Pogledajte novosti sa suđenja za ratne zločine

NEPRAVOMOĆNA OSUĐUJUĆA PRESUDA ZA ZLOČIN POČINJEN U IMPROVIZIRANOM ZATVORU U MIOKOVIĆEVU (DANAS ĐULOVCU)

Na Županijskom sudu u Zagrebu proveden je postupak protiv okr. Veljku Stjepanoviću za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila, propisano člankom 120. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

Okr. Veljko Stjepanović optužen je Optužnicom ŽDO iz Bjelovara br. K-DO-199/12, od 14. veljače 2017. godine.

Stavljeno mu je na teret da je kao komandir stanice milicije Bijela, odjeljenja u Miokovićevu (danas Đulovac), u tzv. SAO Krajini, tijekom oružanih sukoba od 27. kolovoza 1991. do 12. prosinca 1991. godine, iako je bio dužan, propustio spriječiti protuzakonito zatvaranje, mučenje i fizičko zlostavljanje jedanaestorice civila. Tereti se i kao neposredni počinitelj za fizičko i psihičko zlostavljanje jednog civila.

Okrivljenik je izručen iz Kraljevine Nizozemske, čiji je državljanin, temeljem Europskog uhidbenog naloga. Zbog opasnosti od bijega određen mu je istražni zatvor, koji je u međuvremenu zamijenjen jamstvom.

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu donijelo je danas, 19. srpnja 2018. godine, nepravomoćnu presudu kojom je okr. Veljka Stjepanovica proglasilo krivim i osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 6 mjeseci.

Osudjen je po zapovjednoj odgovornosti, jer svoje podredjene, koji su uhićivali civile i zlostavljali ih, nije spriječio u činjenju zločina. Nitko od oštećenika nije smrtno stradao.

PRAVOMOĆNA PRESUDA PROTIV OKR. DRAGANA VASILJKOVIĆA, OSUĐEN NA 13 I POL GODINA ZATVORA

Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je presudu u predmetu protiv Dragana Vasiljkovića zbog kaznenog djela iz čl. 122. i dr. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske djelomično je prihvaćena žalba opt. Dragana Vasiljkovića.

Drugostupanjskom presudom ispravljena je pogreška, koja se sastojala u povredi kaznenog zakona time što su u osuđujućem dijelu presude krivnja opt. Dragana Vasiljkovića utvrđena u odnosu na dva kaznena djela, a ne četiri, kako je to učinjeno prvostupanjskom presudom, a što je dovelo i do blaže kazne. Time je u osuđujućem dijelu presude usklađen i opseg utvrđene odgovornosti optuženika s aktom o izručenju, te je opsegom uopće moguće njegove kaznene odgovornosti u ovom postupku.

Istom presudom pravomoćno je osuđen okr. Draganu Vasiljkoviću na 13 godina i 6 mjeseci zatvora.

Integralnu presudu pod poslovnim brojem Kž-rz-4/2018-10 možete pročitati na internetskim stranicama Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

FOND ZA HUMANITRNO PRAVO IZ BEOGRADA PREDSTAVLJA DOSJE “JNA U RATOVIMA U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI”

U petak 15. lipnja 2018. godine Fond za humanitarno pravo (FHP) predstaviće svoj deseti dosje pod nazivom „JNA u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini“

Prezentacija će biti održana u velikoj sali Medija centra u Beogradu, Terazije 3, u 11,00 sati.

Tema najnovijeg Dosjea FHP-a je uloga JNA u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, transformacija iz jugoslovenske u srpsku vojsku. U uvodnom dijelu Dosjea predočene su činjenice o razvoju krize u bivšoj Jugoslaviji i što je rukovodstvo Republike Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem radilo u preuzimanju kontrole nad JNA, s namjerom da je upotrebi za ostvarenje svojih ratnih ciljeva.

