Suđenja u Srbiji

ZLOČIN U SREMSKOJ MITROVICI (opt.MARKO CREVAR)

Postupak protiv Marka Crevara, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 144. KZ SRJ.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je 5. ožujka 2013. optužnicu protiv Marka Crevara za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika M.K. i D.G, koji su, kao bivši pripadnici rezervnog sastava Zbora narodne garde, bili zarobljeni 18. studenoga 1991. godine u Vukovaru. Optužnica tereti Crevara da je, kao bivši pripadnik TO Vukovara, u Prihvatnom centru KPZ Sremska Mitrovica 27. veljače 1992. godine tijekom ispitivanja mučio ratne zarobljenike M.K. i D.G, tražio od njih da priznaju optužbe koje su im stavljene na teret i pruže podatke od vojnog značenja, udarajući ih pri tome nogama i metalnim predmetima. Crevar je, prema optužnici, ovo kazneno djelo počinio zajedno sa Ljubanom Miljanovićem i više NN pripadnika JNA i Milicije RSK.

Optužnicu Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije od 5. ožujka 2013. godine pogledajte ovdje.

POSTUPAK U REPUBLICI HRVATSKOJ 

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku je optužnicom broj K-DO-18/07 od 29. svibnja 2007. optužilo Marka Crevara, Ljubana Miljanovića i Marka Kraguljca zbog zlostavljanja više vukovarskih zarobljenika u Sremskoj Mitrovici. S obzirom da je DORH ustupio ovaj kazneni predmet predmet Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije, koje je optužilo samo Marka Crevara, u Republici Hrvatskoj, prema priopćenju ŽDO u Osijeku, nastavlja se kazneni progon ostale dvojice okrivljenika. Priopćenje ŽDO u Osijeku od 14. ožujka 2013. pogledajte ovdje.

ZLOČIN NA OVČARI (opt. PETAR ĆIRIĆ)

 

Postupak protiv Petra Ćirića, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. KZ SRJ.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Optužnicom od 18. lipnja 2012. godine, okrivljenom je stavljeno na teret da je kao pripadnik TO Vukovar u vremenu od poslijepodnevnih sati 20. studenoga do ranih jutarnjih sati 21. studenoga 1991. godine, zajedno sa osam pripadnika iste postrojbe i pet pripadnika dobrovoljačke jedinice “Leva supoderica” kao i sa Nadom Kalaba i dobrovoljcem Sašom Radakom, protiv kojih je postupak pravomočno okončan, ali i više drugih NN osoba, ubijao i tjelesno ozlijeđivao ratne zarobljenike na Ovčari. Prvo ih je, rukama i nogama, udarao po raznim djelovima tjela dok su, primorani, protrčavali kroz špalir prilikom ulaska u hangar, nanoseći im pritom tjelesne ozljede. Kada su ratni zarobljenici popisani i u više navrata traktorom odveženi na Grabovo, oko jedan kilometar od Ovčare, u formiranom streljačkom vodu, iz vatrenog oružja pucao je u njih i streljanjem ih lišio života. Po povratku sa Grabova, ispred hangara na Ovčari sudjelovao je i u streljanju posljednje grupe od desetak ratnih zarobljenika.

Optužnicu možete pogledati ovdje.

OPĆI PODACI

Viši sud u Beogradu

Sudsko vijeće: Rastko Popović, predsjedavajući

Postupajući tužitelj: Dušan Knežević

Okrivljenik: Petar Ćirić, zvani “Pero” i “Pero Cigan”

Broj žrtava: 200

Glavna rasprava započela je 15. studenoga 2012. godine.

PRESUDA

Raspravno vijeće Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu dana 1. srpnja 2013. osudilo je Petra Ćirića na 15 godina zatvora.

S obzirom da je Ćirić ranije presudom Okružnog suda u Novom Sadu osuđen na 10 godina zatvora, izrečena mu je jedinstvenu kazna u trajanju od 20 godina.

ZLOČIN U TENJI (opt. BOŽO VIDAKOVIĆ i dr.)

Postupak protiv Bože Vidakovića i Žarka Čubrila, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 144. KZ SRJ i kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. KZ SRJ.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je 8. veljače 2012. godine optužnicu protiv dvojice bivših pripadnika TO Tenja  Bože Vidakovića, zvanog “Ustaša” i “Trafikant” i Žarka Čubrila. Tereti ih se za ratni zločin protiv jednog ratnog zarobljenika i protiv 18 civila, počinjen u srpnju i kolovozu 1991. godine u Tenji.

Optužnicu možete pogledati ovdje.

