Pravomoćno presuđena

PRAVOMOĆNA PRESUDA PROTIV OKR. DRAGANA VASILJKOVIĆA, OSUĐEN NA 13 I POL GODINA ZATVORA

Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je presudu u predmetu protiv Dragana Vasiljkovića zbog kaznenog djela iz čl. 122. i dr. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske djelomično je prihvaćena žalba opt. Dragana Vasiljkovića.

Drugostupanjskom presudom ispravljena je pogreška, koja se sastojala u povredi kaznenog zakona time što su u osuđujućem dijelu presude krivnja opt. Dragana Vasiljkovića utvrđena u odnosu na dva kaznena djela, a ne četiri, kako je to učinjeno prvostupanjskom presudom, a što je dovelo i do blaže kazne. Time je u osuđujućem dijelu presude usklađen i opseg utvrđene odgovornosti optuženika s aktom o izručenju, te je opsegom uopće moguće njegove kaznene odgovornosti u ovom postupku.

Istom presudom pravomoćno je osuđen okr. Draganu Vasiljkoviću na 13 godina i 6 mjeseci zatvora.

Integralnu presudu pod poslovnim brojem Kž-rz-4/2018-10 možete pročitati na internetskim stranicama Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

PRAVOMOĆNA PRESUDA ZA GRANATIRANJE ŠIBENIKA

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Splitu, osudilo je bivšeg časnika JNA, okr. Milana Pavlovića, nakon prizananja krivnje, na četiri i pol godine zatvora.
Okrivljenik je priznao krivicu. Nakon izricanja prvostupanjske presude odrekao se prava na žalbu, stoga je presuda odmah nakon objave postala pravomoćna.

Okrivljenik je izručen Republici Hrvatskoj iz Crne Gore u srpnju 2017. godine.

Prvostupanjski postupak je započeo dana 27. ožujka 2018. na Županijskom sudu u Splitu čitanjem optužnice. Okrivljenik je ranije suđen na Županijskom sudu u Šibeniku, u odsutnosti. Proveden je kazneneni postupak protiv šestorice nedostupnih pripadnika JNA. Prvookrivljeik u tom predmetu bio je Ratko Mladić i dr. Okr. Milan Pavlović je dana 8. srpnja 1992. pravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku specificirana je u odnosu na okr. Milana Pavlovića dana 21. prosinca 2017. Optužnim aktom na teret mu je stavljeno sudjelovanje u združenom napadu na civile, kao i na civilne, kulturne, industrijske i gospodarske objekte. Okrivljenik je u svojstvu zapovjednika topničke baterije, skupa s Ratkom Mladićem, Slavkom Lisicom i četvoricom visokih časnika JNA, napad na Šibenik i okolicu izveo između 16. – 23. rujna 1991. Tijekom napada smrtno je stradala ženska osoba, a znatnu destrukciju doživijeli su brojni spomenici kulture u gradu.

PRAVOMOĆNA OSUĐUJUĆA PRESUDA VOJISLAVU ŠEŠELJU

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove, Žalbeno vijeće, u čijoj je nadležnosti bilo rješavanje po žalbi Tužiteljstva MKSJ na oslobađajuću presudu izrečenu okr. Vojislavu Šešelju, objavilo je dana 11. travnja 2018. godine da je delimično ukinulo oslobađajuću presudu Vojislavu Šešelju i odbacilo ostatak žalbe Tužteljstva.

Žalbeno vijeće osudilo je okr. Vojislava Šešelja na 10 godina zatvora.

Kazna od deset godina izrečena je okrivljenika za poticanje progona (prisilno raseljavanje), deportacije i druga nehumana djela (prisilno premještanje) kao zločina protiv čovječnosti; za činjenje progona (kršenje prava na sigurnost) kao zločina protiv čovječnosti nad Hrvatima u Hrtkovcima u Vojvodini.

Proglašeno je da je kazna odslužena, jer je okrivljeniku u izrečenu kaznu uračunato vrijeme koje je proveo u pritvorskoj jedinici za vrijeme kaznenog postupka, koji je vođe protiv njega, suglasno odredbama Pravilnika o postupku i dokazima. Vrijeme koje je proveo u pritvorskj jedinici tijekom kaznenog postupka: od 24. veljače 2003. godine do 6. studenog 2014. godine.

