Novosti sa suđenja

PAMTIMO UBIJENE U ZLOČINIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

Danas je dvadesetpeta godišnjica zločina u Ahmićima. U tome srednjobosanskom mjestu su pripadnici Četvrte bojne Vojne policije HVO-a i Jockeri, postrojba za posebne namjene navedene policije, ujutro 16. travnja 1993. godine pobile 116 civila, od kojih 32 žena i 11-ero djece Najmanja beba imala je samo tri mjeseca. Neki počinitelji, ponajprije zapovjednici, zločina u Ahmićima osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne, a pojedini od njih su u zatvor dospjeli tek nakon dugotrajnoga skrivanja u kojemu su imali logističku i drugu pomoć izvjesnih državnih organa.
U Ahmićima i u Sarajevu danas se javnosti po prvi put predstavlja izložba „48 sati pepela i krvi“ u organizaciji Historijskog muzeja BiH i SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu iz Pule, uz podršku Udruženja 16. April – Ahmići, s fotografijama Gilesa Penfounda, tadašnjeg fotografa Britanskog bataljona UN, koji je među prvima ušao u Ahmiće nakon masakra i svojom kamerom ovjekovječio prizore pakla koje je zatekao. Ove fotografije su korištene u procesuiranju ratnih zločina i imaju dokumentarnu vrijednost a ujedno odaju počast žrtvama i preživjelima. Izložba će kasnije biti otvorena u Zagrebu i Puli.
———————————————————————————–
U mjestu Trusina, koje se nalazi 20-ak kilometara od Konjica, 16. travnja 1993. ubijeno je 19 civila i trojica zarobljenih pripadnika HVO-a. Za ovaj ratni zločin pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđeno je više osoba, a suđenje jednom od optuženih je u tijeku. Na poziv Udruge obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu Konjic, kao organizatora komemoracije, ratni veterani prisustvovat će komemoraciji stradalim. Organizatori dolaska veterana iz Centra za nenasilnu akciju ističu da će prisutnošću na komemoraciji bivši pripadnici HV-a, HVO-a, Armije BiH, VRS-a, VJ i JNA pokloniti žrtvama i poslat poziv nadležnim da se i preostali odgovorni za počinjene zločine procesuiraju.
U siječnju 2018. predstavnici organizacija civilnog društva iz Hrvatske i drugih zemalja okupljeni u Koaliciji za REKOM poklonili su se žrtvama u Ahmićima i Trusini.

PRAVOMOĆNA OSUĐUJUĆA PRESUDA VOJISLAVU ŠEŠELJU

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove, Žalbeno vijeće, u čijoj je nadležnosti bilo rješavanje po žalbi Tužiteljstva MKSJ na oslobađajuću presudu izrečenu okr. Vojislavu Šešelju, objavilo je dana 11. travnja 2018. godine da je delimično ukinulo oslobađajuću presudu Vojislavu Šešelju i odbacilo ostatak žalbe Tužteljstva.

Žalbeno vijeće osudilo je okr. Vojislava Šešelja na 10 godina zatvora.

Kazna od deset godina izrečena je okrivljenika za poticanje progona (prisilno raseljavanje), deportacije i druga nehumana djela (prisilno premještanje) kao zločina protiv čovječnosti; za činjenje progona (kršenje prava na sigurnost) kao zločina protiv čovječnosti nad Hrvatima u Hrtkovcima u Vojvodini.

Proglašeno je da je kazna odslužena, jer je okrivljeniku u izrečenu kaznu uračunato vrijeme koje je proveo u pritvorskoj jedinici za vrijeme kaznenog postupka, koji je vođe protiv njega, suglasno odredbama Pravilnika o postupku i dokazima. Vrijeme koje je proveo u pritvorskj jedinici tijekom kaznenog postupka: od 24. veljače 2003. godine do 6. studenog 2014. godine.

KAZNENA PRIJAVA PROTIV SRPSKOG DRŽAVLJANINA ZA ZLOČIN NA SAJMIŠTU I NA OVČARI

Na stranicama MUP RH, kao i u medijima, objavljena je vijest da je Ravnateljstvo policije u suradnji s PU Osječko-baranjskom i PU Vukovarsko srijemskom i ŽDO u Osijeku, nakon višegodišnjih izvida, danas podnijelo kaznenu prijavu protiv 45-togodišnjeg državljanina Srbije, pripadnika bivše JNA, koji je sudjelovao u agresiji na RH. Osumnjičen je da je nakon pada Vukovara počinio kaznena djela iz čl. 120. i čl. 122. OKZ RH.

