Praćenje suđenja za ratne zločine

ZLOČIN U LOVASU (suđenje u Republici Srbiji)

Postupak protiv četrnaestorice optuženika (Ljubana Devetaka i dr.) optuženih da su u listopadu i studenom 1991. godine u Lovasu počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 142. st. 1. KZ SRJ, u supočiniteljstvu, u vezi sa čl. 22. KZ SRJ.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Optuženici se terete da su kao pripadnici lokalne civilno-vojne vlasti, Teritorijalne obrane podčinjene tadašnjoj JNA i paravojne dobrovoljačke oružane grupe “Dušan Silni” sudjelovali u izvršenju napada na Lovas i civilno stanovništvo u njemu, iako su znali da u naselju nema hrvatskih oružanih snaga koje bi pružile otpor i branile selo, a po ulasku u selo nekontrolirano i nasumično otvarali vatru iz pušaka, bacali bombe u dvorišta, na kuće, u podrume i druge prostorije, pojedine zatečene civile ubijali, što je za posljedicu imalo uništenje i oštećenje civilnih stambenih i drugih objekata i smrt 21 civilne osobe; da su nesrpsko, pretežno hrvatsko stanovništvo, izložili ponižavajućim, diskriminirajućim postupcima, naređivali protupravna privođenja, zatvaranja i saslušanja civilnih osoba, pri tome i njihovo mučenje i tjelesno povrijeđivanje, a okr. Devetak i ubijanje, tako da je ponašanje okrivljenih Devetaka, Devčića i Radojčića potaklo i pomoglo nepoznatim pripadnicima oružanih grupacija da na raznim lokacijama u selu ubiju ukupno 27 osoba; da su protuzakonito zatvarali, fizički zlostavljali civilne osobe; da su naredili civilnim osobama ulazak i minsko polje pri čemu je došlo do istovremenog aktiviranja većeg broja mina, nakon čega je jedan broj pripadnika oružane pratnje na bespomoćne civile otvorio puščanu paljbu, nakon čega je, uslijed oba navedena djelovanja, smrtno stradalo 20 civilnih osoba, a 12 ih je zadobilo teške i lake tjelesne ozljede.

OPĆI PODACI

OKRUŽNI SUD BEOGRAD

Broj predmeta: K.V. 6/07

Vijeće za ratne zločine: sutkinja Olivera Anđelković, predsjednica Vijeća; sutkinja Tatjana Vuković, članica Vijeća; sudac Dragan Plazinić, član Vijeća (umjesto suca Plazinića, od veljače 2010. u Vijeću je sudac Dragan Mirković)

Optužnica: Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije od 28. studenog 2007. godine, precizirana dana 12. prosinca 2007. godine

Zastupnik optužbe: Veselin Mrdak, zamjenik Tužioca za ratne zločine Republike Srbije

Kazneno djelo: kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 142. st. 1. KZ SRJ (Krivičnog zakona Savezne Republike Jugoslavije)

Optuženici: Ljuban Devetak, Milan Devčić, Milan Radojčić, Željko Krnjajić, Miodrag Dimitrijević, Darko Perić, Radovan Vlajković, Radisav Josipović, Jovan Dimitrijević, Saša Stojanović, Dragan Bačić, Zoran Kosijer, Petronije Stevanović i Aleksandar Nikolaidis

Branitelji optuženika: Zdravko Krstić, branitelj Ljubana Devetaka, Milana Devčića i Dragana Bačića; Gradimir Nalić i Igor Olujić, branitelji Milana Radojčića; Vojislav Vukotić, branitelj Željka Krnjajića; Miladin Živanović, branitelj Miodraga Dimitrijevića; Jasmina Živić, braniteljica Darka Perića; Zorko Boris, branitelj Radovana Vlajkovića; Branko Dimić, branitelj Radisava Josipovića; Gordana Živanović, braniteljica Jovana Dimitrijevića; Slobodan Živković, branitelj Saše Stojanovića; Branislava Furjanović, braniteljica Zorana Kosijera; Miodrag Planojević, branitelj Petronija Stevanovića; Mila Janković, braniteljica Aleksandra Nikolaidisa

Punomoćnici oštećenih: Nataša Kandić i odvjetnik Dragoljub Todorović

Žrtve:

– ubijeni prilikom napada na Lovas: Mirko Grgić, Mato Adamović, Danijel Badanjak, Cecilija Badanjak, Antun Jovanović, Anka Jovanović, Katarina Pavličević, Juraj Poljak, Josip Kraljević, Alojzije Polić, Mato Keser, Josip Poljak, Ivan Ostrun, Drago Pejić, Mijo Božić, Tomo Sabljak, Vida Krizmanić, Stipo Mađarević, Pavo Đaković, Stipo Pejić i Željko Antolović

– ubijeni na raznim lokacijama u selu: Darko Pavlić, Željko Pavlić, Anton Luketić, Đuka Luketić, Petar Luketić, Alojz Krizmanić, Đuro Krizmanić, Andrija Devčić, Stipo Dolački, Marko Damjanović, Franjo Pandža, Ivan Vidić, Stjepan Luketić, Slavica Pavošević, Jozefina Pavošević, Marija Pavošević, Ana Lemunović, Josip Rendulić, Božo Vidić, Marin Balić, Katarina Balić, Rudolf Jonak, Marija Fišer, Zoran Krizmanić, Josip Jovanović, Zvonimir Martinović i Petar Rendulić

– ubijen na putu do minskog polja: Boško Brođanac

– smrtno stradali u minskom polju: Marijan Marković, Tomislav Sabljak, Darko Solaković, Ivan Palijan, Zlatko Panjik, Slavko Kuzmić, Ivan Sabljak, Mijo Šalaj, Ivan Kraljević, Petar Badanjak, Zlatko Božić, Antun Panjik, Marko Vidić, Luka Balić, Marko Sabljak, Mato Hodak, Nikola Badanjak, Ivan Conjar, Slavko Štrangarević i Josip Turkalj