PRAVOMOĆNA PRESUDA ZA ZLOČINA NA OVČARI

ZLOČIN NA OVČARI

Sudovi:
Okružni sud Beograd – Odjeljenje za ratne zločine
Apelacioni sud Beograd – Odjeljenje za ratne zločine
Vrhovni kasacioni sud Republike Srbije
Ustavni sud Republike Srbije

Optužnica:
Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je optužnicu KT RZ 3/03 od 4. prosinca 2003. godine

Okrivljenici:
Miroljub Vujović, Stanko Vujanović, Ivan Atanosijević, Predrag Milojevuić Đorđe Šošić, Miroslav Đanković, Saša Radak, Milan Vojnović, Jovica Perić, Nada Kalaba, Milan Lančužanin, Goran Mugoša, Predrag Dragović, Predrag Madžarac, Marko Ljuboja, Vujo Zlatar, Slobodan Katić, Milorad Pejić

Okrivljenici Milorad Pejić i Saša Radak naknadno su pronađeni i stavljeni na optužnicu.

Tijekom prvog suđenja 2004.i 205. godine postupak u odnosu na okr. Milana Bulića je razdvojen zbog bolesti. Protiv njega je prerađena optužnica KT RZ 4/03 od 24. svibnja 2005. godine. Prvostupanjska presuda Okružnog suda Beograd od 30. siječnja 2006. godine proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina (zlostavljanje ratnih zarobljenika pred hangarom i u hangaru na Ovčari). Drugostupanjska presuda Apelacionog suda Beograd od 1. ožujka 2007. godine umanjena kazna na 2 godine zbog teške bolesti. Okrivljenik je je umro.

Nakon što je Damir Sireta izručen iz Norveške (2008. godine), tužilaštvo je podiglo optužnicu br. KT RZ 4/03 od 17. listopada 2008. godine. Prvostupanjskom presudom Okružnog suda Beograd od 23. lipnja 2009. godine proglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina (zlostavljanje i sudjelovanje u ubijanju ratnih zarobljenika s Ovčare). Drugostupanjskom presudom Apelacionog suda Beograd d 24. lipnja 2010. godine umanjena mu je kazna na 15 godina zatvora.

Okrivljenici su tijekom prvostupanjskog postupka bili u pritvoru.

Optužba:
Okrivljenicima se stavlja na teret zarobljavanje, zlostavljanje i ubijanje 200 ratnih zarobljenika na poljoprivrednom dobru na Ovčari dana 20/21. studenoga 1991. godine, čl. 144. u vezi čl. 22. KZ SRJ. Do početka kaznenog postupka 2004. godine bile su identificirane 193 žrtve. U međuvremenu je identificirano svih 200 žrtava toga zločina.

Presude:
1) Presuda Okružnog suda u Beogradu, Odjeljenja za ratne zločine br. K.V. 1/2003 od 12. prosinca 2005. godine
Okrivljenici: Miroljub Vujović, Stanko Vujanović, Predrag Milojević, Ivan Atanasijević, Predrag Dragović, Miroslav Đanković, Đorđe Šošić i Milan Lančužanin proglašeni su krivima i osuđeni na svaki na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina

Okrivljenici: Jovica Perić, Milan Vojnović i Vujo Zlatar proglašeni su krivima i svaki je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.

Okrivljenik Predrag Mađarac proglašen je krivim, a kako je u vrijeme izvršenja djela bio mlađa punoljetna osoba, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina.

Okrivljenica Nada Kalaba proglašena je krivom i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 9 godina.

Okrivljenik Goran Mugoša proglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina.

Okrivljenici Marko Ljuboja i Slobodan Katić oslobođeni su optužbe da bi počinili navedeno kazneno djelo.

2) Presuda Apelacionog suda u Beogradu (nemam broj) od 14. prosinca 2006. godine prvostupanjska nepravomoćna presuda je ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje

3) Presuda Okružnog suda u Beogradu, br. Kv 4/2006. od 12. ožujka 2009. godine
Okrivljenici: Miroljub Vujović, Stanko Vujanović, Ivan Atanasijević, Predrag Milojević, Đorđe Šošić, Saša Radak proglašeni su krivima i svaki osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

Okrivljenik Milan Vojnović proglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.

Okrivljenik Jovica Perić proglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 13 godina.

Okrivljenica Nada Kalaba proglašena je krivom i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 9 godina.

Okrivljenik Milan Lančužanin proglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina (uzeta je u obzir činjenica da je u međuvremenu obolio od moždanog udara i da je osoba s invaliditetom).

Okrivljenici Goran Mugoša i Predrag Dragović proglašeni su krivima i svaki osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina.

