Nepravomoćno presuđena

NEPRAVOMOĆNA OSUĐUJUĆA PRESUDA ZA ZLOČIN POČINJEN U IMPROVIZIRANOM ZATVORU U MIOKOVIĆEVU (DANAS ĐULOVCU)

Na Županijskom sudu u Zagrebu proveden je postupak protiv okr. Veljku Stjepanoviću za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila, propisano člankom 120. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

Okr. Veljko Stjepanović optužen je Optužnicom ŽDO iz Bjelovara br. K-DO-199/12, od 14. veljače 2017. godine.

Stavljeno mu je na teret da je kao komandir stanice milicije Bijela, odjeljenja u Miokovićevu (danas Đulovac), u tzv. SAO Krajini, tijekom oružanih sukoba od 27. kolovoza 1991. do 12. prosinca 1991. godine, iako je bio dužan, propustio spriječiti protuzakonito zatvaranje, mučenje i fizičko zlostavljanje jedanaestorice civila. Tereti se i kao neposredni počinitelj za fizičko i psihičko zlostavljanje jednog civila.

Okrivljenik je izručen iz Kraljevine Nizozemske, čiji je državljanin, temeljem Europskog uhidbenog naloga. Zbog opasnosti od bijega određen mu je istražni zatvor, koji je u međuvremenu zamijenjen jamstvom.

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu donijelo je danas, 19. srpnja 2018. godine, nepravomoćnu presudu kojom je okr. Veljka Stjepanovica proglasilo krivim i osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 6 mjeseci.

Osudjen je po zapovjednoj odgovornosti, jer svoje podredjene, koji su uhićivali civile i zlostavljali ih, nije spriječio u činjenju zločina. Nitko od oštećenika nije smrtno stradao.

ZLOČIN GRANATIRANJA ŠIBENIKA

okr. Milan Pavlović, izručen iz Crne Gore u srpnju 2017. godine

Suđenje je počelo 27. ožujka 2018. godine pred Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Splitu čitanjem optužnice.

Županijski sud u Šibeniku, osudio je dana 8. srpnja 1992. godine okr. Milana Pavlović je u odsutnosti (kaznene postupak protiv šestorice nedostupnih pripadnika JNA, predmet okr. Ratko Mladić i dr.). Pravomoćno je proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.

Pravomoćnim rješenjem Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Splitu broj Kv I-1272017 od 4. rujna 2017., dopuštena mu je obnova postupka.

Spis je po pravomoćnosti rješenja kojim se Županijski sud u Šibenuku proglasio stavano nenadležnim za suđenje u ovom kaznenopravnom predmetu, dodijeljen na dajnje postupanje Županijskom sudu u Splitu kao stvarno i mjesno nadležnom sudu.

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku specificirana je u odnosu na okr. Milana Pavlovića dana 21. prosinca 2017. godine. Optužnim aktom na teret mu se stavlja sudjelovanje u združenom napadu na civile te civilne, kulturne, industrijske i gospodarske objekte. Okrivljenik je u svojstvu zapovjednika topničke baterije, skupa s Ratkom Mladićem, Slavkom Lisicom i četvoricom visokih časnika JNA, napad na Šibenik i okolicu izveo između 16. – 23. rujna 1991. godine, Tijekom napada smrtno je stradala ženska osoba, a znatnu destrukciju doživijeli su brojni spomenici kulture u gradu.

Tijek rasprave:

Nakon čitanja optužnog akta optuženik je priznao krivnju te izrazio kajanje.

“Optužnicu koje se na mene odnosi prihvaćam u potpunosti. Činjenica je da sam kao pripadnik JNA sudjelovao u granatiranju Šibenika te time izazavo posljedice navedene u optužnici. Međutim, moram navesti da u Šibenik nisam došao ratovati. Bio sam vojnik profesionalac, pohađao sam vojne škole i učen sam biti častan vojnik i časnik. Desio se rat kojeg nitko nije želio. Kao zapovjednik topničke baterije dobivao sam zapovijedi koje sam morao izvršavati, a i sam sam podređenima izdavao zapovijedi koje su se morale izvršavati. Žao mi je zbog toga. Imam troje djece i ozbiljne zdravstene probleme, naveo je optuženik iznoseći obranu. Potom su, u nastavku dokaznog postupka, pročitani brojni materijalni dokazi.