Nakon kriminalističkog istraživanja utvrđeno je da je osumnjičenik tijekom listopada 1991. godine, nakon okupacije gradske četvrti Vukovara, zvano Sajmište, sudjelovao u odvođenju i ubojstvu 7 civila, od kojih se još 3 vodi kao nestale osobe. Na taj način počinio je kazneno djelo iz čl. 120. OKZ RH.

Također sumnjiči se da je 20. studenoga 1991. godine, u poslijepodnevnim i večernjim satima, u hangaru na Ovčari, sudjelovao u zlostavljanju i ubojstvu ratnih zarobljenika odvedenih iz vukovarske bolnice. Usmrtio je više osoba, među kojima i francuskog državljanina (1966.), čiji posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni. Dakle, sudjelovao na lokaciji masovne grobnice na Grabovu, u strijeljanju 200 hrvatskih zarobljenika, čime je počinio kazneno djelo iz čl. 122. OKZ RH.

Osumnjičenik je nedostupan hrvatskim pravosudnim tijelima, ima srpsko državljanstvo.

ZLOČIN U KIJANIMA

Pred Vijećem za ratne zločine Županisjkog suda u Rijeci, kojim predsjedava sutiknja Ika Šarić, započela je rasprava u kaznenom postupku protiv opt. Rajka Kričkovića, tempore criminis pripadnika 118. Domobranske pukovnije HV-a, za zločin počinjen nad civilima, nakon VRA “Oluja”, u periodu od 15. – 28. kolovoza 1995.

Prema navodima optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci, od 4. studenog 2014. godine, Okrivljenik je počinio ubojstvo troje civila u selu Kijani, kraj Gračaca. Stavlja mu se na teret da je ubio Radomira i Miru Sovilj (brata i sestru), hicima iz automatske puške, te njihovu majku Maru Sovilj, zapalio zajedno s kućom i stokom zaključanom u prizemnom djelu kuće.

U tijeku je dokazni postupak optužbe.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Rijeci

Vijeće za ratne zločine: sutkinja Ika Šarić, predsjednica vijeća, sutkinje Dina Brusić i Loreta Sršen, članice vijeća

Optužnica: ŽDO-a u Rijeci, broj K-DO-23/14-VI, od 04.11.2014.

Optužbu zastupa: Nenad Bogosavljev, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Rijeci

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OK ZRH

Optuženik:

Rajko Kričković

Branitelji optuženika:

Ružica Spasojević, odvjetnica iz Rijeke, Nikola Sabljar, odvjetnik iz Rijeke

Opunomoćnik oštećenih: Ljubiša Drageljević, odvjetnik iz Rijeke

Žrtve- ubijeni:

Radomir Sovilj

Mira Sovilj

Mara Sovilj

ZLOČIN GRANATIRANJA ŠIBENIKA

okr. Milan Pavlović, izručen iz Crne Gore u srpnju 2017. godine

Suđenje je počelo 27. ožujka 2018. godine pred Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Splitu čitanjem optužnice.

Županijski sud u Šibeniku, osudio je dana 8. srpnja 1992. godine okr. Milana Pavlović je u odsutnosti (kaznene postupak protiv šestorice nedostupnih pripadnika JNA, predmet okr. Ratko Mladić i dr.). Pravomoćno je proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.

Pravomoćnim rješenjem Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Splitu broj Kv I-1272017 od 4. rujna 2017., dopuštena mu je obnova postupka.

Spis je po pravomoćnosti rješenja kojim se Županijski sud u Šibenuku proglasio stavano nenadležnim za suđenje u ovom kaznenopravnom predmetu, dodijeljen na dajnje postupanje Županijskom sudu u Splitu kao stvarno i mjesno nadležnom sudu.