Okrivljenici: Predrag Mađarac, Marko Ljuboja, Vujo Zlatar, Slobodan Katić i Milorad Pejić oslobođeni su optužbe da bi počinili rečeno kazneno djelo.

4) Presuda Apelacionog suda u Beogradu – Odjeljenje za ratne zločine, br. Kz1 Po2 – 1/2010 od 23. lipnja 2010. godine
Uvažena je žalba Tužilaštva za ratne zločine Srbije u odnosu na kaznu okrivljenice Nade Kalabe, kojoj je kazna povećana na 11 godina.

Uvažena je žalba okrivljenika Ivana Atanasijevića, te mu je smanjena kazna zatvora na 15 godina.

5) Odluka Ustavnog suda Republike Srbije br. Uz 4461/2010 od 30. siječnja 2014. godine
Uvažena je ustavna žalba okr. Saše Radaka protiv presude Apelacionog suda u Beogradu br. Kz1 Po2 1/10 od 23. lipnja 2010. godine. Utvrđeno je da mu je povrijeđeno pravo na nepristran sud kao sastavni dio prava na pravično suđenje. Naloženo je Apelacionom sudu da ponovo odlučuje o žalbi na prvostupanjsku presudu iz 2009. godine. Učinci ove Odluke odnosili su se na sve okrivljenike.

6) Presuda Vrhovnog kasacionog suda Republike Srbije br. Kzz K3 2/2014 od 19. lipnja 2014. godine
Sud je odlučivao o zahtjevu za zaštitu zakonitosti okrivljenika Miroslav Đankovića, Miroljuba Vujovića, Stanka Vujanovića, Nade Klabe, Đorđa Šošića, Predraga Milojevića, Saše Radaka, Milana Vojnovića, Predraga Dragovića i Milana Lančužanina, koji su uložili protiv presude Okružnog suda u Beogradu br. Kv 4/06 od 12. ožujka 2009. godine i Apelacionog suda u Beogradu br. Kz1 Po2 1/10 od 23. lipnja 2010. godine.

Svi okrivljenici su uložili izvanredni pravni lijek pobijajući navedene presude zbog sudjelovanja i višestruke uloge suca u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku, te moguće pristranosti.

Presudom je ukinuta presuda Apelacionog suda u Beogradu u odnosu na osuđujući dio. U odnosu na oslobađajući dio te presude utvrđena je povreda zakona, ali Sud nije dirao u pravomoćnost presude.

7) Odluka Apelacionog suda u Beogradu (nemam broj) od 10. svibnja 2016. godine
Nakon niza izvanrednih pravih lijekova okrivljenika i njihovih branitelja, predmet je vraćen u žalbeni postupak. Sud je odlučio od Mehanizma za kaznene sudove zatražiti transkripte s iskazima svjedoka insajdera, koji je dao iskaz pred MKSJ u kaznenom predmetu protiv okrivljenika Mileta Mrkšića, Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića. Iskaz je dao i pred Okružnim sudom u Beogradu u predmetu za zločina počinjen na Ovčari. Sud je zatražio transkripte kako bi mogao usporediti iskaze svjedoka o istom događaju, zločinu počinjenom na Ovčari.

8) Presuda Apelacionog suda u Beogradu, Odjeljenje za ratne zločine, br. Kz1 Po2 2/2014 od 24. studenoga 2017. godine
O ovoj presudi javnost je pisala u siječnju 2018. godine.

Presudom je potvrđena prvostupanjska osuđujuća presuda Okružnog suda u Beogradu br. Kv 4/06 od 12. ožujka 2009. godine.

U odnosu na okrivljenike: Miroljub Vujović, Stanko Vujanović, Predrag Milojević – osuđeni na 20 godina zatvora.

U odnosu na okr. Gorana Mugošu – osuđen na 5 godina zatvora.

Usvojena je žalba okrivljenika Miroslava Đankovića i Saše Radaka, te im je smanjena kazna zatvora svakom na 5 godina.

Usvojena je žalba Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije, povećana je kazna zatvora za okr. Nadu Kalabu na 11 godina zatvora.

Usvojena je žalba okr. Ivana Atanasijevića, te mu je smanjena kazna zatvora na 15 godina.

Usvojena je žalba okrivljenika Jovice Perića, Milana Vojnovića, Milana Lančužanina i Predraga Dragovića, preinačena je citirana prvostupanjska presuda, oslobođeni su optužbe da bi počinili navedeno kazneno djelo.

