Novosti sa suđenja

SJEDNICA APELACIJSKOG VIJEĆA U PREDMETU ZLOČINA U SOTINU

Za dane 17. i 18. studenoga 2016. godine Apelacijski sud u Beogradu zakazao je otvaranje glavne rasprave u kaznenom predmetu protiv opt. Žarka Miloševića i dr, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civila, počinjen 27. prosinca 1991. godine u Sotinu[1].

Rasprava je održana u zgradi Višeg suda u Beogradu, u sudnici br. 2, na I katu. Vijeće Apelacijskog suda se sastojalo od 5 sudaca profesionalaca, predsjedavajući je bio sudac Srećko Janković.

Odluka Apelacijskog vijeća bit će strankama dostavljena putem Višeg suda u Beogradu (prvostupanjskog suda).

[1] Optužnica Tužilaštva za ratne zločine Srbije podignuta je protiv okr. Žarka Miloševića, okr. Dragana Lončara, okr. Mirka Opačića, okr. Dragana Mitrovića i okr. Miroslava Milinkovića, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Optužnica je potvrđena u lipnju 2014. godine. Prvostupanjska presuda, objavljenom 26. linja 2015. godine, nepravomoćno su proglašeni krivima i osuđeni okr. Žarko Milošević na 9 godina (nakon sporazuma s Tužiteljstvom), okr. Dragan Mitrović na 15 godina. Nepravomoćno su oslobođeni okr. Mirko Opačić, okr. Dragan Lončar i okr. Miroslav Milinković

OBILJEŽVANJE DVADESETPETE OBLJETNICE STRADAVANJA VUKOVARA

Dana 18. studenoga 2016. godine obilježava se dvadeset pet godina od pada Vukovara i stradavanja njegovih stanovnika. Toga dana građani iz svih krajeva Republike Hrvatske, iz inozemstva, ratni stradalnici, državni vrh, u koloni sjećanja odaju počast žrtvama Vukovara, na putu od Bolnice u Vukovaru do Memorijalnog groblja u Vukovaru.

Dana 19. studenoga 2016. godine obilježava se davadeset pet godina od stradavanja ranjenika, vojnika i civila odvedenih iz skloništa u Borovo Commerceu.  Jedan broj osoba, koje su 19. studenoga 1991. godine, odvedene iz skloništa i pričuvne bolnice u skloništu Borovo Commercea se i danas vodi kao nestali.

Dana 20. studenoga 2016. godine obilježava se davadeset pet godina od počinjenja zločina na poljoprivrednoj farmi Ovčara, gdje su dovedeni i strijeljani bolesnici, ranjenici i medicinsko osoblje iz Bolnice u Vukovaru. U masovnoj grobnici, najvećoj takvoj grobnici u Europi nakon Drugog svjetkog rata, pronađeni su posmrtni ostaci 200 žrtava. Među strijeljanima bile su dvije žene, jedna trudna, druga starije životne dobi. Među strijeljanima bio je i Igor Kačić, najmlađa žrtva, star tek 16 godina. Veliki broj strijeljanih bili su mladići u dobi od 19 do 22 godine, dakle, mlađe punoljetne osobe. Za posmrtnim ostacima preko 60 žrtava odvedenih 20. studenoga 1991. godine iz Bolnice prema Ovčari, traga se i danas, vode se kao nestali.

NEPRAVOMOĆNA OSUĐUJUĆU PRESUDA ZA ZLOČIN U KOPAČEVU

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku, objavilo je dana 14. srpnja 2016. godine  presudu u kaznenom predmetu br. K-Rz-82/2007, protiv I-opt. Zdravka Pijunovića i II-opt. Ratka Zorića, kojom su oba optuženika nepravomoćno proglašena krivima.

Optuženicima se sudilo u odsutnosti.  I-opt. Zdravka Pijunovića zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od deset godina, a II-opt. Ratka Zorića za isto kazneno djelo  na kaznu zatvora u trajanju od devet godina.

Navedenima je stavljeno na teret da su za vrijeme okupacije Baranje u RH, u Kopačevu postupili protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i Dopunskog Protokola o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba (Protokol I) kao pripadnici TO Bilja ostvarili obilježja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

SUĐENJE KAPETANU DRAGANU POČINJE 20. RUJNA 2016. GODINE

Pred Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Splitu, dana 20. rujna 2016. godine, započet će rasprava u predmetu protiv okr. Dragana Vasiljkovića, zvanog Kapetan Dragan.

