na e-mail:eduka@centar-za-mir.hr ili na fax broj 031 206 886 / 22.

Kontakt
Sve dodatne informacije o treningu možete dobiti u Centru za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek.
Adresa: Županijska 7, 3100 Osijek
Tel/fax: 031 206 886 / 206 889
E-mail: eduka@centar-za-mir.hr
Kontakt osoba: Snježana Kovačević

ALTER-nato-R platforma za izgradnju mira kao alternativa priključenju RH NATO savezu

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek u suradnji sa Centrom za mirovne studije iz Zagreba i Heinrich Boll Fondacijom  predstavlja ALTER-nato-R platforma za izgradnju mira kao alternativa priključenju RH NATO savez.

Predstavljanje će se održati dana 30.10.2007. (utorak) od 11.00 – 13.00 sati u prostorijama Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek, Županijska 7 u Osijeku.

ALTER-nato-R će predstaviti Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije (Zagreb) teKatarina Kruhonja i  Snježana Kovačević iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava- Osijek.


Centar za mirovne studije iz Zagreba  razvio je ALTER-nato-R kao moguću alternativu pristupanja Republike Hrvatske NATO savezu. Prema našim saznanjima ovo je prva javna sigurnosna alternativna politika koja razmatra mogućnost podizanja stupnja sigurnosti svih građana/ki Republike Hrvatske bez nužnosti priključenja vojno – političkom savezu kakav je NATO. ALTER-nato-R je prvi put predstavljen na konferenciji za medije 3. srpnja 2007. u Zagrebu.

Dosadašnja Vladina politika pristupanja Republike Hrvatske NATO savezu i prateća javna rasprava obilježene su dvama dominantnim problemima – manjkom transparentnosti i nedostatkom alternativne politike. Aktualna Vladina politika pristupanju NATO savezu nije razmotrila šire značenje i izazove sigurnosti hrvatskog društva, kao i rizike zbog nedovoljno osmišljenog članstva, obveza i djelovanja Republike Hrvatske u NATO savezu. Smatramo da ovakav pristup narušava kvalitetu i stabilnost demokracije i sigurnosti hrvatskog društva.

Priopćenje povodom prvostupanjske presude MKSJ za zločin na Ovčari

Želimo upozoriti na posljedice presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju za pogubljenje ranjenika iz vukovarske bolnice, kojom je oslobođen Miroslav Radić, a osuđeni Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin, pri čemu je potonji osuđen na kaznu neprimjerenu krivici.

Direktno pogođeni presudu su doživjeli kao novu viktimizaciju, shvativši je kao nepriznavanje njihov patnje.

Presuda je posebno razočaravajuća za obitelji žrtava, osobito kada znamo da uz trojicu optuženika pred MKSJ nisu optuženi najviši oficiri JNA Blagoje Adžić i Veljko Kadijević, koji su morali snositi odgovornost kao nadređeni, ako ne i kao naredbodavci. Zabrinjava nas što je presuda smanjila mogućnost kaznenog gonjenja za zločine odgovornih oficira JNA.

Upozoravamo da će ovakva presuda imati dubinski utjecaj na hrvatsko i ostala postjugoslavenska društva. U Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini mogla biti pridonijeti daljnjem padu povjerenja u rad međunarodnih pravosudnih institucija, a u Srbiji bi mogla biti iskorištena za opravdanje zločina.

Premda za određivanje kazni nikada ne može biti nadležna javnost, već samo sud, postoji mnoštvo općepoznatih dokaza da su sva trojica optuženih bila neposredno povezana sa zločinom koji svojom težinom ne dopušta ništa osim najtežih kazni. Pamtimo sliku Šljivančanina, iza čijih leđa autobusi odvode ranjene iz vukovarske bolnice na mučilište i kasnije stratište, i očekujemo da u žalbenom postupku Sud odredi primjerene kazne za predaju ranjenika srpskim paravojnim jedinicama. Očekujemo da pravosuđe postjugoslavenskih zemalja istraži i kaznenu odgovornost najviših oficira JNA.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Građanski odbor za ljudska prava
Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava i
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Predstavljanje CARDS 2004 projekta “Škola i obitelj zajedno”

U petak 21. 09. 2007., na Međunarodni dan mira, s početkom u 11.00 sati u prostorijama Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek, Županijska 7, održat će se konferencija za meidje. Konferencija se održava povodom predstavljanja projekta Škola i obitelj zajednoza čiju su provedbu osigurana sredstva iz programa CARDS 2004 Europske Unije.

Na konferenciji za medije će govoriti Nikoleta Poljak, programska direktorica Centra za mir – Osijek, Sonja Stanić, voditeljica projekta i Željko Rački, psiholog u OŠ Fran Krsto Frankopan.

Ovaj dvogodišnji projekt Centar za mir – Osijek provodi u partnerstvu s dvije osnovne škole iz Osijeka – OŠ Frana Krsto Frankopan i OŠ Retfala, i s Dječjim domom SOS dječje selo Ladimirevci, a novinarima će biti predstavljene ključne aktivnosti i očekivani rezultati projekta.

Najava novog ciklusa radionica

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek organizira niz radionica koje se bave odnosom pojedinca i društva, pojedinca i institucija, pravnim svladavanjem prošlosti, psihološkim aspektima krivice i odgovornosti, manipulacijom, masovnim medijima i govorom mržnje, osobnim iskustvom rata i sličnim temama iz područja suočavanja s prošlošću, kako bi uključili što veći broj mladih iz različitih sektora i profila u procese razvoja demokracije i jačanja civilnog društva te na taj način potaknuli njihov veći angažman i utjecaj na pozitivne promjene u društvu.