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku specificirana je u odnosu na okr. Milana Pavlovića dana 21. prosinca 2017. godine. Optužnim aktom na teret mu se stavlja sudjelovanje u združenom napadu na civile te civilne, kulturne, industrijske i gospodarske objekte. Okrivljenik je u svojstvu zapovjednika topničke baterije, skupa s Ratkom Mladićem, Slavkom Lisicom i četvoricom visokih časnika JNA, napad na Šibenik i okolicu izveo između 16. – 23. rujna 1991. godine, Tijekom napada smrtno je stradala ženska osoba, a znatnu destrukciju doživijeli su brojni spomenici kulture u gradu.

Tijek rasprave:

Nakon čitanja optužnog akta optuženik je priznao krivnju te izrazio kajanje.

“Optužnicu koje se na mene odnosi prihvaćam u potpunosti. Činjenica je da sam kao pripadnik JNA sudjelovao u granatiranju Šibenika te time izazavo posljedice navedene u optužnici. Međutim, moram navesti da u Šibenik nisam došao ratovati. Bio sam vojnik profesionalac, pohađao sam vojne škole i učen sam biti častan vojnik i časnik. Desio se rat kojeg nitko nije želio. Kao zapovjednik topničke baterije dobivao sam zapovijedi koje sam morao izvršavati, a i sam sam podređenima izdavao zapovijedi koje su se morale izvršavati. Žao mi je zbog toga. Imam troje djece i ozbiljne zdravstene probleme, naveo je optuženik iznoseći obranu. Potom su, u nastavku dokaznog postupka, pročitani brojni materijalni dokazi.

Nastavak rasprave na kojoj bi se nakon završnih govora stranaka trebala objaviti presuda, zakazana je za 4. svibnja 2018., u 10:00h.

OPĆI PODACI:

Županijski sud u Splitu

Vijeće za ratne zločine u sastavu:
sudac Vladimir Živaljić, predsjednik vijeća, Mlađan Prvan, Zoran Matulović, članovi vijeća

Optužnica: Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku, broj KT-23/91, od 21. prosinca 2017.

Optužbu zastupa: Zvonko Ivić, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Šibeniku, rješenjem Glavnog državnog odvjetnka RH upućen u ŽDO Split na rad u konkretnom predmetu

Kazneno djelo:
– ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OK ZRH

Optuženiku se sudi u prisutnosti:
Milan Pavlović, državljanin Republike Srbije, nalazi se u istražnom zatvoru

Obrana:
Slađana Čanković, odvjetnica iz Zagreba

PRIRUČNIK ZA ŽRTVE KAZNENIH DJELA

Documenta – centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudkska prava Osijek, Bijeli krug Hrvatske iz Splita i Udruga za podršku žrtvama i svjedocima iz Vukovara izdale su Priručnik za žrtve kaznenih djela.

Cilj izdavanja ovoga Priručnika je olakšati žrtvama kaznenih djela ostvarivanje prava zajamčenih nacionalnim zakonima.

Priručnik će pomoći u odgovorim ana pitanja: kome se obratiti, od koga zatražiti pomoć i koja prava žrtva može ostvariti.

Priručnik je dio aktivnosti projekta “Prava, podrška, zaštita i naknada žrtvama kaznenih djela”, kojeg provode nabrojene četiri partnerske organizacije civilnog društva. Projekt je financiran iz sredstava Justice programa Europske unije, sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Republike Hrvatske, te raaliziran uz podršku Grada Zagreba.

ZLOČIN U LOGORIMA GABELA, SILOS I DRETELJ

Na Županijskom sudu u Splitu u tijeku je suđenje dvojici nekadašnjih pripadnika brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Knez Domagoj, optužnim za ratne zločine nad bošnjačkim civilima.

Marinka Marića i Željka Rodina, tempore criminis istražitelja Sigurnosno-informativne službe (SIS) brigade, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu tereti za ponižavanje, fizičko i psihičko zlostavljanje, mučenje i tjelesno kažnjavanje protupravno zatočenih civila bošnjačke nacionalnosti u logorima Gabela, Silos i Dretelj, u općini Čapljina, u BiH. Optužnicom je obuhvaćena druga polovica 1993. Navedene inkriminacije počinjene su, po navodima optužnice, suprotno odredbama IV. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. te Dopunskog protokola (Protokol II) od 8. lipnja 1977.