Okr. Đorđe Šošić u međuvremenu je umro i protiv njega je postupak pravomoćno obustavljen.

ZAKLJUČNO:
Za zločin počinjen 20/21. studenoga 1991. godine do danas su pravomoćno osuđeni okrivljenici:
Miroljub Vujović, Stanko Vujanović, Predrag Milojević – 20 godina

Damir Sireta, Ivan Atanasijević – 15 godina

Nada Kalaba – 11 godina

Miroslav Đanković, Saša Radak, Goran Mugoša – 5

Milan Bulić – 2 godine

Pravomoćno su oslobođeni optužbe okrivljenici:
Jovica Perić, Milan Vojnović, Milan Lančužanin, Predrag Dragović, Marko Ljuboja, Vujo Zlatar, Milorad Pejić, Predrag Mađarac, Slobodan Katić

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE POTVRDIO OSLOBAĐAJUĆU PRESUDU ZA ZLOČIN POČINJEN U SELIMA UZ UNU KOD HRVATSKE KOSTAJNICE

Žalbeno vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske svojom presudom br. I-Iž.482/2015, od 9. studenoga 2017. godine, potvrdilo je oslobađajuću presudu Županijskog suda u Zagrebu, br. K-rz-3/13, od 8. svibnja 2015. godine.

Citiranim presudama oslobođeni su krivice okrivljenici P.Đ. i D.Č. (kome se sudilo u odsutnosti) i Lj.Č. da bi počini ratni zločin protiv civilnog stanovništva u selima uz Unu kod Hrvatske Kostajnice.

Ovaj kazneni predmet započeo je 2010. godine pred Županijskim sudom u Sisku. Presude koje je ukidao Vrhovni sud Republike Hrvatske, a koje su donesene, bile su osuđujuće.

Zločin u Petrinji (opt. Željko Rađenović i dr.)

 

Postupak protiv Željka Rađenovića, Nikole Plavljanića, Ljubana Zorića i Đure Krnjajića, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 142. st. 1. OKZ RH.

 

OPĆI PODACI

Okružni sud u Sisku

Broj predmeta: K-29/92

Raspravno vijeće: sudac Željko Barać, predsjednik Vijeća, sutkinja Alemka Sladić, članica Vijeća, suci porotnici Ivan Zlovolić, Mirko Švaljek i Ivan Kasaić, članovi Vijeća

Optužnica: Okružnog javnog tužilaštva Sisak broj KT-176/92 od 4. prosinca 1992. godine

Kazneno djelo: ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 142. st. 1. OKZ RH

Optuženici: Željko Rađenović, Nikola Plavljanić, Ljuban Zorić i Đuro Krnjajić, nedostupni

Branitelji optuženih: Ivo Rafaj, odvjetnik iz Siska

Žrtva – zlostavljan: Joso Mlađenović

Presudom Okružnog suda u Sisku broj K-29/92 od 22. siječnja 1993. godine optuženici su proglašeni krivima što su tijekom rujna i listopada 1991. godine, kao sudionici u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske, u Vatrogasnom domu u Petrinji uhićenog civila Josu Mlađenovića tukli i mučili, nanijevši mu teške tjelesne povrede.

Optuženici Željko Rađenović, Nikola Plavljanić i Ljuban Zorić osuđeni su na kazne zatvora od po 10 godina svaki, a opt. Đuro Krnjajić na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina.

Presudu Okružnog suda u Sisku pogledajte ovdje.

Vrhovni sud Republike Hrvatske presudom broj I Kž 661/1993-3 od 12. svibnja 1994. djelomično je uvažio žalbu opt. Željka Rađenovića, preinačio je presudu u odnosu na njega u odluci o kazni tako da ga je za kazneno djelo iz čl. 120. st. 1. OKZRH (čl. 142. st. 1. OKZRH stare numeracije) osudio na kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina.

Žalba optuženog Rađenovića u ostalom dijelu te žalbe ostale trojice optuženika odbijene su kao neosnovane te je prvostupanjska presuda u tim dijelovima ostala nepreinačena.

Presudu VSRH pogledajte ovdje.

 

OBNOVLJENI POSTUPAK U ODNOSU NA OKR. ŽELJKA RAĐENOVIĆA

Okr. Rađenović zatražio je obnovu postupka.