Nastavak rasprave na kojoj bi se nakon završnih govora stranaka trebala objaviti presuda, zakazana je za 4. svibnja 2018., u 10:00h.

OPĆI PODACI:

Županijski sud u Splitu

Vijeće za ratne zločine u sastavu:
sudac Vladimir Živaljić, predsjednik vijeća, Mlađan Prvan, Zoran Matulović, članovi vijeća

Optužnica: Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku, broj KT-23/91, od 21. prosinca 2017.

Optužbu zastupa: Zvonko Ivić, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Šibeniku, rješenjem Glavnog državnog odvjetnka RH upućen u ŽDO Split na rad u konkretnom predmetu

Kazneno djelo:
– ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OK ZRH

Optuženiku se sudi u prisutnosti:
Milan Pavlović, državljanin Republike Srbije, nalazi se u istražnom zatvoru

Obrana:
Slađana Čanković, odvjetnica iz Zagreba

DRAGAN VASILJKOVIĆ, ZVANI “KAPETAN DRAGA” NEPRAVOMOĆNO OSUĐEN NA 15 GODINA ZATVORA

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Splitu objavilo je dana 26. rujna 2017. godine neprvomoćnu presudu kojom je okr. Dragana Vasiljkovića, zvanog “kapetan Dragan” proglasilo krivim i osudilo na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.

Okrivljeniku je nepravomoćno osuđen temeljem indivudalne i zapovjedne kaznene odgovornosti, nespriječavanje podređenih pripadnika jedinice za posebne namjene tzv. SAO Krajina, u mučenju i zlostavljanju ratnih zarobljenika i civila tijekom lipnja i srpnja 1991. godine u improviziranom zatvoru na Kninskoj tvrđavi, kao i za sudjelovanje u izradi plana napada na Policijsku postaju u Glini i okolici, što je rezultiralo ubojstvom dvojice civila, ranjavanjem i protjerivanjem civila, uništenjem tridesetak kuća i gospodarskih objekata pri čemu je većina građana hrvatske nacionalnosti bila prinuđena napustiti svoje domove.

Dakle, osuđen je zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.120.st.1. i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl.122. OKZ RH:

podaci o predmetu:

Suđenje Draganu Vasiljkoviću – zločin u Kninu, Glini i Bruskoj

Dana 20. rujna pred Županijskim sudom u Splitu započelo je suđenje protiv okrivljenog Dragana Vasiljkovića, kojeg se tereti za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika.

Nakon jednogodišnjeg suđenja, tijekom kojeg je održano gotovo trideset ročišta i ispitano šezdesetak svjedoka., opt. Dragan Vasiljković 26. rujna 2017. osuđen je za ratni zločin nad civilima i ratnim zarobljenicima na jedinstvenu kaznu od petnaest (15) godina zatvora. U ekstradicijskom pritvoru i istražnom zatvoru proveo je više od 11 godina.

Kazneni postupak protiv Vasiljkovića započeo je još u prosincu 2005. godine, a optužnicu je Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podignulo deset godina kasnije, krajem prosinca 2015. godine. Ekstradicijski postupak protiv Vasiljkovića, srpskog i australskog državljanina, započeo je u siječnju 2006. godine, dok je Hrvatskoj izrucen u srpnju 2015. godine.

