Pogledajte novosti sa suđenja za ratne zločine

ZLOČIN U OKOLICI DARUVARA

Zločin u okolici Daruvara
Na Županijskom sudu u Zagrebu započelo je suđenje opt. Veljku Stjepanoviću za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila, propisano člankom 120. stavkom 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela.

Okrivljeniku se stavlja na teret da je kao komandir stanice milicije Bijela, odjeljenja u Đulovcu (nekadašnje Miokovićevo), u tzv. SAO Krajini, tijekom oružanih sukoba od 27. kolovoza 1991. do 12. prosinca 1991. godine, iako je bio dužan, propustio spriječiti protuzakonito zatvaranje, mučenje i fizičko zlostavljanje jedanaestorice civila. Tereti se i kao neposredni počinitelj za fizičko i psihičko zlostavljanje jednog civila.

Okrivljenik je izručen iz Nizozemske, čije je državljanin. Zbog opasnosti od bijega određen mu je istražni uzatvor koji je u međuvremenu zamijenjen jamstvom.

U tijeki je dokazni postupak.

OPĆI PODACI

Toponim: Zločini u okolici Daruvara, u Đulovcu

Županijski sud u Zagrebu

Optužnica: Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru, broj K-DO-199/12, od 14. veljače 2017.

Kazneno djelo:
– ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OK ZRH

Okrivljeniku se sudi u nazočnosti

SASTANAK S MLADIMA IZ REGIJE U VUKOVARU

Veselinka Kastatović, monitorica suđenja za ratne zločine Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, sudjelovala je dana 14. rujna 2017. godine na sastanku s mladima iz regije (Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore).

Inicijativa mladih za ljudska prava pozvala je Veselinku na razgovor s mladima, koji su u posjetu Hrvatskoj u sklopu projekta:”Suočavanje s prošlošću- perspektiva mlade generacije”.

Sastanak je održan u prostorijama Europskog doma u Vukovaru.

Veselinka je govorila o osnivanju Centra za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku, radu na suočavanju s prošlošću, radu na ratnim zločinima, radu sa žrtvama kaznenih djela.

U Dalju obilježena 24-ta obljetnica pogibije hrvatskih branitelja i policajaca

Dana 1. kolovoza 1991. godine pripadnici bivše JNA i teritorijalne obrane izvršili su napad na Policijsku postaju Dalj. U tom napadu poginuli su, ili su ubijeni, hrvatski policajci, pripadnici Zbora narodne garde i pripadnici Civilne zaštite.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen obilježja ispred policijske postaje, u Dalju, dana 1. kolovoza 2015. godine obilježena je 24. obljetnica pogibije 39 branitelja u poginulih ili ubijenih u tom napadu.

Za napad na Policijsku postaju u Dalju, ŽDO iz Osijeka podiglo je optužnicu protiv okr. Enesa Tase, zbog kaznenih djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120.st.1. OKZ RH, i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ RH. Optužnicom je obuhvaćen i napad na Policijsku postaju u Dalju, odnosno ubojstva hrvatskih policajaca i pripadnika Zbora narodne garde, izvršena 1. kolovoza 1991. godine.

predstavljanje interaktivne prezentacije “Oluja u Haagu”

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Srpsko narodno vijeće SNV i SENSE Centar za tranzicijsku pravdu Pula organiziraju konferenciju za novinare u petak, 31. srpnja 2015., Novinarski dom, Perkovčeva 2, 11.00 h, na kojoj će se javnosti predstaviti interaktivna prezentacija “OLUJA U HAAGU”, pregled ključnih činjenica te argumenata i dokaza optužbe i obrane iznijetih tijekom suđenja pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), u predmetu Gotovina i drugi (IT-06-90) “Operacija Oluja”.