Glavna rasprava u obnovljenom postupku održana je 20. listopada 2014. godine na Županijskom sudu u Zagrebu. Ispitana su četvorica svjedoka, koji nisu potvrdili navode optužnog akta. Tužitelj je odustao od kaznenog progona, a Vijeće je odbilo optužbu, prethodno stavljajući izvan snage raniju osuđujuću presudu.

Zločin u Dalju

Postupak protiv Željka Čizmića za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

 

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Skracena optuznica.doc

Optuženiku se stavlja na teret da je, u razdoblju od 1. kolovoza do 1. prosinca 1991. godine, u Dalju i Erdutu, tijekom oružane pobune dijela lokalnog srpskog stanovništva protiv ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, sudjelovao u osnivanju pararedarstvenih vlasti na tom području, postao zapovjednik tzv. Stanice milicije u Dalju, radio na ustrojavanju zatvora u podrumskim prostorijama Stanice milicije, s ciljem stvaranja uvjeta za uhićenje i zatvaranje civila nesrpske nacionalnosti; da je organizirao, naređivao i vodio nezakonita uhićenja i dovođenja velikog broja civila u zatvor, a kao zapovjednik dopuštao da se uhićenici drže u zatvoru u krajnje nehumanim uvjetima, da njegovi podređeni i osobe izvan Stanice milicije u Dalju, ako su to htjele, ulaze u zatvor i fizički i psihički muče zatvorenike; da je dana 3. kolovoza 1991. godine bio nazočan ispitivanju pri čemu je dopustio fizičko maltretiranje zarobljenika; da je u studenome 1991. godine, u Stanici milicije u Erdutu, ispitivao uhićenog civila Imru Mogera i tukao ga te da je polovinom kolovoza 1991. godine iz zatvora u Dalju odvezao Ištvana Bačka i oduzeo mu novac i alat.

 

OPĆI PODACI

Županijski sud u Osijeku

Broj predmeta: K-38/04

Vijeće za ratne zločine: sudac Krunoslav Barkić, predsjednik Vijeća; sutkinja Katica Krajnović, članica Vijeća; sutkinja Dubravka Vučetić, članica Vijeća; u svibnju 2011. promijenjeni su članovi vijeća, umjesto sutkinja Katice Krajnović i Dubravke Vučetić članovi vijeća su sudac Zvonko Vekić i sutkinja Ružica Šamota Optužnica: ŽDO-a u Osijeku, broj KT-103/94 od 9. srpnja 2004. godine

Zastupnik optužbe: Zlatko Bučević, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Osijeku

Kazneno djelo: ratni zločin prativ civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH Optuženik: Željko Čizmić Branitelj optuženika: Dražen Srb, odvjetnik iz Osijeka

Žrtve:

– tučeni: Damir Buljević, Stipo Sušić, Filip Đanko, Tomislav Hajduković, Marko Andabak, Ištvan Bačko, Slavko Palinkaš, Tomislav Kilić, Goran Šlinger, Vlatko Nikolić, Imra Moger

– oduzete stvari: Ištvan Bačko

 

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

DALJ izvještaji s rasprave.doc

Prvo ročište glavne rasprave održano je 12. rujna 2006. godine. Nakon toga održano je još šest ročišta, međutim, kako su odgode trajale duže vremena, rasprava je nekoliko puta kretala iznova. Nakon ročišta održanog 11. prosinca 2007. godine, glavna rasprava nije održavana sve do 08. svibnja 2009. godine, kada je krenula iznova. No od 8. svibnja 2009. do 2. lipnja 2011. ponovno nije održano niti jedno ročište glavne rasprave.

 

PRESUDA

Dana 27. prosinca 2011. objavljena je presuda Vijeća za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku kojom je okrivljenik proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i deset mjeseci.

Presudu možete pogledati ovdje.

VSRH ukinuo je prvostupanjsku presudu.

Nakon što je državno odvjetništvo izmijenilo činjenični opis i pravnu kvalifikaciju kaznenog djela iz optužnice, u kazneno djelo surovog postupka s ranjenima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima, iz čl. 128 OKZ RH, za koje je nastupila zastara kaznenog progona, Županijski sud u Osijeku je 22. rujna 2014. obustavio kazneni postupak.

Zločin u Berku (opt. Gojko Eror)

 

Postupak protiv Gojka Erora, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

 

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru je 5. travnja 2006. godine podiglo optužnicu broj K-DO-42/01 protiv 35 osoba zbog krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnoga stanovništva na štetu mještana Berka.

Navedenu optužnicu možete vidjeti ovdje.