Prvi deo Dosjea posvećen je ulozi JNA u ratu u Hrvatskoj. Predočeni su dokazi o dvije faze njenog djelovanja:
prvoj: JNA razdvaja sukobljene strane i stvarala tampon zone između njih
drugoj: JNA se otvoreno stavilja na srpsku stranu, granatirala hrvatske gradove i zajedno sa jedinicama Milicije Krajine i paravojnim srpskim grupama sudjjeluje u borbama protiv oružanih snaga Republike Hrvatske i napadima na slabo branjena ili nebranjena sela

U drugom dijelu Dosjea opisano je kako je JNA na početku rata u BiH sudjelovala u zauzimanju bosansko-hercegovačkih općina za srpsku stranu u suradnji sa Srpskom demokratskom strankom iz BiH. Općine u čijem je zauzimanju sudjelovala JNA postale su potom dio ratne teritorije Republike Srpske.

U Dosjeu su, također, predstavljeni podaci o transformaciji jedinica JNA u jedinice VRS i prepuštanju naoružanja, opreme i kadrova vojsci bosanskih Srba u proljeće 1992. godine.

Dosje će predstaviti:
• Jovana Kolarić, autorka Dosijea, FHP
• Ivana Žanić, koordinatorka pravnog tima FHP-a
• Nemanja Stjepanović, član Izvršnog tima FHP-a

PRVI INFORMATIVNI CENTAR O MEĐUNARODNOM KAZNENOM SUDU ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU OTOVREN U SARAJEVU

Grad Sarajevo, uz potporu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (u daljem tekstu Mehanizam), dana 24. svibnja 2018. godine, otvorio je u Sarajevu Informativni centar o Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (u daljem tekstu Centar).

Centar je prvi informativni centar otvoren na prostoru zemalja nastalih rapadom bivše Jugoslavije. Centar će omogućavati direktan i usmjeren pristup javnim sudskim dokumentima MKSJ.

Između ostalih uloga, Centar radi na promoviranju naslijeđa MKSJ-a.

Predviđa se da će aktivnosti Centra obuhvatati organizaciju niza javnih skupova, kao i pružanje pomoći vanjskim projektima koji će se oslanjati na naslijeđe MKSJ-a i analizirati ga.

Otvaranje Centra, uoči 25 godišnjice osnivanja MKSJ-a, predstavlja značajnu faktor u približavanju naslijeđa Međunarodnog suda zajednicama na koje njegov rad trebao utjecati.

Centar je smješten u sarajevsku Gradsku vijećnicu. Opremljen je kompjuterima koji omogućavaju posjetiteljima pristup javnoj arhivi MKSJ-a i drugim dokumentima dostupnim na mreži. Dio Centra je i replika sudnice MKSJ-a, napravljena od originalnog namještaja i drugih elemenata iz jedne nekadašnje sudnice MKSJ-a.

ZLOČIN U GORNJEM TABORIŠTU

Zločin u Gornjem Taborištu (opt. Miroslav Jović) – obnova postupka

Dana 21. svibnja 2018. godine, pred Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu, započeo je obnovljeni kazneni postupak čitanjem optužnice protiv okr. Miroslava Jovića.

U veljači 2017. godine Okrivljenik je izručen iz Crne Gore, gdje je uhićen temeljem međunarodne tjeralice.

Okrivljenij je pravomoćno, u odsutnosti, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Okrivljen je za ratni zločin počinjen na štetu supružnika Medved (Ivanka Medved je ubijena, njezin suprug Branko Medved preživio je ubojstvo), počinjen u Gornjem Taborištu.

Kazneni postupak protiv okr. Milana Stanojevića, koji je bio nazočan suđenju, a u kome je okr. Miroslav Jović bio II okrivljenik, proveden je pred Županijskim sudom u Sisku. Sud je obojicu okrivljenika, dana 30. svibnja 2006. godine, poglasio krivima, te osudio svakod od njih na 15 godina zatvora. Prvostupanjsku presudu je potvrdio Vrhovni sud Republike Hrvatske dana 14. kolovoza 2007. godine.

Okr. Miroslavu Joviću obnova kaznenog postupka dopuštena je Rješenjem Županijskog suda u Sisku 21. prosinca 2017. godine.

Obnovljeni postupak protiv Miroslava Jovića, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Zagrebu

Broj predmeta: 3 K-rz-4718

Vijeće za ratne zločine: sutkinja Renata Miličević, predsjednica Vijeća, suci Vladimir Vinja i Petar Šakić, čalnovi Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva Sisak broj K-DO-2/03 od 8. veljače 2006.