Na konferenciji će govorit Mirko Klarin, Milorad Pupovac i Vesna Teršelič, a najavit će se i ostale aktivnosti Srpskog narodnog vijeća i Documente – Centra za suočavanje s prošlošću povodom sjećanja na sve nestale i ubijene tijekom i nakon VRA “Oluja”.
Na konferenciji će biti riječ i o javnom razgovoru „Drugi rat“ koji će se održati u riječkom HNK Ivana pl. Zajca, na 20. obljetnicu Oluje, u srijedu, 5. kolovoza 2015. u 20 sati, dok bude trajala središnja proslava u Kninu. Pet protjeranih žena različite nacionalnosti, u razgovoru s moderatoricom Vesnom Janković, ispričati svoja sjećanja na ratne dane.

u povodu godišnjice usvajanja Rimskog statuta

Predsjednik MKSJ, g. Theodor Merona, u povodu Dana međunarodnog pravosuđa, te obilježvanja godišnjice usvajanja Rimskog statuta, rekao je da se odaje počast viziji i posvećenosti svih onih ljudi koji su se zalagali, i koji se i dalje zalažu za to da pravda bude više od apstraktnog ideala, da nacionalni i međunarodni sudovi pred lice pravde dovedu osobe za koje se osnovano sumnja da snose najveću odgovornost za teške povrede međunarodnog prava, kao i za to da države zaštite svoje građane.

Gospodin Meron je rekao da je obilježavanje Dana mešunardnog pravosuđa i godišnjice usvajanja Rimskog statuta prilika da se svu podsjete koliko je revolucionarno zvučala ideja da se osnuje jedan nezavisan međunarodni krivični sud. OBilježavanje je prigoda da se proslave sva dostignuća međunarodnih kaznenih sudova u borbi protiv nekažnjivosti, unapređenju razvoja međunarodnog prava i ostvarivanju pravde za žrtve.

Kao prva dva međunarodna kaznena suda osnovana nakon Drugog svjetskog rata, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodni kazneni sud za Ruandu (MKSR) imali su pionirsku ulogu na polju međunarodnog pravosuđa. Stotinama odluka i presuda izrečenim tijekom dva desetljeća rada MKSJ i MKSR su utvrdile su odgovornost pojedinaca za najstrašnije zločine koji se mogu zamisliti, a svojim presuđenjem definirali konture međunarodnog humanitarnog prava. Ta dva suda su, između ostalog, potvrdila da silovanje i drugi oblici seksualnog nasilja mogu predstavljati djelo genocida, da ne samo visoki vojni oficiri, već i civilni i politički rukovoditelji, mogu biti pozvani na odgovornost za djela koja su počinili njima podređeni, i da šefovi država mogu biti izvedeni pred lice pravde za teške zločine za koje se smatra da su počinjeni pod njihovim pokroviteljstvom.

Obilježavanje 20. godišnjice genocida u Srebrenici

Na obilježvanju 20. godišnjice genocida izvršenog u Srebrenici, predsjednik MKSJ g. Theodor Meron, održao je govor u Memorijalnom centru Potočari.

Gospodin Meron je podsjetio na izrečene presude za zločine počinjene nad Bošnjacima u Srebrenici: presudu Žalbenog vijeća MKSJ-a u postupku protiv Radislava Krstića, prvu presudu MKSJ-a kojom je utvrđeno da zločini počinjeni u Srebrenici predstavljaju djelo genocida. Pročitao je odlomak iz presude: “Oni koji planiraju i provode genocid žele lišiti čovječanstvo velikog i raznorodnog bogatstva koje čine njegovi narodi, rase, etničke grupe i religije. To je zločin protiv cijelog čovječanstva i njegove posljedice osjeća ne samo grupa koja je izdvojena za uništenje, nego čitavo čovječanstvo”.

MKSJ je prvi međunarodni kazneni sud koji je izrekao osuđujuće presude za genocid u Europi. U travnju 2004. godine, u predmetu protiv Radislava Krstića, Žalbeno vijeće Međunarodnog suda je utvrdilo da je 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid, pri čemu je, nakon što su snage bosanskih Srba preuzele taj grad, pogubljeno više od 7.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka. Tužiteljstvo MKSJ podiglo je optužnice protiv ukupno 20 osoba u vezi s događajima u Srebrenici. Do danas su završeni postupci protiv 15 optuženika.

Europski parlament je usvojio Rezoluciju o Srebrenici

Europski parlament je u četvrtak, dana 9. srpnja 2015. godine, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, usvojio Rezoluciju kojom se snažno osuđuje genocid počinjen u Srebrenici 11. srpnja 1995. godine. Rezolucijom se kritizira negiranje i relativizaciju toga zločina.  U Rezoluciji se naglasilo da se “takvi strašni zločini ne smiju nikada više ponoviti”.