Petooptuženi Gojko Eror je sa Malte, gdje je živio, na temelju europskog uhidbenog naloga u ožujku 2014. godine izručen Hrvatskoj.

Optužnica je u odnosu na Gojka Erora precizirana u svibnju 2014. godine. Tereti ga se da je kao zapovjednik Teritorijalne obrane u Berku s drugim pripadnicima TO od 2. rujna 1991. do kraja 1992. godine u cilju protjerivanja nesrpskog stanovništva i stvaranja etnički čistog sela sudjelovao u otvaranju logora te fizičkom i psihičkom zlostavljanju civila. Kao posljedica toga 28 osoba je ubijeno, 12 je pretučeno i zlostavljano, a 17 se vode kao nestale.

 

OPĆI PODACI

Županijski sud u Osijeku

Vijeće za ratne zločine: sudac Darko Krušlin, predsjednik Vijeća, suci Damir Krahulec i Ninoslav Ljubojević, članovi Vijeća

Optužnicu zastupa: Miroslav Šarić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Vukovaru

Optuženik: Gojko Eror, prisutan, Hrvatskoj izručen s Malte

Branitelj optuženoga: Tomislav Filaković, odvjetnik iz Osijeka

 

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA SUĐENJA

BERAK (OPT. GOJKO EROR) izvjestaji s pracenja sudjenja

 

PRESUDA

Dana 16. rujna 2014. godine  Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku donijelo je odbijajuću presudu primjenivši odredbe Zakona o općem oprostu.

Prethodno je ŽDO iz Osijeka izmijenilo činjenični i pravni opis djela, prekvalificiravši ga u kazneno djelo oružane pobune.

 

POVEZANI POSTUPCI (po inicijalnoj optužnici ŽDO u Vukovaru broj K-DO-42/01 od 5. travnja 2006. godine)

O postupku protiv Stevana Perića, Slobodana Vučetića, Petra Gunja i Mirka Vujića pročitajte ovdje.

O postupku protiv Milorada Momića pročitajte ovdje.

Zločin u Sisku

 

Postupak protiv i Vladimira Milankovića i Drage Bošnjaka, za kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.

 

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku je podiglo optužnicu protiv Vladimira Milankovića, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ-a RH i iz čl. 120. st. 1. u vezi s čl. 28. st. 2. OKZ-a RH te zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. st. 1. u vezi s čl. 28. st. 2. OKZ-a RH i protiv Drage Bošnjaka, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ-a RH.

Okrivljenom Vladimiru Milankoviću stavlja se na teret da je od sredine srpnja 1991. do sredine lipnja 1992. godine, obnašajući od 18. srpnja do 1. listopada 1991. dužnost zapovjednika policijskih snaga na širem području Siska i Banovine, a kroz cijelo navedeno razdoblje i dužnost zamjenika načelnika Policijske uprave Sisak, iako je bio dužan, nije poduzeo ništa da se nezakonita postupanja (nasilni ulasci u kuće i stanove, nezakonite pretrage, ponižavanje i zastrašivanje, fizičko i psihičko zlostavljanje) spriječe, suzbiju i kazne, već je naprotiv, koristeći se svojim ovlastima zapovjednika svih policijskih postrojbi, sprječavao poduzimanje potrebnih mjera i radnji nužnih za utvrđivanje neposrednih počinitelja i na taj način odobravao nezakonite radnje sebi podređenih pripadnika navedenih postrojbi i ohrabrivao ih na poduzimanje takvih radnji, pristajući na to da oni nastave s takvim radnjama, te pristajući na posljedice takvih radnji, pri čemu je i osobno sudjelovao u zlostavljanju i napadima na pojedine civilne osobe, te naredio protuzakonita zatvaranja većeg broja civila srpske nacionalnosti. U opisanim postupanjima je usmrćeno 24-ero civila.
Okrivljenog Dragu Bošnjaka se tereti da je u drugoj polovici kolovoza 1991. godine, kao pripadnik specijalne jedinice policije “Vukovi” Policijske uprave Sisak, zajedno s više za sada nepoznatih pripadnika te jedinice, a radi zastrašivanja i odmazde nad građanima Siska srpske nacionalnosti, organizirao i predvodio skupinu nepoznatih pripadnika navedene postrojbe s kojima je neovlašteno lišavao slobode, zlostavljao i usmrćivao osobe srpske nacionalnosti, pa je tako usmrćeno osmero civila.

