Praćenje suđenja u Republici Hrvatskoj

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA ZA RAKETIRANJE ZAGREBA, KARLOVCA I JASTREBARSKOG

Dana 10. ožujka 2020. godine Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu donijelo je nepravomoćnu prvostupanjsku presudu, kojom su okr. Milan Martić i okr. Milan Čeleketić proglašeni krivima za kazneno djelo ratnog zločina počinjenog protiv civilnog stanovništva raketiranjem Zagreba iKarlovca.

Okr. Milan Martić nepravomoćno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 7 godina, a okr. Milan Čeleketić na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.
Obojica okrivljenika su oslobođeni optužbe za granatiranje Jastrebarskog. da to kazneno djelo nije imalo elemente ratnog zločina.

Obijici okrivljenika suđeno je u odsutnosti. Okr. Milan Martić nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u trajanju od 35 godina, (koju izdržava u zatvoru u Estoniji) za granatiranje Zagreba i druge zločine počinjene u Republici Hrvatskoj, na koju je osuđen pred MKSJ u Den Haagu 2008. godine. Okr. Milan Čeleketić živi u Srbiji i nedostupan je pravosudnim organima Republike Hrvatske.

Nakon što je postalo jasno da Tužiteljstvo MKSJ iz Den Haaga neće optužiti Milana Martića za raketiranje Karlovca i Jastrebarskog, ŽDO iz Zagrba podigao je optužnicu protiv okr. Milana Martića i optužilo ga za počinjneje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog raketiranjem Karlovca i Jastrebarskog. Okr. Milan Čeleketić je optužen istom optužnicom ŽDO iz Zagreba, u kojoj mu je na teret stavljeno počinjenje kazenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog raketiranjem Zagreba, Karlovca i Jastrabarskog. Optužnicom ŽDO iz zagreba okrivljenicima se stavlja na teret kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog uz potporu vojnog vrha Savezne Republike Jugoslavije.

Zagreb je raketiran 2. i 3. svibnja 1995. godine. Od posljedica raketnih napada u Zagrebu je poginulo 7 osoba, 213 je bilo ozlijeđeno. Od ukupnog broja ozlijjeđenih 98 osoba je zadobilo teške tjelesne povrede. Među povrijeđenima je bilo najviše civila, djece.

Karlovac je raketiran 1. i 2. svibnja 1991. godine. Od posljedica raketiranja u Karlovcu je bilo desetak osoba s lakšim i težim ozljedama, te je utvrđena matrijalna šteta.

ODGODA SUĐENJA OKR. NIKOLI DUKIĆU ZA ZLOČIN PROTIV RATNIH ZAROBLJENIKA

Dana 6. ožujka 2020. godine trebao je započeti kazenni postupak protiv okr. Nikole Dukića na Županijskom sudu u Osijeku.

>podaci o predmetu:

Kazneno djelo: ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, čl. 122. OKZ RH

Sud: Županijski sud u Osijeku

Vijeće za ratne zločine:
sutkinja Vlasta Šimenić Kovač, predsjednica Vijeća

tužiteljstvo: Miroslav Kraljević, Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku

okrivljenik: Nikola Dukić, nedostupan, nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u Republici Srbiji (kazneno djelo ubojstvo)

braniteljica: odvjetnik Biserka Milošević, braniteljica po službenoj dužnosti

žrtva: zločin na Ovčari

Kazneni postupak nije započeo, jer je okrivljenik nedostupan pravosudnim tijelima Republike Hrvatske. Nalazi se na izdržavanju kazne zatvora zbog kaznenog djela ubojstva počinjenog 1992. godine u Vukovaru (u zatvoru je u Republici Srbiji).

Suđenju u odsutnosti protivile su se stranke u postupku.

Početak rasprave je odgođen dok se ne pribavi mišljenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske o suđenjima u odsutnosti.