Zastupnici Parlamenta izrazili su žaljenje zbog toga što Vijeće sigurnosti UN-a nije usvojilo rezoluciju o Srebrenici kojom bi se taj masakr okarakterizirao kao genocid. Zastupnici su pozvali na ubrzanje postupaka kaznenog progona za ratne zločine na međunarodnoj i državnoj razini

Još se traga za posmrtnim ostacima 1200 muškaraca i dječaka, od ukupno 8000 Bošnjaka, koje su ubili pripapadnici Vojske Republike Srpske i različite pridružene im dobrovoljačke i paravojne postrojbe.

Nepravomoćna presuda za zločin u Godinjskim Barama

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku, dana 10. srpnja 2015. godine, proglasilo je krivim i nepravomoćno osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina okr. Milorada Momića, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120.st.1. OKZ RH.

Okr. Milorad Momić optužen je da je dana 16. ili 17. srpnja 1995. godine, u mjestu Godinjske Bare, u blizini Trnova, u Bosni i Hercegovini, kao pripadnik paravojne postrojbe «Škorpioni», koja je bila pridružena Vojsci Republike Srpske, u borbenim djelovanjima protiv Armije Bosne i Hercegovine, koja su vođena na širem području Sarajeva, kršeći pravila međunarodnog prava, čl.3.st.1.t.a IV Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata (od 12.08.1949. godine), i čl.4.st.1.i 2.t.a Dopunskog protokola o zaštiti žrtava nemeđunarodnog oružanog sukoba (od 08.06.1977. godine, Protokol II), zajedno sa Perom Petraševićem, Aleksandrom Medićem, Branislavom Medićem i Slobodanom Davidovićem, te sa još nekoliko nepoznatih pripadnika postrojbe «Škorpioni», nakon što su preuzeli šest civila bošnjačke nacionalnosti iz Srebrenice, prethodno zarobljenih, po zapovijedi svoga komandanta Slobodana Medića odveli uhićenike u blizinu borbenog položaja i tamo ih strijeljali. Okrivljeniku se stavlja na teret da je zajedno sa Perom Petraševićem, Branislavom Medićem i Slobodanom Davidovićem pucao iz vatrenog oružja u leđa svezanih uhićenika, te su tako lišili života četiri žrtve. Potom su preostaloj dvojici žrtava naredili da tijela ubijenih prenesu u spaljenu vikendicu Hasana Zvizdića, a potom ubili i te dvije žrtve,

Žrtve ovoga zločina: mlt. Dino Salihović (rođen 1979.), mlt. Safet Fejzić (rođen 1978.), mlt.Asmir Alispahić (rođen 1978.), Juso Delić (rođen 1970.), Smajil Ibrahimović (rođen 1960.), Sidik Salkić (rođen 1959.)

Serge Brammertz održao govor na komemorativnom skupu u Ujedinjenim narodima u povodu obilježavanja godišnjice zločina u Srebrenici

Komemorativni skup u povodu obilježavanja godišnjice zločina počinjenih u Srebrenici pod nazivom “Srebrenica: sjećanje i odavanje počasti žrtvama genocida” organizovan je 1. srpnja 2015. godine u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku. Skup je organiziralo 17 država članica.

Glavni tužitelj g. Serge Brammertz je naglasio: “kako bismo poštovali prošlost, Srebrenicu moramo nazivati pravim imenom, genocidom. Kako bismo gradili budućnost, svi moramo govoriti jednim glasom kada se to poriče “. Rekao je da je “prije 20 godina postojala samo nada u ostvarivanje pravde. Danas, to sve više predstavlja realnost”.

MKSJ je osudio 14 okrivljenika za zločine počinjene u Srebrenici. U tijeku su postupci protiv Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, kojima se, između ostalih zločina, sudi i za genocid u Srebrenici.

Gospodin Serge Brammertz je završio svoj govor rekavši: “U našoj je moći da svakoj pojedinačnoj žrtvi sukoba pokažemo da se pravda može ostvariti. Više od riječi koje danas izgovaramo, to bi bio zaista prikladan spomen žrtvama Srebrenice i drugih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije”.