Optužnicu (činjenični opis, zakonski opis i pravnu kvalifikaciju kaznenog djela) možete pogledati ovdje.

Istraga za zločine u Sisku, koja je na Županijskom sudu u Osijeku započela u lipnju 2011. godine, vođena je i protiv Đure Brodarca, koji je u inkriminirano vrijeme obnašao dužnosti ratnog načelnika Policijske uprave Sisak, načelnika Štaba zapovjedništva banijsko – kordunskog područja i člana Regionalnog kriznog štaba za Sisak i Baniju. U srpnju 2011. Brodarac je preminuo te je kazneni postupak protiv njega obustavljen.

 

OPĆI PODACI

Županijski sud u Osijeku

Broj predmeta: Krz-3/11

Vijeće za ratne zločine: sudac Zvonko Vekić, predsjednik Vijeća, sutkinja Ružica Šamota, članica Vijeća, sudac Ante Kvesić, član Vijeća 

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku broj K-DO-53/11 od 16. prosinca 2011.

Zastupnik optužbe: Miroslav Kraljević, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Osijeku

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ-a RH i iz čl. 120. st. 1. u vezi s čl. 28. st. 2. OKZ-a RH te ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. st. 1. u vezi s čl. 28. st. 2. OKZ-a RH

Optuženici:
Vladimir Milanković i Drago Bošnjak

Branitelji optuženika:
– Nataša Čučić, odvjetnica iz Siska, i Milenko Umičević, odvjetnik iz Zagreba, branitelji opt. Milankovića
– Domagoj Rešetar, odvjetnik iz Osijeka, i Berislav Krnic, odvjetnik iz Osijeka, branitelji opt. Bošnjaka

Žrtve: 
– ubijeni/nestali:
Vlado Božić, Zoran Vranešević, Branko Oljača, Željko Vila, Evica Vila, Marko Vila, Dušan Vila, Mlađo Vila, Nikola Trivkanović, Zoran Trivkanović, Berislav Trivkanović, Jovan Crnobrnja, Rade Španović, Stevo Ratković, Ljubica Solar, Milan Cvetojević, Petar Pajagić, Vojislav Trbulin, Stanko Martinović, Stevo Borojević, Miloš Čalić, Vaso Jelić, Nikola Drobnjak, Miloš Brkić i Dragan Miočinović

– protupravno uhićeni i/ili zlostavljani:
Stevo Brajenović, Dmitar Brajenović, Milan Slavulj, Miodrag Stojaković, Sveto Mijić, Gojko Lađević, Nenad Tintor, Živko Živanović, Obrad Štrbac, Milan Davorija, Stevo Miodrag, Mićo Mitrović, Pero Dragojević, Ivica Bišćan, Dobrila Crnobrnja, Milorad Ratković, Blažana Ratković, Danica Ratković, Dragica Subanović, Branko Subanović, Lazo Ostojić, Danica Ostojić, Dragan Ostojić, Mirko Drageljević, Neđeljka Drageljević, Nikola Batula, Milica Batula, Đuro Cvetojević, Dragomir Cvetojević, Mihajlo Mrkonja, Živko Goga, Milan Vasiljević, Nikola Arnautović, maloljetni Živko Vujanić, Ranko Davidović, Ratko Miljević, Miloš Gojić, Blagoje Savić, Radivoj Crevar, Ljuban Vukšić, nepoznati civil u dobi od oko 45 godina, Boško Subotić

– podmetanjem eksploziva ili pucanjem oštećene obiteljske kuće/objekti/automobili:
Steve Končara, Stevana Zeca, Miše Radonjića, Ljubice Knežević, Dobrivoja Buinca, Dragice Janjetović, Milana Kukića, Save Vukašinovića, Branka Lazića

 

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

SISAK izvjestaji s glavne rasprave

 

PRESUDA

Dana 9. prosinca 2013. objavljena je presuda Vijeća za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku kojom je Vladimiru Milankoviću za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena kazna zatvora u trajanju od 7 godina, a za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika kazna zatvora u trajanju od 2 godine, pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 8 godina. Drago Bošnjak oslobođen je optužbe.

Sjednica Žalbenog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske održana je 10. lipnja 2014. godine. Izvještaj sa sjednice možete pogledati ovdje. VSRH je preinačio prvostupanjsku presudu u odluci o kazni, pa je opt. Milanković u konačnici osuđen na 10 godina zatvora. Oslobađajuća presuda opt. Dragi Bošnjaku je potvrđena.