Dragan Vasiljković je nepravomoćno osuđen temeljem indivudalne i zapovjedne kaznene odgovornosti, za nespriječavanje podređenih pripadnika jedinice za posebne namjene tzv. SAO Krajina, u mučenju i zlostavljanju ratnih zarobljenika i civila tijekom lipnja i srpnja 1991. godine u improviziranom zatvoru na Kninskoj tvrđavi, kao i za sudjelovanje u izradi plana napada na policijsku postaju u Glini i okolici, što je rezultiralo ubojstvom dvojice civila, ranjavanjem i protjerivanjem civila, uništenjem tridesetak kuća i gospodarskih objekata pri čemu je većina građana hrvatske nacionalnosti bila prinuđena napustiti svoje domove.

Za dva kaznena djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, nespriječavanje podređenih u protupravnom postupanju ta za neposredno počiniteljstvo (ratnog zarobljenika udario nogom u predjelu rebara i leđa i rukom po tjemenu, a drugog snažno zamahnuvši u vis nogom na kojoj je bila vojnička čizma pogodio u glavu), odmjerena mu je kazna zatvora u trajanju od po 5 (pet) godina. Za dva kaznena djela ratnog zločina nad civilima kazna mu je odmjerana u trajanju od 5 (pet) godina – nespriječavaje podređenih u zlostavljanju civila zatočenih u Kninskoj tvrđavi, i u trajanju od 8 (osam) godina – za sudjelovnje u izradi plana i izdavanju zapovijedi za napad na Glinu i okolicu.

S obzirom na činjenične nedostatke optužnice, sud ga je u današnjoj presudi oslobodio odgovornosti za ubojstvo dvojice neidentificiranih zarobljenih hrvatskih vojnika, u Bruškoj kod Benkovca 24./25. veljače 1993. godine.

Podsjećamo, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, u predmetu Stanišić i Simatović, nesporno je utvrdio da je u improviziranom zatvoru na Kninskoj tvrđavi, u periodu od svibnja do kolovoza 1991., bilo zatočeno preko 300 osoba i da su držani u nehumanim uvjetima, pri cemu su bili mučeni, ubijani i silovani.

Opći podaci:

Optužnica broj: K-DO-148/10, od 31. prosinca 2015.

Optužnicu zastupaju:

Živana Beros Dodig, županijska državna odvjetnica u Šibeniku
Sanda Pavlović Lucic, zamjenica Županijske državne odvjetnice u Šibeniku, obje upućene na rad u ZDO Split rješenjem Glavnog državnog odvjetnika RH

Županijski sud Split
Predmet broj: K-Rz-3/16
Vijeće u sastavu:
Damir Romac, predsjednik
Maria Majić i Bruno Klein, članovi vijeća

Obrana:
Slađana Čanković, odvjetnica iz Zagreba
Tomislav Filaković, odvjetnik iz Osijeka

Kaznena djela:
Ratni zločina protiv ratnih zarobljenika, članak 122. OKZRH;
Ratni zločin protiv civila, članak 120. stavak 1. i 2. OKZRH;

Žrtve i ostecenici:

Smrtno stradali:
-dvojica neidentificirana pripadnika HV-a;
– Egon Scotland, njemački novinar
– Nikola Regić

Zlostavljani civili: Vjekoslav Hoić, Mile Luketić, Nikola Luketić, Tomislav Ceranja

Ratni zarobljenici: Velibor Bracić, Nikica Plivelić, Zvonko Magdić, Ivan Krizmanić, Marko Mijić, Osman Vikić

Matarijana šteta: 30 ostecenih kuća i gospodarske zgrade u vlasništvu 32 osobe

NEPRAVOMOĆNA PESUDA ZA ZLOČIN U LORI II

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Splitu, u kaznenom predmetu za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, počinjen u Vojno istražnom centru u Lori (II),  izreklo je nepravomoćnu presudu, kojom je osudilo trojicu okrivljenika na zatvorske kazne.

Okrivljenici su bivši vojni policajaci, optuženi za kazneno djelo ratnog zločina počinjenog nad ratnim zarobljenicima, dovedenima i zlostavljanima u VIC Lora.