OPĆI PODACI

Toponim: Zločini u logorima Gabela, Silos i Dretelj

Županijski sud u Splitu

Vijeće za ratne zločine u sastavu:
sudac Vladimir Živaljić, predsjednik vijeća, sutkinja Ivona Rupić i sudac Zoran Matulović, članovi vijeća

Optužnica: Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, broj K-DO-46/2013, Is-DO-11/2013, od 23. ožujka 2015.

Optužbu zastupa: Vesna Beširević, zamjenica Županijskog državnog odvetjetnika u Splitu

Kazneno djelo:
– ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OK ZRH

Optuženicima se sudi u prisutnosti:
Marinko Marić, prvooptuženi
Željko Rodin, drugooptuženi

Obrana:
Jadran Franceschi, odvjetnik iz Splita, za I. opt.
Dragan Mijoč, odvjetnik iz Splita, za II. opt.

Činjenični opis kaznenog djela:

Obojica optuženika terete se za ubojstvo E. Š. koji je bio zatočen u Gabeli tijekom kolovoza 1993. Na teret im se stavlja i ponižavanje, fizičko i psihičko zlostavljanje i tjelesno kažnjavanje tridesetak bošnjačkih civila zatočenih u Gabeli i Silosu. Optuženici su ih, u periodu od srpnja do rujna 1993., tukli motkama i nogama po genitalijama i drugim dijelovima tijela, primoravali da se bacaju na pod, da piju vlastitu mokraću, ližu krv s poda, stoje vani na suncu pri visokim temperaturama odjeveni u debele zimske odore, leže goli na vrelom asfaltu, a uzimali su im i vrednije stavri, poput satova, govoreći da im više neće trebati.

I. opt. Marinko Marić, u više je navrata, kako stoji u optužnici, u periodu od lipnja do listopada 1993., udarao drvenom palicom, puškom, rukama i nogama zatočenike kao i one već zlostavljane koji su u Gabelu dovedeni iz Stoca u polusvjesnom stanju, gazio ih nogama, tjerao da se postrojavaju uz zid i pjevaju ustaške pjesme, psovao ih, bacao po njima željezne krevete, vezivao im remen oko vrata praveći omču te ih tako vezane podizao gore-dolje, uljevao im vodu u nosnice, stavljao cijev pištolja u usta.

II. opt. Željko Rodin je zatočenicima logora Gabela oduzimao novac i satove te im prijetio da će ih pobiti ukoliko mu ne predaju sve vrijedniije stvari u svom posjedu. Također, početokm kolovoza 1993., s nepozantim pripadnicima HVO-a, petoricu je civila, zaočenih u logoru Dretelj, pokraj Čapljine, izudarao željeznim cijevima, puškama, drvenim palicama, letvama, nogama i rukama po svim djelovima tijela. Zatoečnici su pri tom zadobili teške tijelesne ozljede.

ZLOČIN U BJELOVARSKOJ KASARNI

Dana 08. lipnja 2015. na Županijskom sudu u Rijeci čitanjem optužnice započela je glavna rasprava u kaznenom postupku protiv opt. Jure Šimića za kazneno djelo ratnog zločina počinjenog nad ratnim zarobljenicima.

Prema navodima optužnice okr. Jure Šimić je naredio ubojstvo trojice zarobljenih časnika JNA, zapovjednika vojarne “Božidar Adžija” u Bjelovaru. Dana 29. rujna 1991. hrvatskim vojno-redarstvenom snagama predalo se gotovo 60 časnika te 150 redovnih vojnika koji su bili razoružani i odjeveni u hlače i potkošulje. Optužnicom Jure Šimić se tereti da je kao predsjednika kriznog stožera Bjelovara prozivanjem iz skupine izdvojio zapovjednika 265. mehanizirane brigade, stacionirane u toj vojarni, pukovnika Kovačević Rajka te njegove pomoćnike: potpukovnika Miljka Vasića i kapetana prve klase Dragišu Jovanovića te naredio skupini vojnika, čiji se identitet ne zna, da ih odvedu sa strane i ubiju a oni su to i učinili, pucnjevima iz vatrenog oružja.