Dana 12. srpnja 2016. godine održano je pripremno ročište, na kome je okrivljenik izjavio da se ne osjeća krivim za kaznena djela koja mu se optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Splitu stavljaju na teret (kazneno djelo ratnog zločina protiv civila iz čl. 120.st.1. OKZ RH i kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ RH.)

Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru od izručenja Republici Hrvatskoj u srpnju 2015. godine.

Okr. Draganu Vasiljkoviću  se stavlja na teret da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije. Na teret mu se stavlja da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Nadalje, stavlja mu se na teret da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje. Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, pljačkana imovina, te ubijeni i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE SREBRENICE

Danas se obilježva 21. godišnjica zločina počinjenog nad žrtvama Bošnjacima i Muslimanima iz enklave Srebrenica.

Dana 11. srpnja 1995. godine pripadnici Vojske Republike Srpske započeli su s činjenjem  zločina mučenja, zlostavljanja i nakon toga ubojstva preko 8000 žrtava, muškaraca i dječaka, malodobnih žrtava i vrlo starih ljudi.

Svake godine na obiljževanju Dana žrtva zločina počinjenog u Srebrenici, na Memorijalnom groblju u Potočarima, pokapaju se žrtve tih zločina.  Ove godine bit će pokopani posmrtni ostaci, između ostalih žrtava, 12 malodobnih dječaka.

POTVRĐENA OSUĐUJUĆA PRESUDA MIĆI STANIŠIĆU I STOJANU ŽUPLJANINU

Presudom Žalbenog vijeća MKSJ potvrđena je presuda Raspravnog vijeća MKSJ, kojom su okrivljenici Mićo Stanišić i Stojan Župljanin proglašeni krivima i svaki osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 22 godine.


Presudom Raspravnog vijeća MKSJ od 27. ožujka 2013. godine okrivljenici:

Mićo Stanišić je proglašen krivim po čl. 7(1) Statuta MKSJ, po tri točke iz optužnice (od 10 točaka), za progone – zločin protiv čovječnosti izvršen:

– ubojstvima,

– mučenjima,

– okrutnim postupanjem,

– protupravnim zatočenjem,

– stvaranjem i održavanjem nehumanih životnih uvjeta

– pljačkom imovine

Stojan Župljanin je proglašen krivim po čl. 7(1) Statuta MKSJ, po  četiri točke iz optužnice (od 10 točaka), za progone- zločin protiv čovječnosti Presudom Žalbenog vijeća MKSJ potvrđena je presuda Raspravnog vijeća MKSJ, kojom su izvršen:

- ubojstvima,

– mučenjem,

– okrutnim postupanjem i nehumanim djelima,

– protupravnim zatočenjem, stvaranjem i održavanjem nehumanih uvjeta života,

– prisilnim premještanjem i deportacijom,

– pljačkanjem imovine,

– bezobzirnim razaranjem gradova i sela (uključujući uništavanje ili namjerno oštećenje vjerskih i drugih kulturnih objekata),

za istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti,

za ubojstva kao kršenje zakona i običaja ratovanja,

za mučenje kao kršenje zakona i običaja ratovanja

 

Za navedena kaznena djela svaki od okrivljenika bio je nepravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 22 godine. Mićo Stanišić je bio u pritvorskoj jedinici MKSJ od 11. ožujka 2005. godine. Stojan Župljanin je bio u pritvorskoj jedinici MKSJ od 11. lipnja 2008. godine.

Oba okrivljenika su, temeljem odredbe Pravila 103 (c) Pravilnika o postupku i dokazima ostali u pritvorskoj jedinici MKSJ sve dok se ne privede kraju organiziranje njihova prevoženja u zemlju gdje će izdržavati kaznu zatvora.

Mićo Stanišić bio je ministar unutarnjih poslova Republike Srpske. Stojan Župljanin bio je načelnik Regionalnog centra službi bezbjednosti u Banja Luci. Od svibnja do srpnja 1992. godine bio je član Kriznog stožera Autonomne regije Krajine.

Optužnicom Tužiteljstva MKSJ stavljena im je na teret kaznena odgovornost za zločine počinjene na teritoriju općina Bosne i Hercegovine protiv Muslimana i Hrvata. Između ostalih radi se o općinama Banja Luka, Prijedor, Kotor Varoš, Ključ, Sanski Most,… logori Manjača, Keraterm, Omarska i Trnopolje