Zločini koji su im stavljeni na teret uključuju ponižavanje, fizičko, psihičko  i seksualno zlostavljanje, mučenje i tjelesno kažnjavanje 37 zatočenih ratnih zarobljenika, od kojih su trojica umrla od posljedica zadobivenih ozljeda.

Okr. Tonči Vrkić, tadašnji zamjenik zapovjednika Vojno istražnog centra u sastavu 72. bojne Vojne policije Hratske vojske, nepravomoćno je osuđen na 6 (šest) godina zatvora.

Okr. Ante Gudić i okr Anđelko Botić, temore criminis zatvorski čuvari, nepravomoćno su osuđeni svaki na kazne zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine.

Trojici okrivljenika su 2007. godine osuđeni za ratni zločin počinjen u VIC Lora, ali nad civilnim stanovništvom, čl.120.st.1. OKZ RH (predmet Lora I).  Za navedeno kazneno djelo Tonči Vrkić pravomoćno je osuđen na kaznu zatvora  trajanju od 8 godina;  Ante Gudić i Anđelko Botić pravomoćno su osuđeni na zatvorske kazne u trajanju od 6 godina.

S obzirom na pravomoćnu osuđujuću presudu u slučaju Lora 1, okr. Tončiju Vrkiću izrečena je jedinstena kazna zatvora u trajanju od 10 godina, okr. Anti Gudiću i okr. Anđelku Botiću jedinstvena kazna svakom u trajanju od 8 godina.

Spojeni za Loru I i Loru II protiv petorice okrivljenika započeo je, ali je razdvojen za navedenu trojicu okrivljenika.

Okr. Tomislavu Duiću, bivšem zapovjedniku VIC Lora i okr. Emiliju Bunguru, zatvorskom čuvaru, sudi se u drugom razdvojenom postupku.

PRESUDA VRHOVNOG SUDA O ZLOČINU U KERESTINCU I GAJEVOJ ULICI

Dana 15. veljače 2017. godine Vrhovni sud Republike Hrvatske je po žalbama DORH i svih okrivljenika presudio da se preinačuje pobijana presuda Županijskog suda u Zagrebu od 24. ožujka 2016. u pravnoj oznaci, na način da se iz inkriminacija izuzima ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Naime u ovom kaznenom predmetu je podignuta optužnica 18. studenog 2011. zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika (čl. 122 OKZRH). Na temelju te optužnice je Županijski sud u Zagrebu presudom od 31. listopada 2012. proglasio krivim sve optuženike. Ta je presuda zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja ukinuta rješenjem VSRH od 16. travnja 2014. godine i postupak je vraćen na ponovno suđenje. U ponovljenom postupku ŽDO Zagreb je podneskom od 8. veljače 2016. godine izmijenilo optužnicu te okrivljenike uz ratni zločin protiv ratnih zarobljenika optužio i za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, koji su po izmijenjenoj optužnici proglašeni krivima u ponovljenom postupku.

Stoga je sud prvog stupanja počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka – zabrane “reformacije in peius“, jer kada postoji žalba optuženika (a DORH se žalilo samo po pitanju visine kazne) presuda u ponovljenom postupku se ne može izmijeniti na štetu okrivljenika.

Iz naprijed navedenih razloga, VSRH je svojom Presudom ujedno preinačio pobijanu presudu u pogledu visine kazni pa je:

okr. Stjepana Klarića za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika osudio na zatvorsku kaznu od 4 godine i 6 mjeseci, okr. Dražena Pavlovića na 2 godine, okr. Viktora Ivančana 3 godine, Željak Živeca na 2 godine i okr. Gorana Štrukelja na jednu godinu i 5 mjeseci zatvora.

Svim okrivljenicima se u zatvorske kazne uračunava vrijeme uhićenja i pritvora.

Nepravomoćna presuda za zločin u Godinjskim Barama

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku, dana 10. srpnja 2015. godine, proglasilo je krivim i nepravomoćno osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina okr. Milorada Momića, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120.st.1. OKZ RH.