– ozljeđeni u minskom polju: Stjepan Peulić, Stanislav Franjković, Ivan Mujić, Zlatko Toma, Ljubo Solaković, Josip Gerstner, Mato Kraljević, Josip Sabljak, Emanuel Filić, Milko Keser, Milan Radmilović i Marko Filić

– fizički zlostavljani: Ivica Đaković, Ivan Kraljević (kasnije smrtno stradao u minskom polju), Boško Brođanac (kasnije ubijen u koloni dok je vođen prema minskom polju), Marin Mađarević, Nikola Badanjak (kasnije smrtno stradao u minskom polju), Zlatko Toma (kasnije ranjen u minskom polju), Berislav Filić, Marko Filić (kasnije ranjen u minskom polju), Željko Somborac, Mato Hodak (kasnije smrtno stradao u minskom polju), Tomo Sabljak, Ivan Sabljak (kasnije smrtno stradao u minskom polju), Marko Sabljak (kasnije smrtno stradao u minskom polju), Marko Vidić (kasnije smrtno stradao u minskom polju), Luka Balić (kasnije smrtno stradao u minskom polju), Josip Turkalj (kasnije smrtno stradao u minskom polju), Mijo Šalaj (kasnije smrtno stradao u minskom polju), Emanuel Filić (kasnije ranjen u minskom polju), Pero Luketić (kasnije ubijen), Ante Luketić (kasnije ubijen), Đuka Luketić (kasnije ubijen), Ivan Vidić (kasnije ubijen) i dr.

– zlostavljani prilikom saslušavanja: Đuro Antolović, Marko Grčanac, Đuka Radočaj, Marko Filić ( također i ranjen minskom polju), Đuro Filić, Franjo Pandža (kasnije ubijen), Anton Krizmanić

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

LOVAS (sudjenje u Srbiji)-izvjestaji 

Glavna rasprava započela je dana 17. travnja 2008. godine.

Svi optuženici prisutstvuju glavnoj raspravi. Optuženici Ljuban Devetak, Milan Devčić, Milan Radojčić, Miodrag Dimitrijević i Petronije Stevanović se nalaze u pritvoru, a ostali optuženici brane se sa slobode. Do 13. lipnja 2008. godine u pritvoru se nalazio i opt. Aleksandar Nikolaidis. Tada je Vijeće ukinulo pritvor ovom optuženiku, a u usmenom obrazloženju odluke o ukidanju pritvora predsjednica Vijeća je istaknula da opt. Nikolaidisa tereti samo opt. Stevanović, spremnost opt. Nikolaidisa za rasvijetljavanjem događaja u Lovasu te njegovo primjereno držanje pred sudom.

Protiv Jovana Dimitrijevića 19. rujna određen je pritvor zbog težine počinjenja kaznenog djela. Obrazlažući odluku Vijeća predsjednica Vijeća sutkinja Anđelković je navela da je optuženiku pritvor određen i zbog pokazane bezobzirnosti tijekom iznošenja obrane. Međutim, Vrhovni sud Republike Srbije ukinuo je rješenje kojim je opt. Jovanu Dimitrijeviću određen pritvor.

Do 21. listopada 2008. godine u pritvoru se nalazio i VI opt. Darko Perić (lišen slobode 29. svibnja 2007. godine). Tada je Vijeće ukinulo pritvor navedenom optuženiku. Obrazlažući ovakvu odluku predsjednica Vijeća je istaknula da je Vijeće, ukidajući pritvor, imalo u vidu iskren iskaz optuženika (tijekom istrage i na pretresu) te da optuženik takvom svojom obranom ne može utjecati na neometano vođenje postupka.

Do studenog 2008. godine pratili smo 34 ročišta glavne rasprave. Na njima su svoje obrane iznijeli svi optuženici (XIV opt. Aleksandar Nikolaidis, XIII opt. Petronije Stevanović, I opt. Ljuban Devetak, II opt. Milan Devčić, III opt. Milan Radojčić, IV opt. Željko Krnjajić, V opt. Miodrag Dimitrijević, VI opt. Darko Perić, VII opt. Radovan Vlajković, VIII opt. Radisav Josipović, IX opt. Jovan Dimitrijević, X opt. Saša Stojanović, XI opt. Dragan Bačić i XII opt. Zoran Kosijer).

Svi optuženici su rekli da se ne osjećaju krivima za kazneno djelo koje im se optužnicom stavlja na teret.

Na ročištima glavne rasprave održanima u studenom ispitani su svjedoci: Ljubodrag Jelić (pripadnik srpskih dobrovoljačkih formacija koje su se krajem 1991. nalazile u Lovasu), Josip Kuveždić (mještanin Lovasa), Borislav Mihajlović (vođa jedne o srpskih dobrovoljačkih skupina koje su se u inkriminiranom razdoblju nalazile u Lovasu), Srđan Novković i Milan Vasović (policijski djelatnici koji su u predistražnoj fazi ispitivali neke okrivljenike u ovome postupku) i Ilija Kresojević (inače jedan od optuženika u postupku koji se na Županijskom sudu u Vukovaru vodi za zločin počinjen u Lovasu, Lovašanin srpske nacionalnosti i u inkriminiranom razdoblju pripadnik TO Lovas).

Također, na ročištima održanim u studenom, predsjednica Vijeća je istaknula da je, od Odjela za podršku žrtvama i svjedocima u kaznenim postupcima i postupcima za kaznena djela ratnih zločina Ministarstva pravosuđa RH, primila informaciju da neki svjedoci iz Republike Hrvatske ne žele doći u Beograd i svjedočiti u predmetu, odnosno da neki uopće ne žele svjedočiti u postupku koji se na Specijalnom odjelu Okružnog suda u Beogradu vodi za zločin počinjen u Lovasu.

Od prosinca 2008. godine nismo pratili suđenje.

PRESUDA

Dana 26. lipnja 2012. godine objavljena je nepravomoćna presuda Vijeća za ratne zločine Višeg suda u Beogradu kojom su sva četrnaestorica optuženika proglašeni krivima i osuđeni na kazne zatvora.