NASTAVAK RASPRAVE U PREDMETU RATNOG ZLOČINA GRANATIRANJA ĐAKOVŠTINE 1991. I 1992. GODINE

Danas, 25. veljače 2020. godine nastavljena je rasprava u obnovljenom kaznenom predmetu protiv okr. Đorđa Rkmana, optuženog za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog staništva iz čl.120.st.1. OKZ RH.

U nastavku dokaznog postupka izvedeni su dokazi saslušanjem jednog svjedoka obrane i jednog svjedoka optužbe.

ŽDO iz Osijeka predložilo je da se odobri kraći rok za preciziranje optužnice, koju ŽDO iz Osijeka želi uskladiti s izvedenim dokazima.

Nakon vijeća Predsjednica Vijeća je priopćila svima nazočnim strankama da je nova rasprava zakazana za dan 17. ožujka 2020. godine, do kada će ŽDO iz Osijeka precizirati optužnicu, dostaviti je Sudu i suprotnoj strani, koja će imati vremena za očitovanje.

NOVO SUĐENJE ZA RATNE ZLOČINE, OKR. JOVAN RADAN

Danas 24. veljače 2020. godine, pred Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku započela je rasprava u predmetu ratnih zločina počinjenog protiv civilnog stanovništva. Okr. Jovan Radan.

žrtva ratnog zločina je Daut Ziberi, ubijen 19. studenoga 1991. godine na Veleprometu

Nakon što je Predsjednica Vijeća otvorila raspravu, upoznala nazočne stranke postupka sa sastavom Vijeća za ratne zločine, na čiji sastav nije bilo primjedbi, predstavnik ŽDO iz Vukovara pročitao je optužnicu br. K-DO-45/04, od 12. veljače 2007. godine, preciziranu 2008. godine.
Kako okrivljenik nije nazočan, sudi mu se u odsutnosti, nije se mogao očitovati o optužnici.
Otvoren je dokazni postupak. Na današnjoj raspravi u dokazno postupku iskaze su dala 3 svjedoka, od toga 2. svjedoka oštećenika i 1 svjedokinja.
Svjedokinja supruga žrtve Dauta Ziberija, koja je na raspravu došla u pratnji mlađeg sina, koji je bio osoba od povjerenja i nazočan u sudnici tijekom njezina iskazivanja, ujedno je i oštećenica. Svjedok brat žrtve je također dao iskaz, i u ulozi je oštećenika. Niti jedno od njih dvoje nemaju neposrednih saznanja o točnoj sudbini žrtve, jer nisu bili nazočni stradavanju žrtve.
Treća svjedokinja nema neposrednih saznanja o kritičnom događaju. Iskazala je da ju je sada pokojna svjedokinja navela da je vidjela nešto što nije mogla vidjeti iz zgrade gdje je bila zatočena s ostalim ženama i djecom na Veleprometu. Svjedokinja je iskazala da je svaki poziv za nju stresan, daje srčani bolesnik.
Predstavnik ŽDO iz Vukovara predložio je da se na sljedeću raspravu pozove svjedok, za koga smatra da ima neposredna saznanja o kritičnom događaju. Taj svjedok bio je pozvan i na današnju raspravu, no, ispričao se da je na Kosovu, gdje njeguje bolesnog roditelja.
Nova rasprava zakazana je za dan 1. travnja 2020. godine u 9,00 sati.

Ukratko optužnici:
ŽDO iz Vukovara podiglo je optužnicu br. K-DO-45/04, od 12. veljače 2007. godine protiv okr. Jovana Radana.
Citiranom optužnicom okrivljeniku se stavlja na teret da je dana 19. studenoga 1991. godine, u Vukovaru, u krugu poduzeća Velepromet, kamo je nakon okupacije grada od strane JNA i paravojnih postrojbi doveden veći broj civila, kao pripadnik paravojnih postrojbi, protivno čl.3.st.2.t.a Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rada, jednom rukom uhvatio za glavu Dauta Ziberi, a drugom rukom, u kojoj je držao nož, istim mu prerezao vrat, te ga usmrtio,
dakle, kršeći odredbe međunarodnog prava za vrijeme okupacije ubijao civilno stanovništvo, čime je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl.120.st.1. OKZ RH.