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH

Optuženici: Miroslav Jović, u istražnom zatvoru

Braniteljica: Dijana Tomašegović Tomić, odvjetnica iz Zagreba

Žrtve:

– ubijena: Ivanka Medved

– ranjen: Branko Medved

Prijašnji tijek postupka:

Presudom Županijskog suda u Sisku broj K-4/06 od 30. svibnja 2006. godine optuženici Milan Stanojević i Miroslav Jović proglašeni su krivima što su 3. rujna 1991. godine, oko 12,30 sati, u mjestu Gornje Taborište, kao pripadnici nelagalnih postrojbi tzv. RSK, u namjeri usmrćenja svojih susjeda Branka i Ivanke Medved, kivni na njih jer su smatrali da pomažu legalne oružane formacije RH, kriomice došli u blizinu njihove kuće te, kada su se Branko i Ivanka Medved vraćali kući iz polja, iz automatskih pušaka u pravcu njih ispalili više hitaca, pri čemu je Ivanka Medved zadobila mnogostruke ozljede od kojih je ubrzo preminula, dok je Branko Medved zadobio više ozljeda, teških i po život opasnih, no život mu je spašen adekvatnom kirurškom intervencijom.

Obojici optuženika izrečene su kazne zatvora u trajanju od po 15 godina.

Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž 672/06-8 od 14. kolovoza 2007. godine odbijene su žalbe optuženih te je potvrđena prvostupanjska presuda.

PRAVOMOĆNA OSUĐUJUĆA PRESUDA VOJISLAVU ŠEŠELJU

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove, Žalbeno vijeće, u čijoj je nadležnosti bilo rješavanje po žalbi Tužiteljstva MKSJ na oslobađajuću presudu izrečenu okr. Vojislavu Šešelju, objavilo je dana 11. travnja 2018. godine da je delimično ukinulo oslobađajuću presudu Vojislavu Šešelju i odbacilo ostatak žalbe Tužteljstva.

Žalbeno vijeće osudilo je okr. Vojislava Šešelja na 10 godina zatvora.

Kazna od deset godina izrečena je okrivljenika za poticanje progona (prisilno raseljavanje), deportacije i druga nehumana djela (prisilno premještanje) kao zločina protiv čovječnosti; za činjenje progona (kršenje prava na sigurnost) kao zločina protiv čovječnosti nad Hrvatima u Hrtkovcima u Vojvodini.

Proglašeno je da je kazna odslužena, jer je okrivljeniku u izrečenu kaznu uračunato vrijeme koje je proveo u pritvorskoj jedinici za vrijeme kaznenog postupka, koji je vođe protiv njega, suglasno odredbama Pravilnika o postupku i dokazima. Vrijeme koje je proveo u pritvorskj jedinici tijekom kaznenog postupka: od 24. veljače 2003. godine do 6. studenog 2014. godine.

KAZNENA PRIJAVA PROTIV SRPSKOG DRŽAVLJANINA ZA ZLOČIN NA SAJMIŠTU I NA OVČARI

Na stranicama MUP RH, kao i u medijima, objavljena je vijest da je Ravnateljstvo policije u suradnji s PU Osječko-baranjskom i PU Vukovarsko srijemskom i ŽDO u Osijeku, nakon višegodišnjih izvida, danas podnijelo kaznenu prijavu protiv 45-togodišnjeg državljanina Srbije, pripadnika bivše JNA, koji je sudjelovao u agresiji na RH. Osumnjičen je da je nakon pada Vukovara počinio kaznena djela iz čl. 120. i čl. 122. OKZ RH.

Nakon kriminalističkog istraživanja utvrđeno je da je osumnjičenik tijekom listopada 1991. godine, nakon okupacije gradske četvrti Vukovara, zvano Sajmište, sudjelovao u odvođenju i ubojstvu 7 civila, od kojih se još 3 vodi kao nestale osobe. Na taj način počinio je kazneno djelo iz čl. 120. OKZ RH.