Osuđena su četvorica pripadnika lokalne teritorijalne obrane: Ljuban Devetak osuđen je na maksimalnu kaznu od 20 godina, Milan Devčić na 10 godina, Milan Radojčić na 13 godina te Željko Krnjajić na 10 godina zatvora. Osuđena su i četiri pripadnika tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA), i to Miodrag Dimitrijević na 10 godina, Darko Perić i Radovan Vlajković na po pet godina i Radisav Josipović na četiri godine.

Osuđeni su i tadašnji pripadnici paravojne postrojbe ‘Dušan Silni’: Jovan Dimitrijević i Saša Stojanović na po osam godina, Dragan Bačić i Aleksandar Nikolaidis po šest, Zoran Kosijer na devet, a Petronije Stevanović na 14 godina zatvora.

Apelacioni sud ukinuo je prvostupanjsku presudu i vratio predmet na ponovno raspravljanje.

Zločin na području oko jezera Peruča (opt. Rajko Radulović)

Postupak protiv Rajka Radulovića i dr., zbog kaznenih djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1., ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika iz čl. 121. i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ RH.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Splitu

Raspravno vijeće: sutkinja Spomenka Tonković, predsjednica Vijeća; sudac Petar Milas, član Vijeća; suci porotnici Marija Matusinović, Andrija Petric i Žarko Dorić, članovi Vijeća

Predmet: K-15/95

Optuženici: Rajko Radulović, Borko Radović, Slobodan Despinić, Željko Dragić, Jovan Bilić, Petar Bjelobrk, Milan Arambašić, Milan – Mile Četnik zv. Delija, Zoran Knez, Dragan Arnaut, Petar Krunić, Dragan Dragić, Filip Zagorac, Stevan Četnik, Petar Arambašić, Dušan Stojsavljević, Milan – Mile Bogovac, Mladen Šorgić, Mitar Arambašić, Dragan Arambašić, Milan – Mile Četnik zv. Prčko, Milenko Ustić, Dragan Barišić, Dragan Petrović, Branko Rosić, Marko Rnić, Srećko Dragić, Svetozar Bogovac, Slobodan Bogovac, Milan Bogovac, Branko Bogovac, Ilija Nenedić, Milan Stojanac, Petar Kovačić, Rade Marčetić, Miljenko Bodrožić, Dušan Borković, Miroslav Vinčić i Petar Peović

Slobodan Despinić, Željko Dragić, Jovan Bilić, Petar Bjelobrk, Srećko Dragić, Rade Marčetić, Miljenko Bodrožić, Dušan Borković, Petar Peović, Marko Rnić, Petar Kovačić i Miroslav Vinčić prisustvovali su suđenju. Ostalima se sudilo u odsutnosti.

Žrtve: – usmrćeni civili: Cvita Mačević, Đoko Mačević, Ivo Lelas, Pava Glavinić, Mara Vardić, Luca Cvitković, Jozo Budić, Petar Kurdić, Ivan Vidosavljević, Iva Cvitković, Iva Mihaljević, Blaž Cvitković, Mara Cvitković, Iva Cvitković ž. Blaža, Ivan Knezović, Milica Jukić, Iva Jukić, Ana Jukić, Marijan Bešlić, Filip Bešlić, Miro Kapetanović, Anđelka Vukman, Milorad Knežević, Ivan Župić, Ivica Buljan, Ivan Vučemilović – Vranić, Kata Kovačić

– ranjeni ili zlostavljani civili: Jozo Čurković, Iva Budić, Milica Budić, Mile Buljan, Vilim Čorić, Ivan Čorić, Petar Čorić, Petar Vučemilović – Vranić, Pera Vučemilović – Vranić, Božo Čorić, Šima Modrić, Ana Čavčić, Petar Kovačić, Iće Stojanac, Jela Barišić, Marko Krajina, Marko Čavčić, Mijo Vujević, Mara Vujević, Ivan Krajina, Božo Marunica, Jakov Štroliga, Šima Štroliga, Nevenka Gavran, Dušan Gavran, Ivo Čavčić

– usmrćeni zarobljeni pripadnici hrvatskih postrojbi: Ivica Grubač, Bogoslav Lukić, Kažimir Abramović, Jakov Topić, Zoran Bočina, Ivan Babić, Ante Jukić, Nenad Ivić-Mastelić, Dušan Cvrlje, Miro Milanović, Ante Radan

– zlostavljani pripadnici hrvatskih postrojbi: Željko Protić, Duje Čović, Zdravko Škarpa

PRESUDA

Presudom Županijskog suda u Splitu broj K-15/95 od 21. svibnja 1997. godine optuženici su proglašeni krivima što su na sjevernom dijelu općine Sinj oko jezera Peruča kao pripadnici JNA, tzv. Milicije SAO Krajine ili tzv. Teritorijalne obrane iz tenkova, oklopnih transportera BOV-a, haubica, minobacača, strojnica, automatskih pušaka i drugog artiljerijskog i pješadijskog naoružanja otvarali vatru po naseljenim mjestima i civilnom stanovništvu, nasumice i bez izbora ciljeva, pogađajući pri tom projektilima domove, gospodarske objekte, crkve, škole, branu HE “Peruča” i druge civilne objekte u kojima nije bilo vojnih uporišta i time natjerali civilno stanovništvo na masovno napuštanje svojih ognjišta nakon čega su ulazili u nebranjena naselja te organizirano i sustavno oduzimali imovinu iz napuštenih domova, zlostavljali i terorizirali malobrojne neizbjegle civilne osobe, zatim eksplozivnim napravama i podmetanjem požara rušili i palili domove i gospodarske objekte uništavajući na taj način svu imovinu građana na silom osvojenom području, na koji način su civilnom stanovništvu oduzeli slobodu kretanja i življenja, njihov mir i spokojstvo, kojom prigodom je smrtno nastrado veći broj civilnih osoba te je pričinjena imovinska šteta velikih razmjera.