Radionice će se održavati u Osijeku, u prostorijama Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, Županijska 7 s početkom u 17.00 sati i to u bloku (po dvije isti dan, svaka 1,5 sat s 30 min pauze). U nastavku možete vidjeti teme i termine radionica s imenima predavača:
1) 22. rujna 2007. – Četiri pojma krivice – Mirjana Vojvodić
2) 22. rujna 2007. – Princip odgovornosti – Katarina Kruhonja
3) 29. rujna 2007. – Ja i moji susjedi – Nikoleta Poljak
4) 29. rujna 2007. – Upravljanje sukobom – Nikoleta Poljak
5) 29. rujna 2007. – Psihologija mase – Monika Šimek
6) 29. rujna 2007. – Ja u vrijeme ratova – osobna iskustva – Amalija Krstanović
7) 6. listopada 2007. – Regionalni mehanizmi za utvđivanje istine i Tranzicijska pravda – Katarina Kruhonja i Vesna Teršelić
8.) 13. listopada 2007. – JA i MI – pojedinac i institucije – Milan Ivanović
9) 13. listopada 2007. – Nacije i nacionalizmi – Milan Ivanović
10) 20. listopada 2007. – Manipulacija, masovni mediji i govor mržnje – Drago Hedl
11) 27. listopada 2007. – Balkan i Europa – sukob ili zajedničke vrijednosti – Nikolina Svalina
12) 27. listopada 2007. – Put u budućnost – EU – Branka Kaselj

Radionice su namijenjene mladim ljudima, starosti do 30 godina, koji se bave ili se žele baviti javnim životom, kao što su: novinari, aktivisti NVO-a, političari i studenti. Od zainteresiranih sudionika se očekuje sudjelovanje na svim radionicama, s obzirom na povezanost tema, a ukoliko to neće biti moguće, na pripremljenim prijavnim obrascima treba navesti nazive radionica na kojima će biti prisutni.

Ukoliko ste zainteresirani, javite se do srijede, 12. rujna 2007. 

Kontakt osoba: Vesna Liermann – koordinatorica projekta
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Županijska 7 – Osijek
web: www.centar-za-mir.hr
telefon: 031/ 206 886 ili 031/ 206 889
e-mail: izgradnja-mira@centar-za-mir.hr

Promocija dvaju knjiga prof. dr.sc. Ive Josipovića

U četvrtak 05. srpnja 2007. godine, s početkom u 13.00 sati,  će se u Zagrebu u prostorijama Novinarskog doma održati promocija dvaju knjiga prof. dr. sc. Ive Josipovića.

Riječ je o knjizi ODGOVORNOST ZA RATNE ZLOČINE PRED SUDOVIMA U HRVATSKOJ(Knjiga I. – Izvori prava s uvodnom studijom i interaktivnim CD-romom)  u izdanju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i American Bar Association te knjizi RATNI ZLOČINI –priručnik za praćene suđenja, u izdanju Centra za  mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek.

O knjigama će govoriti dipl.iur. Damir Kos, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske,prof. dr. sc. Josip Kregar, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu  prof. dr. sc. Igor Gliha, voditelj izdavačke djelatnosti Pravnog fakulteta i Katarina Kruhonja, koordinatorica nacionalnog i regionalnog projekta praćenja suđenja za ratne zločine.

Okrugli stol “Poboljšanje podrške svjedocima u suđenjima za ratne zločine”

Okrugli stol Poboljšanje podrške svjedocima u suđenjima za ratne zločine održat će se u Osijeku 19. lipnja 2007. godine  s početkom u 11.00 sati u dvorani hotela Waldinger, Županijska 8, Osijek.

Cilj okruglog stola je razmotriti ulogu i odgovornost pravosudnih institucija, organizacija civilnog društva te medija u podršci svjedoka.

Organizatori ovog događanja su Documenta – centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba iCentar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek.

Prezentacija: Medijacija u školi i zajednici

Medijacijski centar Osijek
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek

Vas poziva na prezentaciju

Medijacija u zajednici i školi
metoda dogovornog rješavanja sukoba
uz pomoć treće neutralne strane

koja će se održati u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana mira u četvrtak, 21. rujna 2006. u 18 sati u prostorijama Klub galerije « Magis « Europske avenije 6, 31000 Osijek

Na prezentaciji ćete saznati što je medijacija, koje su njezine prednosti, koji su sukobi pogodni za medijaciju, tko sve može postati medijator/ica i na koji način.

Medijaciju će predstaviti članovi/ce i medijatori Centra za  mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek i učenici i nastavnici OŠ Jagode Truhelke.

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek od 24. siječnja ove godine nudi besplatnu uslugu medijacije građanima u Medijacijskom centru Osijek, koji je nastao kao rezultat dugogodišnjega učenja i rada na prevenciji i preobrazbi sukoba, te dvogodišnje edukacije stotinjak medijatora, policajaca, sudaca i sutkinja iz Osijeka, Belog Manastira i Vukovara.

Osnovna škola Jagode Truhelke već četvrtu godinu provodi program edukacije učenika za medijatore te vodi Klub medijatora u kojem učenici medijatori pomažu svojim vršnjacima rješavati sukobe medijacijom.

Dođite i pogledajte kako medijaciju provode odrasli, a kako djeca četvrtog do šestog razreda Osnovne škole Jagode Truhelke!

Radujemo se Vašem dolasku.