Okr. Milorad Momić optužen je da je dana 16. ili 17. srpnja 1995. godine, u mjestu Godinjske Bare, u blizini Trnova, u Bosni i Hercegovini, kao pripadnik paravojne postrojbe «Škorpioni», koja je bila pridružena Vojsci Republike Srpske, u borbenim djelovanjima protiv Armije Bosne i Hercegovine, koja su vođena na širem području Sarajeva, kršeći pravila međunarodnog prava, čl.3.st.1.t.a IV Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata (od 12.08.1949. godine), i čl.4.st.1.i 2.t.a Dopunskog protokola o zaštiti žrtava nemeđunarodnog oružanog sukoba (od 08.06.1977. godine, Protokol II), zajedno sa Perom Petraševićem, Aleksandrom Medićem, Branislavom Medićem i Slobodanom Davidovićem, te sa još nekoliko nepoznatih pripadnika postrojbe «Škorpioni», nakon što su preuzeli šest civila bošnjačke nacionalnosti iz Srebrenice, prethodno zarobljenih, po zapovijedi svoga komandanta Slobodana Medića odveli uhićenike u blizinu borbenog položaja i tamo ih strijeljali. Okrivljeniku se stavlja na teret da je zajedno sa Perom Petraševićem, Branislavom Medićem i Slobodanom Davidovićem pucao iz vatrenog oružja u leđa svezanih uhićenika, te su tako lišili života četiri žrtve. Potom su preostaloj dvojici žrtava naredili da tijela ubijenih prenesu u spaljenu vikendicu Hasana Zvizdića, a potom ubili i te dvije žrtve,

Žrtve ovoga zločina: mlt. Dino Salihović (rođen 1979.), mlt. Safet Fejzić (rođen 1978.), mlt.Asmir Alispahić (rođen 1978.), Juso Delić (rođen 1970.), Smajil Ibrahimović (rođen 1960.), Sidik Salkić (rođen 1959.)

Nepravomoćna presuda za zločin u Sotinu

Dana 26. lipnja 2015. godine, Vijeće Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, objavilo je prvostupanjsku nepravomoćnu presudu, kojom su opt. Žarko Milošević i opt. Dragan Mitrović proglašeni krivima za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, počinjenog u 27. prosinca 1991. godine u Sotinu.

Opt. Žarko MIlošević osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 9 godina, opt. Dragan Mitrović osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.

Opt. Dragan Lončar, opt. Mirko Opačić i opt. Miroslav Milinković nepravomoćno su oslobođeni optužbe da bi počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Nepravomoćna presuda opt. Ljubinku Radoševiću i opt. Vojislavu Grčiću

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku, u ponovljenom postupku, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civila iz čl. 120.st.1. OKZ RH, počinjenog silovanjem, nepravomoćno je proglasilo krivima i osudilo opt. Ljubinka Radoševića na 10 godina zatvora, opt. Vojislava Grčića na 5 godina zatvora.

Nepravomoćna presuda opt. Veliboru Šolaji

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu, dana 25. svibnja 2015. godine, donijelo je nepravomoćnu presudu, kojom je okr. Velibora Šolaju proglasilo krivim i osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, supočiniteljstvo u ubojstvu civila – starice, u rujnu 1993. godine u Medačkom džepu.

Okrivljenik je obvezan platiti troškova postupka te sudskog paušala u iznosu od gotovo 20.000,00kn.

Rješenje Vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske svojim Rješenjem br.II Kž-148/15, od 17. travnja 2015. godine, odbilo je žalbu Županijskog državnog odvjetništva iz Zagreba, izjavljenju protiv Rješenja Županijskog suda u Zagrebu, br. Kv-rz-11/15, od 31. ožujka 2015. godine, o ukidanju istražnog zatvora određenog protiv Branimira Glavaša.

Žalba ŽDO iz Zagreba odbijena je kao neosnovana.