Pored toga, osuđeni su i zbog ubijanja i mučenja prethodno zarobljenih pripadnika hrvatskih postojbi.

Optuženom Rajku Raduloviću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 20 godina, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika također 20 godina pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Optuženom Borku Radoviću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 20 godina, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika također 20 godina pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Opt. Slobodanu Despiniću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 8 godina.

Opt. Željku Dragiću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 10 godina, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika 15 godina pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 15 godina.

Opt. Jovanu Biliću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 12 godina.

Opt. Petru Bjelobrku za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 14 godina.

Opt. Milanu Arambašiću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 20 godina, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika također 20 godina pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Opt. Milanu – Miletu Četniku zv. Delija za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 15 godina.

Opt. Zoranu Knezu za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 15 godina.

Opt. Draganu Arnautu za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 15 godina.

Opt. Petru Kruniću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 12 godina, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika 20 godina pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Opt. Draganu Dragiću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 10 godina, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika 20 godina pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Opt. Filipu Zagorcu za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 8 godina.

Opt. Stevanu Četniku za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 10 godina, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika 20 godina pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Opt. Petru Arambašiću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 10 godina, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika 20 godina pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Opt. Dušanu Stojsavljeviću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 20 godina, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika također 20 godina pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Opt. Milanu – Miletu Bogovcu za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 15 godina.

Opt. Mladenu Šorgiću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 12 godina.

Opt. Mitru Arambašiću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 10 godina, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika 20 godina pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Opt. Draganu Arambašiću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 10 godina, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika 20 godina pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Opt. Milanu – Miletu Četniku zv. Prčko za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 12 godina.

Opt. Milenku Ustiću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 12 godina, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika 20 godina pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Opt. Draganu Barišiću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 12 godina, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika 20 godina pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Opt. Draganu Petroviću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 12 godina, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika 20 godina pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Opt. Branku Rosiću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 10 godina.

Opt. Marku Rniću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 8 godina.

Opt. Srećku Dragiću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 5 godina.

Opt. Svetozaru Bogovcu za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 15 godina.

Opt. Slobodanu Bogovcu za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 12 godina.

Opt. Milanu Bogovcu za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 12 godina.

Opt. Branku Bogovcu za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 15 godina.

Opt. Iliji Nenadiću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 7 godina.

Opt. Milanu Sojancu za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 7 godina.

Opt. Petru Kovačiću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 8 godina.

Opt. Radi Marčetiću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 5 godina.

Opt. Milanu Bodrožiću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 6 godina.

Opt. Dušanu Borkoviću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 5 godina.

Opt. Miroslavu Vinčiću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 5 godina.

Opt. Petru Peoviću za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena je kazna zatvora u trajanju od 5 godina.

Opt. Jovan Bilić, Petar Krunić, Mladen Šorgić i Milenko Ustić oslobođeni su optužbe da su zlostavljali jednog ranjenog pripadnika 4. gardijske brigade HV-a.

Presudu pogledajte ovdje.

Vrhovni sud Republike Hrvatske presudom broj I Kž-479/1997-12 od 1. lipnja 2000. odbio je žalbe optuženih i državnog odvjetnika kao neosnovane te je potvrdio presudu suda prvog stupnja. Presudu VSRH pogledajte ovdje.

OBNOVLJENI POSTUPAK Nakon što je izručen iz SAD-a, proveden je obnovljeni postupak protiv Mitra Arambašića. Više o tom postupku pogledajte ovdje.

Zločin u Varaždinu (opt. Vlado Trifunović i dr.)

Postupak protiv Vlade Trifunovića, Berislava Popova i Vladimira Davidovića, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 142 st. 1 OKZ RH.

OPĆI PODACI

Okružni sud u Varaždinu

Broj predmeta: K.30/1992

Raspravno vijeće: sutkinja Biserka Posavec, predsjednica Vijeća, sudac Darko Klier, član Vijeća, suci porotnici Mladen Bratuša, Drago Topoljnjak i Josip Gotić, članovi Vijeća

Optuženici: Vlado Trifunović, Berislav Popov i Vladimir Davidović, odsutni

Žrtve:

– usmrćena: Adela Crnković

– teško tjelesno ozlijeđen: Zdravko Benković

PRESUDA

Presudom Okružnog suda u Varaždinu od 16. ožujka 1993. godine Vlado Trifunović, general-major JNA, Berislav Popov, pukovnik JNA, i Vladimir Davidović, potpukovnik JNA, proglašeni su krivima što su u razdoblju od 15. do 22. rujna 1991. u Varaždinu, naređivali potčinjenima nasumična borbena djelovanja po civilnim objektima i civilima u gradu i obližnjim naseljima Nedeljanec i Nova Ves. Posljedica izvršenih napada smrtno je stradavanje jedne osobe, teško tjelesno ozljeđivanje druge osobe i uništenje ili oštećenje imovine u velikim razmjerima, što nije bilo opravdano vojnim potrebama. Vladi Trifunoviću i Berislavu Popovu izrečene su kazne zatvora u trajanju od po 15 godina, a Vladimiru Davidoviću od 10 godina.

Presudom VSRH broj I Kž-664/1993-4 od 12. siječnja 1994. odbijene su žalbe državnog odvjetnika i optuženih kao neosnovane te je potvrđena presuda suda prvog stupnja.

Zločin u Hrvatskom Čuntiću (opt. Pero Jekić i dr.)