Zločin kod Mrkonjić Grada II

 

Postupak protiv Ivice Pintarića, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

 

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u zagrebu br. K-DO-312/10 od 3. veljače 2012. godine optuženom Ivici Pintariću se stavlja na teret da je kao pripadnik Samostalne satnije taktičkih snajpera Hrvatske vojske, točno neutvrđenog dana tijekom mjeseca rujna i listopada 1995. u selu u okolici Mrkonjić Grada, Republika Bosna i Hercegovina, ušao u kuću u kojoj se nalazila jedna nepoznata muška i jedna nepoznata ženska osoba, te da je u iste iz automatske puške “Kalašnjikov” ispalio više metaka i na taj način ih usmrtio pa da je na taj način počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. OKZ RH.

 

OPĆI PODACI

Županijski sud u Zagrebu

Broj predmeta: K-rz-10/2012

Vijeće: sudac Zdravko Majerović, predsjednik Vijeća, sutkinja Erna Dražanić, članica Vijeća, sudac Mirko Klinžić, član Vijeća

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, poslovni broj K-DO-312/10 od 3. veljače 2012. godine

Zastupnik optužbe: Jurica Ilić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120 st. 1. OKZRH

Optuženik: Ivica Pintarić, na odsluženju kazne zatvora u Lepoglavi zbog počinjenja drugog kaznenog djela

Branitelj optuženika: Juro Martinović, odvjetnik iz Zagreba

Žrtve – ubijeni: jedan nepoznati muškarac i jedna nepoznata žena

 

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

ZLOČIN KOD MRKONJIĆ GRADA II izvještaji s praćenja glavne rasprave

 

PRESUDA

Dana 9. svibnja 2012. godine objavljena je presuda Vijeća za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu kojom je opt. Pintarić, temeljem čl. 354. t. 3 (nije dokazano da je počinio kazneno djelo za koje ga se optužuje), oslobođen optužbe.

Presudu možete pogledati ovdje.

Žalbeno vijeće VSRH 6. svibnja 2014. godine odbilo je žalbu državnog odvjetnika kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću presudu. Presudu VSRH pogledajte ovdje.  

 

PRIKAZ POSTUPKA I MIŠLJENJE NAKON ZAVRŠENOG PRVOSTUPANJSKOG POSTUPKA

Optužnica i presuda

Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj K-DO-312/10 od 3. veljače 2012. Ivici Pintariću stavljeno je na teret da je kao pripadnik Samostalne satnije taktičkih snajpera Hrvatske vojske, točno neutvrđenog dana tijekom mjeseca rujna i listopada 1995. u jednom selu u okolici Mrkonjić Grada, Republika Bosna i Hercegovina, ušao u kuću u kojoj su se nalazili jedna nepoznata muška i jedna nepoznata ženska osoba te da je u iste iz automatske puške “Kalašnjikov” ispalio više metaka i na taj način ih usmrtio, pa da je time počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

Dana 9. svibnja 2012. Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu, nakon brzo i djelotvorno provedene glavne rasprave, temeljem čl. 354. t. 3. ZKP-a okrivljenog Ivicu Pintarića oslobodilo je od optužbe. Vijeće iz izvedenih dokaza nije moglo utvrditi da je okrivljenik počinio djelo koje mu se stavlja na teret. Smatralo je da se iz iskaza samo jednog svjedoka ne može nedvojbeno zaključiti da je optuženi počinio kazneno djelo, da je iskaz svjedoka optužbe preštur, s premalo informacija, da je ostalo nerazjašnjeno je li optuženik usmrtio žrtve, a navelo je i da nisu pronađena tijela, da nije poznat identitet žrtava niti ime sela gdje je navodni zločin počinjen.

Mišljenje o kvaliteti optužnice

Ukoliko Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdi prvostupanjsku oslobađajuću presudu, pokazat će se da optužnica Županijskog državnog odvjetništva nije bila zasnovana na dostatnim i kvalitetnim dokazima. Time bi zapravo zbog primjene načela “ne bis in idem” bilo onemogućeno daljnje istraživanje zločina iz optužnice protiv ovoga okrivljenika. Ishitreno podizanje optužnice teško je opravdati, pogotovo imajući u vidu da se radi o kaznenom djelu koje ne podliježe zastari kaznenog progona, kao i da se očekuje bolja suradnja s pravosudnim tijelima Bosne i Hercegovine, koja bi mogla pomoći u rasvjetljavanju brojnih nepoznanica kojih je ovaj predmet prepun.