ZLOČIN U MALOM GRĐEVCU, OPT. ŽELJKO CUJO I dr.

Dana 30. siječnja 2020. godine započela je rasprava protiv trojice okrivljenika za zločin počinjen 13. listopada 1991. godine u Malom Grđevcu.
Okrivljenicima se sudi u odsutnosti, nedostupni su hrvatskim pravosudnim organima.

Okrivljenicima se stavlja na teret počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120.st.1. OKZ RH.

Prema navodima Optužnice, okrivljenici su držali trojicu civila zatočene, zlostavljali ih. Od posljedica zlostavljanja, tuče različitim predmetima, po svim dijelovima tijela, posebice glave, trojica zarobljenika civila, su umrli.

Pročitana je optužnice. Uz suglasnost stranaka ovog kaznenog postupaka pročitani su iskazi nekolicine svjedoka. Neki svjedoci su u međuvremenu, od istrage provedene 1992. godine do danas, umrli.

Prema pročitanim iskazima nitko od svjedoka nema neposrednih saznanja o izvršenom zločinu. Niti preživjela žrtva, čiji iskaz je, također, pročitan, nije imao neposrednih saznanja o izvršenom zločinu. Preživjela žrtva također je preživjela tešku torturu.

Rasprava se nastavlja 7. veljače i 4. ožujka 2020. godine, kada bi trebala biti saslušana liječnica koja je bila na očevidu. Trebali bi biti saslušani i svjedoci, nekadašnji suborci okrivljenika, za koje se utvrdi da su se vratili u Republiku Hrvatsku.

NATAVAK RASPRAVE U PREDMETU ZLOČINA U MIKLUŠEVCIMA

Dana 20. i 21. siječnja 2020. godine nastavljena je rasprava pred Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku, u predmetu ratnog zločina počinjenog 1991. godine u Miluševcima.

Na ročištima za raspravu saslušani su svjedoci, koje je predložilo ŽDO iz Osijeka. Pročitani su iskazi nepristupjelih svjedoka.

Novo ročitše za raspravu zakazano je za dane 24. i 25. veljače 2020. godine u 9,00 sati, kada će biti pročitani iskazi svjedoka, koji su u međuvremenu umrli, a nakon toga saslušat će se svjedoci predloženi od obrane okrivljenika.

OBNOVLJENI PRAVOMOĆNO ZAVRŠEN POSTUPAK ZA ZLOČIN U MIKLUŠEVCIMA OKR. PETAR LENĐER

Izvještaj sa suđenja
Dana 17. prosinca 2019. godine

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva, čl. 120.st.1. OKZ RH

Sud: Županijski sud u Osijeku

Vijeće za ratne zločine:
sudac Ivan Vulić, predsjednik Vijeća
sudac Mario Kovač, član Vijeća
sudac Miroslav Rožac, član Vijeća

tužiteljstvo: Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku

okrivljenik: Petar Lenđer, nalazi se u istražnom zatvoru nakon uhićenja na granici u
travnju 2019. godine, temeljem tjeralice, pravomoćno osuđen na kaznu zatvora, za isto kazneno djelo, u trajanju od 15 godina

branitelj: odvjetnik Slavko Živković, branitelj po službenoj dužnosti

oštećenici: Verona, Julijan i Mihajlo Holik, Ljubica Homa, Vladimir Homa

Obnova postupka stoga što je okrivljenik postao dostupan pravosudnim tijelima Republike Hrvatske, nakon što je uhićen na graničnom prijelazu sa Srbijom u travnju 2019. godine.
Presudom Županijskog suda u Vukovaru, br. K – 7/1, od 2. veljače 2009. godine, potvrđene presudom Vrhovnog suda RH br. I – Kž – 683/09 od 17. studenoga 2009. godine, okr. Petar Lenđer pravomoćno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.