Postupak protiv Pere Jekića i Save Karaice, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Zagrebu

Broj predmeta: 10 K-rz-9/11

Vijeće za ratne zločine: sudac Željko Horvatović, predsjednik Vijeća, sudac Zdravko Majerović, član Vijeća, sudac Ratko Šćekić, član Vijeća
Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Sisku, K-DO-13/06 od 21. srpnja 2009.
Zastupnik optužbe: Jadranka Huskić, zamjenica Županijskog državnog odvjetnika u Sisku, rješenjem Glavnog državnog odvjetnika RH od 11. ožujka 2013. upućena na rad u ovom kaznenom predmetu
Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH
Optuženici: Pero Jekić i Savo Karaica, nedostupni
Branitelji optuženika: Božidar Rusan, odvjetnik iz Zagreba, za provooptuženog Jekića; Lidija Horvat, odvjetnica iz Zagreba, za drugooptuženog Karaicu
Žrtve: silovana jedna ženska osoba; pokušaj silovanja nad drugom ženskom osobom; fizički i psihički zlostavljan jedan muškarac
IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

HRVATSKI_CUNTIC_izvjestaji

Zločin granatiranjem Splita i okolice (opt. Mile Kandić i dr.)

Postupak protiv Mile Kandića i dr., za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

 

PRVOSTUPANJSKI POSTUPAK

Opći podaci

Okružni sud u Splitu

Broj predmeta: K-54/92

Raspravno vijeće: sudac Igor Benzon, predsjednik Vijeća, sutkinja Marica Šćepanović, članica Vijeća, suci porotnici Miljenko Pražen, Ante Jerković i Ivan Šetka, članovi Vijeća

Optužnica: Okružnog državnog odvjetništva Split broj KT-5/92 od 7. srpnja 1992. godine, broj KT-72/92 od 21. prosinca 1992. godine, broj KT-72/02 od 26. kolovoza 1993. godine – podneskom broj KT-72/92 od 3. rujna 1993. uređen je redoslijed optuženika te je preciziran činjenični i pravni opis djela

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH

Optuženici: Mile Kandić, Nikola Mladenić, Nikola Ercegovac, Dojčilo Isaković, Ljubiša Beara, Nikola Zdravković, Slobodan Tejić, Ljubo Šekuljica, Jovan Strugar, Tomislav Stamatović, Živomir Ninković, Pavle Pantić, Mladen Vučeljić, Petar Koljanin, Milan Urošević, Ilija Brčić, Dragan Jovin, Nedjeljko Stolić, Branislav Crnić, Dragiša Lekić, Zoran Gilić, Milomir Šuka, Miroslav Pejčić, Milan Kovač, Radoslav Manojlović, Miljenko Jakovljević, Dane Kokotović, Dragan Tarbuk, Radovan Štetin, Risto Zekanović, Dragutin Horvat i Ivan Tomajić – svi optuženici su nedostupni, osim Nikole Mladenića i Ivana Tomajića

Žrtve:

– ubijeni: Dinko Maras, Jure Kalpić, Darko Jurišin i Nikola Perleta

– ranjeni: Šimun Carić, Zlatko Udžemija, Tomislav Tomaš, Ivica Vidović, Robert Ostojić, Goran Zlopaša, Igor Duh, maloljetni Igor Marušić (17), Ivana Ćesić, Ana Omrčen, Boško Džolić, dječak Dražen Šundov (4), Ante Vidović, Mate Dumanić, Anđelka Čulić, Sanja Čulić, Mirko Bikić, Vinko Gović, Mario Jelača, Boško Balen i Ivan Grubišić

 

Presudom Okružnog suda u Splitu broj K-54/92-50 od 14. rujna 1993. godine svi optuženici osim optuženog Ivana Tomajića proglašeni su krivima što su od 14. rujna 1991. do 28. siječnja 1992. na širem području općina Split, Trogir, Kaštela, Solin, Brač i Ploče, obnašajući dužnosti zapovjednika određenih zapovjedništava, službi i borbenih postrojbi tzv. JNA, provodeći odluke i planove generalštaba tzv. JNA o stvaranju tzv. Velike Srbije, koji su u sebi sadržavali i potpuno opkoljavanje svih luka i gradova na Jadranskom moru na području Republike Hrvatske, te uporabu sile i terora spram civilnog stanovništva i njegove imovine, zapovijedili ili prenijeli zapovjedi potčinjenima o opkoljavanju svih gradova i civilnog stanovništva na području Splita i okolice te zapovijedili otvaranje vatre po gradovima, naseljima i civilnom stanovništvu, koje su njihovi potčinjeni i izvršili.

U razaranjima je počinjena velika materijalna šteta. Ranjeni su civili Šimun Carić, Zlatko Udžemija, Tomislav Tomaš, Ivica Vidović, Robert Ostojić, Goran Zlopaša, Igor Duh, maloljetni Igor Marušić (17), Ivana Ćesić, Ana Omrčen, Boško Džolić, dječak Dražen Šundov (4), Ante Vidović, Mate Dumanić, Anđelka Čulić, Sanja Čulić, Mirko Bikić, Vinko Gović, Mario Jelača, Boško Balen i Ivan Grubišić. Smrtno su stradali civili Dinko Maras, Jure Kalpić, Darko Jurišin i Nikola Perleta,

Izrečene su im kazne zatvora:

– Miletu Kandiću, Nikoli Mladeniću, Nikoli Ercegovcu, Dojčilu Isakoviću, Ljubiši Beari, Jovanu Strugaru, Tomislavu Stamatoviću, Živomiru Ninkoviću, Iliji Brčiću i Draganu Jovinu u trajanju od 15 godina;

– Dragiši Lekiću od 14 godina;

– Petru Koljaninu, Milanu Uroševiću, Zoranu Giliću, Milomiru Šuki, Miljenku Jakovljeviću, Danetu Kokotoviću, Radovanu Štetinu i Dragutinu Horvatu od 13 godina;

– Slobodanu Tejiću, Nedeljku Stoliću, Branislavu Crniću i Miroslavu Pejčiću od 12 godina;

– Risti Zekanoviću od 11 godina;

– Draganu Tarbuku od 10 godina;

– Pavlu Pantiću i Mladenu Vučeljiću od 8 godina;

– Nikoli Zdravkoviću, Ljubi Šekuljici, Milanu Kovaču i Radoslavu Manojloviću od 7 godina.