Također sumnjiči se da je 20. studenoga 1991. godine, u poslijepodnevnim i večernjim satima, u hangaru na Ovčari, sudjelovao u zlostavljanju i ubojstvu ratnih zarobljenika odvedenih iz vukovarske bolnice. Usmrtio je više osoba, među kojima i francuskog državljanina (1966.), čiji posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni. Dakle, sudjelovao na lokaciji masovne grobnice na Grabovu, u strijeljanju 200 hrvatskih zarobljenika, čime je počinio kazneno djelo iz čl. 122. OKZ RH.

Osumnjičenik je nedostupan hrvatskim pravosudnim tijelima, ima srpsko državljanstvo.

ZLOČIN U KIJANIMA

Pred Vijećem za ratne zločine Županisjkog suda u Rijeci, kojim predsjedava sutiknja Ika Šarić, započela je rasprava u kaznenom postupku protiv opt. Rajka Kričkovića, tempore criminis pripadnika 118. Domobranske pukovnije HV-a, za zločin počinjen nad civilima, nakon VRA “Oluja”, u periodu od 15. – 28. kolovoza 1995.

Prema navodima optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci, od 4. studenog 2014. godine, Okrivljenik je počinio ubojstvo troje civila u selu Kijani, kraj Gračaca. Stavlja mu se na teret da je ubio Radomira i Miru Sovilj (brata i sestru), hicima iz automatske puške, te njihovu majku Maru Sovilj, zapalio zajedno s kućom i stokom zaključanom u prizemnom djelu kuće.

U tijeku je dokazni postupak optužbe.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Rijeci

Vijeće za ratne zločine: sutkinja Ika Šarić, predsjednica vijeća, sutkinje Dina Brusić i Loreta Sršen, članice vijeća

Optužnica: ŽDO-a u Rijeci, broj K-DO-23/14-VI, od 04.11.2014.

Optužbu zastupa: Nenad Bogosavljev, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Rijeci

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OK ZRH

Optuženik:

Rajko Kričković

Branitelji optuženika:

Ružica Spasojević, odvjetnica iz Rijeke, Nikola Sabljar, odvjetnik iz Rijeke

Opunomoćnik oštećenih: Ljubiša Drageljević, odvjetnik iz Rijeke

Žrtve- ubijeni:

Radomir Sovilj

Mira Sovilj

Mara Sovilj

ZLOČIN U LOGORIMA GABELA, SILOS I DRETELJ

Na Županijskom sudu u Splitu u tijeku je suđenje dvojici nekadašnjih pripadnika brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Knez Domagoj, optužnim za ratne zločine nad bošnjačkim civilima.

Marinka Marića i Željka Rodina, tempore criminis istražitelja Sigurnosno-informativne službe (SIS) brigade, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu tereti za ponižavanje, fizičko i psihičko zlostavljanje, mučenje i tjelesno kažnjavanje protupravno zatočenih civila bošnjačke nacionalnosti u logorima Gabela, Silos i Dretelj, u općini Čapljina, u BiH. Optužnicom je obuhvaćena druga polovica 1993. Navedene inkriminacije počinjene su, po navodima optužnice, suprotno odredbama IV. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. te Dopunskog protokola (Protokol II) od 8. lipnja 1977.

OPĆI PODACI

Toponim: Zločini u logorima Gabela, Silos i Dretelj

Županijski sud u Splitu

Vijeće za ratne zločine u sastavu:
sudac Vladimir Živaljić, predsjednik vijeća, sutkinja Ivona Rupić i sudac Zoran Matulović, članovi vijeća

Optužnica: Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, broj K-DO-46/2013, Is-DO-11/2013, od 23. ožujka 2015.

Optužbu zastupa: Vesna Beširević, zamjenica Županijskog državnog odvetjetnika u Splitu

Kazneno djelo:
– ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OK ZRH

Optuženicima se sudi u prisutnosti:
Marinko Marić, prvooptuženi
Željko Rodin, drugooptuženi

Obrana:
Jadran Franceschi, odvjetnik iz Splita, za I. opt.
Dragan Mijoč, odvjetnik iz Splita, za II. opt.