Optužnicom ŽDO iz Osijeka, br. KT-37/93, od 29.4.1996. godine, protiv okr. Petra Lenđera i drugih (I okr. Jugoslav Mišljenović i dr), okrivljenicima je stavljeno na teret počinjenje kaznenog djela genocida, iz čl. 119. OKZ RH.
Županijski sud u Vukovaru izmijenio je u presudi kvalifikaciju kaznenog djela, te je okr. Petar Lenđer osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120.st.1. OKZ RH.
ŽDO iz Osijeka, nakon uhićenja okr. Petra Lenđera, specificiralo je optužnicu u odnosu na toga okrivljenika, te ga je u listopadu 2019. godine optužilo za:
– Kada budemo pribavili Optužnicu od ŽDO iz Osijeka ukratko ćemo navesti točno optuženje

Tijek postupka:
Nakon otvaranja rasprave, predstavljanja članova Vijeća za ratne zločine, predsjednik Vijeća pozvao je predstavnicu ŽDO iz Osijeka da pročita Optužnicu.
Okr. Petar Lenđer rekao je da je razumio što mu se pročitanom Optužnicom stavlja na teret, te se ne smatra krivim za, u optužnici, specificirane radnje izvršenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
Stranke u postupku dale su svoje uvodne govore. ŽDO iz Osijeka smatra da će predloženim dokazima dokazati da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu se Optužnicom stavlja na teret. Branitelj okr. Petra Lenđera smatra da će dokazima, koje predlažem obrana, uspjeti dokazati da okr. Petar Lenđer nije počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.
U dokaznom postupku, na raspravi održanoj dana 17. prosinca 2019. godine, saslušano je 7 svjedoka optužbe (predloženi od ŽDO iz Osijeka).
Svi saslušani svjedoci, među kojima su bili i oštećenici (2 oštećenice), ostali su pri svojim ranijim iskazima danima tijekom postupka, koji je vođen za isto kazneno djelo protiv okrivljenika, koji je tada bio u bijegu, a proveo se na Županijskom sudu u Vukovaru.
Dokazni postupak nastavio se 18. prosinca 2019. godine daljnjim saslušanjem svjedoka optužbe.

ZLOČIN U LOGORMA STAJIĆEVO, BEGEJCI, SREMSKA MITROVICA, NIŠ, STARA GRADIŠKA

Na Županijskom sudu u Osijeku u tijeku je kazneni postupak protiv okr. Aleksandra Vasiljevića, za kaznena djela ratnog zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120.st.1. OKZ RH i kazenog djela ratnog zločina protiv ratnh zarobljenika iz čl. 122. OKZ RH, u vezi s čl. 28.st.2. OKZ RH.

Vijeće za ratne zločine:
sudac Zvonko Vrban, predsjednik Vijeća
sutkinja Azra Salitrežić, članica Vijeća
sutkinja Vlasta Šimenić – Kovač, članica Vijeća

okr. Aleksandar Vasiljević, nije nazočan, nedostupan

tužiteljstvo: Zlatko Bučević, zamjenik ŽDO iz Osijeka

branitelj: Dubravko Marjanović, odvjetnik iz Osijeka, branitelj po službenoj dužnosti