Protiv optuženika Ivana Tomajića, primjenom Zakona o oprostu od krivičnog progona i postupaka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske, odbijena je optužba za kazneno djelo službe u neprijateljskoj vojsci iz čl. 108. st. 1. OKZ RH.

Presudu Okružnog suda u Splitu od 14. rujna 1993. pogledajte ovdje.

 

ODLUKA VSRH

Vrhovni sud Republike Hrvatske 7. rujna 1994. donio je presudu i rješenje broj I Kž 381/1994-3 kojima je:

– djelomično uvažio žalbu državnog odvjetnika i preinačio presudu u odluci o kaznenim sankcijama tako da su optuženici Mile Kandić, Nikola Ercegovac, Dojčilo Isaković i Živomir Ninković osuđeni svaki na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina;

– djelomično je uvažena žalba opt. Nikole Mladenića te je u odnosu na njega preinačena presuda o kazni pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina;

– uvažene su žalbe optuženika Nikole Zdravkovića, Nedeljka Stolića, Branislava Crnića, Dragiše Lekića, Zorana Gilića, Milomira Šuke, Miroslava Pejčića, Milana Kovača, Radoslava Manojlovića i Miljenka Jakovljevića, a po službenoj dužnosti u odnosu na optuženike Pavla Pantića, Mladena Vučeljića, Milana Uroševića, Daneta Kokotovića, Dragana Tarbuka, Radovana Šetina i Ristu Zekanovića, ukinuta je prvostupanjska presuda i u odnosu na njih predmet je vraćen sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje;

– uvažena je žalba opt. Ivana Tomajića, preinačena je prvostupanjska presuda te je u odnosu na njega donesena oslobađajuća presuda;

– žalbe državnog odvjetnika i opt. Nikole Mladenića u preostalom dijelu, a u cijelosti žalbe optuženika Mileta Kandića, Nikole Ercegovca, Dojčila Isakovića, Ljubiše Beare, Tomislava Stamatovića, Jovana Strugara, Živomira Ninkovića, Ilije Brčića, Dragana Jovina i Dragutina Horvata odbijene su kao neosnovane te je u pobijanom a nepreinačenom i neukinutom dijelu potvrđena prvostupanjska presuda.

Presudu i rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske pogledajte ovdje.

 

ODBIJANJE IZRUČENJA

Ilija Brčić uhićen je u Italiji 2007. godine, no pušten je iduće godine. Italija je odbila izručiti Brčića Hrvatskoj. Brčić je umro koncem 2010. godine.

 

OBUSTAVA POSTUPKA

Županijski u Splitu u srpnju 2013. obustavio je kazneni postupak protiv Nikole Zdravkovića, Dragana Tarbuka, Radovana Štetina i Riste Zekanovića. Zaključeno je da nema osnova za daljnji kazneni progon.

 

Zločin u Zemuniku Donjem (opt. Zvonko Grulović i dr.)

 

Postupak protiv optuženih Zvonka Grulovića i Save Grulovića, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ RH.

 

PRVOSTUPANJSKI POSTUPAK

Opći podaci

Županijski sud u Zadru

Broj predmeta: K.46/96

Raspravno vijeće: sudac Dubravko Krpina, predsjednik Vijeća, sudac Milivoj Lasan, član Vijeća, suci porotnici Andjelo Pestić, Vinko Horak i Rafo-Joso Božić, članovi Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Zadru, KT-72/95 od 10. rujna 1996.

Kazneno djelo: ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ RH

Optuženici: Zvonko Grulović i Savo Grulović, nedostupni

Branitelj optuženih: Josip Pedišić, odvjetnik iz Zadra

Žrtva – zlostavljan: Marinko Jermen

 

Presudom Županijskog suda u Zadru broj K.46/96 od 12. prosinca 1996. optuženici Zvonko Grulović i Savo Grulović u odsutnosti su proglašeni krivima što su od 10. do 30. rujna 1991. godine, kao naoružani pripadnici milicije tzv. SAO Krajine, nakon što je kod aero baze, nedaleko Zemunika Donjeg, zarobljen Marinko Jermen, policajac MUP-a RH, i doveden na aero bazu, tukli ga drvenom palicom i drugim predmetima, nanijevši mu nagnječine glave i prsnog koša te prijelom lijeve ključne kosti. Zvonku Gruloviću izrečena je kazna zatvora u trajanju od 7 godina, a Savi Gruloviću u trajanju od 5 godina.

Presudu možete pogledati ovdje.

 

PRESUDA VSRH Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž- 67/1997-3 od 15. svibnja 1997. godine odbijena je žalba optuženih kao neosnovana te je potvrđena presuda suda prvog stupnja.

Presudu VSRH pogledajte ovdje.

 

OBNOVLJENI POSTUPAK

Nakon provedenog obnovljenog postupka u prisutnosti ranije osuđenog Save Grulovića, Županijski sud u Zadru stavio je izvan snage presudu od 12. prosinca 1996. godine broj K-46/96, potvrđenu presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. svibnja 1997. godine broj Kž-67/97, te je Savu Grulovića oslobodio od optužbe da bi počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZRH.

Vrhovni sud Republike Hrvatske odbio je kao neosnovanu žalbu državnog odvjetnika te je potvrdio presudu suda prvoga stupnja. Presudu VSRH iz 2005. godine možete pogledati ovdje.

Zločin u staroj bolnici u Kninu (opt. Srđan Potkonjak i dr.)