Činjenični opis kaznenog djela:

Obojica optuženika terete se za ubojstvo E. Š. koji je bio zatočen u Gabeli tijekom kolovoza 1993. Na teret im se stavlja i ponižavanje, fizičko i psihičko zlostavljanje i tjelesno kažnjavanje tridesetak bošnjačkih civila zatočenih u Gabeli i Silosu. Optuženici su ih, u periodu od srpnja do rujna 1993., tukli motkama i nogama po genitalijama i drugim dijelovima tijela, primoravali da se bacaju na pod, da piju vlastitu mokraću, ližu krv s poda, stoje vani na suncu pri visokim temperaturama odjeveni u debele zimske odore, leže goli na vrelom asfaltu, a uzimali su im i vrednije stavri, poput satova, govoreći da im više neće trebati.

I. opt. Marinko Marić, u više je navrata, kako stoji u optužnici, u periodu od lipnja do listopada 1993., udarao drvenom palicom, puškom, rukama i nogama zatočenike kao i one već zlostavljane koji su u Gabelu dovedeni iz Stoca u polusvjesnom stanju, gazio ih nogama, tjerao da se postrojavaju uz zid i pjevaju ustaške pjesme, psovao ih, bacao po njima željezne krevete, vezivao im remen oko vrata praveći omču te ih tako vezane podizao gore-dolje, uljevao im vodu u nosnice, stavljao cijev pištolja u usta.

II. opt. Željko Rodin je zatočenicima logora Gabela oduzimao novac i satove te im prijetio da će ih pobiti ukoliko mu ne predaju sve vrijedniije stvari u svom posjedu. Također, početokm kolovoza 1993., s nepozantim pripadnicima HVO-a, petoricu je civila, zaočenih u logoru Dretelj, pokraj Čapljine, izudarao željeznim cijevima, puškama, drvenim palicama, letvama, nogama i rukama po svim djelovima tijela. Zatoečnici su pri tom zadobili teške tijelesne ozljede.

ZLOČIN U BJELOVARSKOJ KASARNI

Dana 08. lipnja 2015. na Županijskom sudu u Rijeci čitanjem optužnice započela je glavna rasprava u kaznenom postupku protiv opt. Jure Šimića za kazneno djelo ratnog zločina počinjenog nad ratnim zarobljenicima.

Prema navodima optužnice okr. Jure Šimić je naredio ubojstvo trojice zarobljenih časnika JNA, zapovjednika vojarne “Božidar Adžija” u Bjelovaru. Dana 29. rujna 1991. hrvatskim vojno-redarstvenom snagama predalo se gotovo 60 časnika te 150 redovnih vojnika koji su bili razoružani i odjeveni u hlače i potkošulje. Optužnicom Jure Šimić se tereti da je kao predsjednika kriznog stožera Bjelovara prozivanjem iz skupine izdvojio zapovjednika 265. mehanizirane brigade, stacionirane u toj vojarni, pukovnika Kovačević Rajka te njegove pomoćnike: potpukovnika Miljka Vasića i kapetana prve klase Dragišu Jovanovića te naredio skupini vojnika, čiji se identitet ne zna, da ih odvedu sa strane i ubiju a oni su to i učinili, pucnjevima iz vatrenog oružja.

Tijekom rasprave okr. Jure Šimić se o krivnji očitovao negativno. Iskaze su dala i četvorica svjedoka koja nisu osobno bili u vojarni u trenutku streljanja trojice časnika JNA. Nadalje, svjedočili su na okolnost mogućnosti izdavanja zapovijedi okrivljenog.

Dana 1. rujna 2015. zbog promjene Vijeća glavna rasprava u kaznenom postupku protiv opt. Jure Šimića, pred Županijskim sudom u Rijeci, započela je iznova.

Rasprava zakazana za 23. studenog 2015. godine odgođena je.

Rasprava je u više navrata započinjala ispočetka, a na posljednjem ročištu, održanom 09. ožujka 2018. trojica svjedoka koja prebivaju na teritoriju Republike Srbije, saslušana su putem video-konferencijske veze, uspostavljene s Višim sudom u Beogradu, Odjelom za ratne zločine.

Rasprava se nastavlja 08. i 09. svibnja 2018.