Tijekom rasprave okr. Jure Šimić se o krivnji očitovao negativno. Iskaze su dala i četvorica svjedoka koja nisu osobno bili u vojarni u trenutku streljanja trojice časnika JNA. Nadalje, svjedočili su na okolnost mogućnosti izdavanja zapovijedi okrivljenog.

Dana 1. rujna 2015. zbog promjene Vijeća glavna rasprava u kaznenom postupku protiv opt. Jure Šimića, pred Županijskim sudom u Rijeci, započela je iznova.

Rasprava zakazana za 23. studenog 2015. godine odgođena je.

Rasprava je u više navrata započinjala ispočetka, a na posljednjem ročištu, održanom 09. ožujka 2018. trojica svjedoka koja prebivaju na teritoriju Republike Srbije, saslušana su putem video-konferencijske veze, uspostavljene s Višim sudom u Beogradu, Odjelom za ratne zločine.

Rasprava se nastavlja 08. i 09. svibnja 2018.

ODLUKA ŽALBENOG VIJEĆA MEHANIZMA ZA MEĐUNARODNE KAZNENE SUDOVE U PREDMETU PROTIV OKR. VOJISLAVA ŠEŠELJA

Dana 11. travnja 2018. godine, Žalbeno viječe MICT-a (Mehanizma za međunarodne kaznene sudove), objavit će odluku u predmetu protiv okr. Vojislava Šešelja.

Okr. Vojislav Šešelj je u ožujku 2016. godine, presudom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju oslobođen po svim točkama optužnice, koja ga je teretila za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini.

DONESENO RJEŠENJE O NASTAVKU ISTRAGE PROTIV DVOJICE OKRIVLJENIKA

Priopćenje Županijskog državno odvjetništvo u Sisku

“Povodom zaprimljenih upita novinara, odgovaramo kako je Županijsko državno odvjetništvo u Sisku danas donijelo rješenje o nastavku istrage protiv prvookrivljenog državljanina Srbije (1961.) i drugoookrivljenika bez državljanstva (1963.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ-a RH te protiv drugookrivljenika zbog kaznenog djela ubojstva iz čl. 34. st. 2. točka 4. KZ-a RH. Predmetna istraga bila je u prekidu od 24. ožujka 2016. zbog nedostupnosti drugookrivljenika koji je 31. siječnja 2018. deportiran iz Sjedinjenih Američkih Država čime su otklonjene smetnje koje su uzrokovale prekid istrage. (1. 2. 2018.)

Postoji osnovana sumnja da su dvojica okrivljenika 6. siječnja 1992. u Petrinji; tijekom oružanog sukoba između regularnih oružanih snaga Republike Hrvatske s jedne strane i naoružanih srpskih paravojnih postrojbi s druge strane; kao pripadnici srpskih paravojnih postrojbi, suprotno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, odveli bračni par civila iz njihove obiteljske kuće i odvezli ih u selo Joševica u blizini Petrinje te im naredili da izađu iz vozila, a potom u njihovom pravcu ispalili više hitaca iz vatrenog oružja usmrtivši ih na mjestu događaja.
Osnovano se sumnja da je prvookrivljenik 22. prosinca 1991. u Petrinji; tijekom oružanog sukoba između regularnih oružanih snaga Republike Hrvatske s jedne strane i naoružanih srpskih paravojnih postrojbi s druge strane; kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi, suprotno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, ušao u kuću civila koji ni na koji način nisu sudjelovali u oružanom sukobu te iz automatske puške ispalio više hitaca u dvije muške i jednu žensku osobu, usmrtivši ih na mjestu događaja.
Osnovano se sumnja da je drugookrivljenik 22./23. listopada 1993. od 22,00 do 6,00 u Petrinji, nakon što je ženska osoba (1970.) odbila s njim održavati intimne odnose, odlučio ju usmrtiti te je potom iz vatrenog oružja ispalio u nju jedan hitac usmrtivši je na mjestu događaja.

Rješenje o nastavku istrage još nije postalo pravomoćno, a 1. veljače 2018. provedena je dokazna radnja prvog ispitivanja drugookrivljenika koji je nakon toga vraćen u zatvor s obzirom da je na snazi rješenje o određivanju pritvora.
Državno odvjetništvo nastavlja s poduzimanjem daljnjih radnji u cilju dovršetka istrage i donošenja meritorne državnoodvjetničke odluke.”