Postupak protiv Srđana Potkonjaka i dr., za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

 

OPĆI PODACI

Županijski sud u Zadru

Broj predmeta: K-14/95

Raspravno vijeće: sudac Dubravko Krpina, predsjednik Vijeća, sudac Milan Petričić, član Vijeća, suci porotnici Berislav Maričić, Joso Bašić i Rok Bralić, članovi Vijeća

Optužnica: Okružnog državnog odvjetništva u Šibeniku broj KT-45/92 od 12. ožujka 1993. godine

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH

Optuženici: Srđan Potkonjak i Željko Knežević, nedostupni

Branitelj optuženih: Augustin Sudinja, odvjetnik iz Zadra

Žrtva – preminuo od posljedica zlostavljanja: Joso Marinković

Presudom Županijskog suda u Zadru broj K-14/95 od 25. travnja 1995. godine optuženici Srđan Potkonjak i Željko Kenežević proglašeni su krivima što su 27. svibnja 1992. u Kninu, kao zatvorski čuvari tzv. Krajine, u prostorijama stare bolnice, raznim predmetima, šakama i nogama prebili zatvorenika Josu Marinovića iz Bruške, koji je od zadobivenih po život opasnih ozljeda nakon puštanja iz zatvora 8. lipnja 1992. godine preminuo.

Svaki je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

Presudu možete pogledati ovdje.

Vrhovni sud Republike Hrvatske presudom broj I Kž-424/1995-3 od 21. rujna 1995. godine odbio je kao neosnovanu žalbu optuženih te je potvrdio presudu suda prvoga stupnja.

Presudu VSRH pogledajte ovdje.

Zločin u Perušiću Benkovačkom (opt. Momir Pupovac i dr.)

 

Postupak protiv Momira Pupovca i Branka Bote, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1 OKZ RH.

 

RANIJI TIJEK POSTUPKA

Vojno tužiteljstvo u Splitu je pod brojem KT-612/92 od 23. srpnja 1992. podiglo optužnicu protiv 17 optuženih, a kao XVI-opt. je optužen Momir Pupovac, a kao XVII-opt. Branko Bota, i to zbog najtežeg oblika terorizma iz čl. 236.o/st.1. i 2. u vezi s čl. 236. g/ Kaznenog zakona RH.

Spis Vojnog suda u Splitu broj K.327/92 po prestanku rada vojnih sudova ustupljen je u rad Županijskom sudu u Zadru, a Županijsko državno odvjetništvo Zadar izmijenilo je optužnicu Vojnog tužiteljstva u Splitu u odnosu na kazneno djelo protiv optuženih Momira Pupovca i Branka Bote, te je 6. ožujka 2001. godine, pod brojem KT-166/97, optuženike teretilo za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

 

PRVOSTUPANJSKI POSTUPAK

Opći podaci

Županijski sud u Zadru

Broj predmeta: K.315/97

Raspravno vijeće: sutkinja Enka Moković, predsjednica Vijeća, sudac Vladimir Mikolčević, član Vijeća, suci porotnici Davorka Volarević, Mladen Rendić i Zvonko Buljat, članovi Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Zadru, broj KT-166/97, od 6. ožujka 2001. godine

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH

Optuženici: Momir Pupovac i Branko Bota, nedostupni

Branitelji optuženika: Filip Brdar, odvjetnik iz Zadra, za prvooptuženog; Lovorko Sinovčić, odvjetnik iz Zadra, za drugooptuženog

 

Presudom Županijskog suda u Zadru broj K.315/97 od 9. srpnja 2003. godine optuženici Momir Pupovac i Branko Bota proglašeni su krivima što su 26. travnja u Perušiću Benkovačkom, kao pripadnici postrojbi pobunjenih Srba, naoružani i u vojnoj odori, došli u kuću Ante i Peke Zrilić, osoba hrvatske nacionalnosti, te prijeteći pištoljem iznudili ključeve garaže, iz koje su izvezli motokultivator s prikolicom, dvije bačve s 15-ak litara goriva, lovačku pušku, te sve odvezli u kuću Momira Pupovca, a potom se ponovno vratili u kuću Zrilićevih s namjerom da otuđe i drugi motokultivator, pa dok je Momir Pupovac pretraživao kuću tražeći predmete koje bi otuđio, Branko Bota je, u namjeri da je ubije, u konobi hicem iz pištolja pogodio u oko Peku Zrilić, staru 73 godine, od čega je nastupila njena trenutna smrt.

Momiru Pupovcu izrečena je kazna zatvora u trajanju od 10 godina, a Branku Boti kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Presudu možete pogledati ovdje.

 

ODLUKA VSRH

Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem broj I Kž 1112/03-3 od 12. listopada 2006. godine, prihvatio je žalbe optuženih Pupovca i Bote, ukinuo je prvostupanjsku presudu i predmet je vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Rješenje VSRH pogledajte ovdje.

 

PONOVLJENI PRVOSTUPANJSKI POSTUPAK

Presudom Županijskog suda u Zadru br. K-79/06 od 15. listopada 2008. godine Momir Pupovac osuđen je zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina, dok je opt. Branku Boti za to kazneno djelo utvrđena kazna zatvora u trajanju od 20 godina te mu je uzeta kao utvrđena kazna zatvora u trajanju od sedam godina koja mu je zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH izrečena pravomoćnom presudom Županijskog suda u Zadru br. K-36/95 od 9. listopada 1995. godine, pa je primjenom odredaba o stjecaju ovaj optuženik osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

 

ODLUKA VSRH

Vrhovni sud Republike Hrvatske presudom broj I Kž 1101/08-3 od 5. studenog 2009. godine djelomično je prihvatio žalbu opt. Momira Pupovca te je preinačio prvostupanjsku presudu u odluci o kazni tako da je tog optuženika osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest godina.

U ostalom djelu prvostupanjska presuda ostala je neizmijenjena.

Presudu VSRH pogledajte ovdje.

 

Zločin u kninskoj tvrđavi i staroj bolnici u Kninu (opt. Nikola Mišina)

 

Postupak protiv Nikole Mišine, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.