Postupak se vodi u odsutnosti okrivljenika

Optužnica ŽDO iz Osijeka. br. K-DO-51/08 od 11. travnja 2011. godine

Optuženiku se stavlja na teret da je u razdoblju od početka listopada 1991. godine do svibnja 1992. godine, za vrijeme oružanog sukoba na teritoriju RH, između oružanih snaga hrvatske vojske i policije s naoružanim paravojnim formacijama pobunjenih Srba i snagama JNA, na napuštenom poljoprivrednom imanju u blizini mjesta Begejni, na napuštenoj stočnoj farmi u blizini mjesta Stajićevo, u dijelu KPD Sremska Mitrovica, u zatvorima u Nišu i Staroj Gradiški, kao načelnik Uprave bezbjednosti tadašnjeg Saveznog sekretarijata za narodnu obranu , protivno odredbama 13,14,17,18,25,26 i 29. Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima, protivno odredbama čl. 3, 13, 27, 31, 32, 49, 89 i 97 Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata, protivno odredbama čl. 45.st.1, čl. 75, 76st.1, čl.86, i 87. Dopunskog protokola ženevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba (Protokol I), nakon što su po Naredbi Uprave bezbjednosti od 10. listopada 1991. godine osnovani logori za ratne zarobljenike u Begejicima, Stajićevu, Sremskoj Mitrovici, Nišu i Staroj Gradiški, u koje su dovedeni i protupravno zatočeni civili, među kojima je bilo žena, staraca i maloljetnika, te više stotina prethodno zarobljenih pripadnika oružanih postrojbi RH, nakon što je za stvarne zapovjednike logora postavio sebi podređene pripadnike organa bezbjednosti, te poslao više grupa oficira bezbjednosti da obavljaju ispitivanje civilnog stanovništva i odabir ratnih zarobljenika, iako je na temelju saznanja od sebi podređenih zapovjednika i ispitivača znao da se ne poštuju odredbe međunarodnog prava o postupanju s ratnim zarobljenicima i civilima, da se u logorima događaju protupravne radnje, da zatočenicima nisu osigurani osnovni životni uvjeti, tekuća voda, hrana, odjeća, pokrivači, da se isti fizički i psihički zlostavljaju, neki i do smrti, nije osigurao red, zakonitost i osnovne životne uvjete u logorima, nije poduzeo ništa da se takva protuzakonita postupanja suzbiju i počinitelji kazne, neko je pristajao da njemu podređene osobe nastave s takvim protupravnim radnjama: svakodnevno fizičko i psihičko zlostavljanje gotovo svih zarobljenika i civila, udaranje rukama, nogama, pendrecima, drvenim i željeznim palicama, da ih se izvodi na lažna strijeljanja, ispitivanja i premlaćivanja, pa je time počinio kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava: ratni zločin protiv civila iz čl. 120.st.1. OKZ RH i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ RH a u vezi s čl. 28.st.1. OKZ RH.

U tijeku je dokazni postupak. Na raspravi održanoj dana 10. siječnja 2019. godine ispitano je 5 svjedoka, bivših ratnih i civilnih zarobljenika logora u Stajićevu i Begejcima, te u Sremskoj Mitrovici. U jednom dijelu rasprava je bila zatvorena za javnost, kada je ispitivana žena, koja je bila zatočena u logoru. Nastavak rasprave zakazan je za dan 31. siječnja 2019. godine u 9,00 sati.

PRAVOMOĆNA PRESUDA PROTIV OKR. DRAGANA VASILJKOVIĆA, OSUĐEN NA 13 I POL GODINA ZATVORA

Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je presudu u predmetu protiv Dragana Vasiljkovića zbog kaznenog djela iz čl. 122. i dr. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske djelomično je prihvaćena žalba opt. Dragana Vasiljkovića.

Drugostupanjskom presudom ispravljena je pogreška, koja se sastojala u povredi kaznenog zakona time što su u osuđujućem dijelu presude krivnja opt. Dragana Vasiljkovića utvrđena u odnosu na dva kaznena djela, a ne četiri, kako je to učinjeno prvostupanjskom presudom, a što je dovelo i do blaže kazne. Time je u osuđujućem dijelu presude usklađen i opseg utvrđene odgovornosti optuženika s aktom o izručenju, te je opsegom uopće moguće njegove kaznene odgovornosti u ovom postupku.

Istom presudom pravomoćno je osuđen okr. Draganu Vasiljkoviću na 13 godina i 6 mjeseci zatvora.

Integralnu presudu pod poslovnim brojem Kž-rz-4/2018-10 možete pročitati na internetskim stranicama Vrhovnog suda Republike Hrvatske.