 

OPĆI PODACI

Županijski sud u Zadru

Broj predmeta: K-1/95

Raspravno vijeće: sudac Milan Petričić, predsjednik Vijeća, sudac Milivoj Lasan, član Vijeća, suci porotnici Ivan Matek, Anđelko Pestić i Mate Škaro, članovi Vijeća

Optužnica: Okružnog državnog odvjetnika u Šibeniku KT-15/92 od 2. lipnja 1992. godine

Kazneno djelo: ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZRH

Optuženik: Nikola Mišina, nedostupan

Branitelj optuženog: Vladimir Mikolčević, odvjetnik iz Zadra

Žrtve – zlostavljani: Ante Topić, Denis Delić, Tomislav Grubišić, Ivica Matić i Ante Cvitković

 

Presudom Županijskog suda u Zadru broj K-1/95 od 20. siječnja 1995. godine optuženik Nikola Mišina proglašen je krivim što je od početka rujna do sredine listopada 1991. u Kninu, kao pripadnik tzv. Martićeve milicije SAO Krajine, obavljajući poslove stražara u kninskoj tvrđavi i prostorima stare bolnice, zajedno sa ostalim stražarima, najčešće u noćnim satima, učestalo tukao Antu Topića, Denisa Delića, Tomislava Grubišića, Ivicu Matića i Antu Cvitkovića, vojnike 4. gardijske brigade HV-a zarobljene prilikom napada na Kijevo.

Izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 7 godina.

Presudu pogledajte ovdje.

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske presudom I Kž-185/1995-3 od 15. svibnja 1996. potvrdio je presudu suda prvog stupnja.

Presudu VSRH pogledajte ovdje.

Zločin u Mraovcima i Štikovu (opt. Ilija Eraković i dr.)

 

Postupak protiv Ilije Erakovića, Milana Graovca, Rajka Vudragovića, Jovice Kneževića, Dušana Erakovića, Milana Bure, Vase Graovca i Save Bure.

 

OPĆI PODACI

Županijski sud u Splitu

Broj predmeta: K-3/96

Rapravno vijeće: sutkinja Arijana Bolanča, predsjednica Vijeća; sudac Damir Mratović, član Vijeća, suci porotnici Jordana Bolanča, Jovan Stojanov i Mladen Raspović, članovi Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, KT-125/95 od 16. siječnja 1996. godine, izmijenjena 16. ožujka 1998. i 24. lipnja 1998.

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH

Optuženici: Ilija Eraković (prisutan), Milan Graovac (prisutan), Rajko Vudragović (odsutan), Jovica Knežević (odsutan), Dušan Eraković (prisutan), Milan Bura (prisutan), Vaso Graovac (prisutan) i Savo Bura (odsutan)

Branitelji optuženika: odvjetnik Dragan Mijoć, odvjetnik po službenoj dužnosti opt. Ilije Erakovića; odvjetnik Goran Matešić, branitelj po službenoj dužnosti opt. Milana Graovca; odvjetnik Ante Romac, branitelj po službenoj duženosti opt. Rajka Vudragovića; odvjetnik Toni Vukičević, branitelj po službenoj dužnosti opt. Jovice Kneževića; odvjetnik Dragan Mijoć, branitelj po službenoj dužnosti opt. Dušana Erakovića; odvjetnik Željko Gulišija, branitelj po službenoj dužnosti opt. Milana Bure; odvjetnik Mišo Miroslav, izabrani branitelj opt. Vase Graovca; odvjetnik Vinko Samardžić, branitelj po službenoj dužnosti opt. Save Bure

Žrtve:

– fizički i/ili duševno zlostavljani: Božo Kujundžić, Mara Kujundžić, Kata Vujević, Cvita Kujundžić, Ana Skorup, Mara Režić, Petar Škalić, Mara Zečević, Ana Režić, Luca Režić, Ilija Vujević, Anica Vujević, Božica Vujević, Marta Vujević, Duje Vujević, Stipe Vujević, Kata Režić, Šimun Režić, Ivan Režić, Tomica Režić

 

Presudom Županijskog suda u Splitu broj K-3/96 od 2. srpnja 1998. godine sva osmorica okrivljenika proglašena su krivima što su u razdoblju od 25. kolovoza 1991. do 4. kolovoza 1995. godine u Mraovcima i Štikovu, koja su bila privremeno zaposjednuta, prvooptuženi Ilija Eraković kao zapovjednik tzv. štikovačkog voda vojske RSK, a ostali optuženici kao pripadnici te skupine, djelujući zajedno s postrojbama tzv. JNA, u cilju protjerivanja hrvatskog pučanstva iz njihovih domova, ulazili u Mraovce i zaseok Vujići u Štikovu, pa su sustavno palili kuće i gospodarske objekte, oduzimali stoku i drugu imovinu, protjeravši na taj način većinu civilnog pučanstva na slobodno područje Republike Hrvatske, a zatečeno civilno pučanstvo mahom starije životne dobi tjelesno su i duševno zlostavljali.

Optuženi Rajko Vudragović i Jovica Knežević osuđeni su na kazne zatvora u trajanju od 20 godina svaki, optuženi Ilija Eraković, Milan Graovac i Milan Bura na kazne zatvora od 15 godina svaki, optuženi Dušan Eraković i Savo Bura na 12 godina svaki te opt. Vaso Graovac na 8 godina zatvora.

Cijelu presudu pogledajte ovdje.

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske presudom broj I Kž-634/1998-11 od 16. prosinca 1999. godine djelomično je prihvatio žalbe opt. Milana Graovaca, Rajka Vudragovića, Jovice Kneževića, Dušana Erakovića, Milana Bure, Vase Graovca i Save Bure i preinačio presudu suda prvog stupnja u odluci o kazni u odnosu na te optuženike, pa ih je osudio: Rajka Vudragovića i Jovicu Kneževića na kazne zatvora u trajanju od po petnaest godina svaki, opt. Milana Buru na kaznu zatvora u trajanju od trinaest godina, opt. Milana Graovca na kaznu zatvora u trajanju od dvanaest godina, opt. Dušana Erakovića i opt. Savu Buru na kazne zatvora u trajanju od po deset godina i opt. Vasu Graovca na kaznu zatvora u trajanju od šest godina.

U ostalom dijelu prvostupanjska presuda je potvrđena.

Presudu VSRH pogledajte ovdje.