Žrtve – ubijeni: Đuro Kiš, ratni zarobljenik; Marija i Marko Knežević, Manda Banović, Franjo Fuček, Nedeljko, Elizabeta i Andrija Gotovac, Ivan Valentić, Marija Cerenko, Ana Horvat, Katica Kiš, Pero Mamić, Josip Medved, Stipo i Evica Penić, Josip Prodanović, Vladimir Valentić i Franjo Burča, civili

ZLOČIN U ZVORNIKU

 

Suđenje za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila, počinjeno u Zvorniku 1992. godine, pred Vijećem za ratne zločine Okružnog suda, Specijalnog odjela za ratne zločine u Beogradu.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je optužnicu  KTRZ. br. 17/04, od 12. kolovoza 2005. godine, protiv Branka Grujića, Branka Popovića (alias “Marko Pavlović”), Duška Vučkovića (zvanog “Repić”), Dragana Slavkovića (zvanog “Toro”  i “Major Toro”), Ivana Koraća (zvanog “Zoks”), Siniše Filipovića (zvanog “Lopovo”), Dragutina Dragićevića (zvanog “Bosanac”),  zbog kaznenog djela ratnog zločina nad civilima. Navedene osobe optužene su da su, od početka svibnja do polovice srpnja 1992. godine, za vrijeme građanskog rata u Bosni  I  Hercegovini, na području općine Zvornik, kršili pravila međunarodnog prava: ženevska Konvencija o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata (1949. godine), II Dopunski protokol uz ženevske Konvencije (1977. godine):
– optuženi Branko Grujić, kao predsjednik Kriznog štaba Općine Zvornik, Privremene vlade  i Ratnog štaba Zvornik i optuženi Branko Popović, kao komandant Štaba TO-a  i član Ratnog štaba Zvornik, optuženi su za prisilno preseljivanje civilnog bošnjačkog stanovništva iz sela Kozluk  I Skočić;
– optuženi Branko Grujić  i optuženi Branko Popović, te optuženici Duško Vučković, Dragan Slavković, Ivan Korać, Siniša Filipović  i Dragutin Dragićević, zajedno s osobom po nadimku “Pufta”, kao pripadnici jedinice “Igor Marković” – “Žute ose”, optuženi su za zločine u Domu kulture u Čelopeku – zlostavljanje, fizičko mučenje, tjelesno povrjeđivanje, ubojstva s nanošenjem velikih patnji, naređivanje međusobne tuče zarobljenika, prisiljavanje očeva  i sinova, te ostalih zarobljenika na protuprirodni blud;
– optuženi Branko Grujić  i opt. Branko Popović, te optuženici Duško Vučković, Dragan Slavković  i Ivan Korać, optuženi su da su, u periodu od početka svibnja do 15. srpnja 1992. godine, na poljoprivrednom dobru “Ekonomija”, optuženi Vučković, Slavković  I Korać, zajedno s još tri  nepoznate osobe s nadimcima “Pufta”, “Savo”  i “Saša”, u više navrata neovlašteno ulazili u prostorije gdje su boravili zarobljenici civili: Muhamed Redžić, Edib Omerović, Admir Hadžiavdić, Kemo Korkutović, Esad Fazlić, Bego Bukvić, Fadil Kopić, Fehim Dautović, Nesib Dautović, Husein Širak, Ibrahim Subotić, Jusuf Avdispahić, Meho Huseinović, Abdulah Buljubašić, zvani “Bubica”, Sefudin Džihić, Almir Avdić, Sead Avdić, zvani “Činda”, te još 7  nepozatih zarobljenika.  Ondje su ih tukli, mučili ih na razne načine, od čega  su umrli zarobljenici Abdulah Buljubašić zv. “Bubica” i Nesib Dautović, a ubili su i  dva  nepoznata zarobljenika. Također su tjerali zarobljenike na pljačku kuća, odsijecali nožem sa zarobljenika dijelove kože, a osoba nadimkom “Pufta” nožem je porezao po vratu zarobljenika Ismeta Širaka.  Optuženi. Branko Grujić  i optuženi Branko Popović znali su za zločine, koje su činili Vučković, Slavković, Korać  i druge  nepoznate osobe, ali ih nisu  spriječili ili kaznili.

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA 

Pred Specijalnim odjelom za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu pred Vijećem za ratne zločine u sastavu: sutkinja Tatjana Vuković (predsjednica Vijeća),  sutkinja Olivera Anđelković (članica Vijeća) i sudac Veselin Krstajić (član Vijeća), Tužiteljstvo zastupa zamjenik Tužitelja za ratne zločine Republike Srbije Milan Petrović.

U dodanom dokumentu su sažeti izvještaji s rasprava do srpnja 2006.

ZVORNIK opci podaci

ZVORNIK izvjestaji s rasprave

PRESUDA

12. lipnja 2008. godine optuženici Dragan Slavković, Ivan Korać i Siniša Filipović proglašeni su krivima. Dragan Slavković osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina, Ivan Korać na kaznu zatvora u trajanju od 13 godina, a Siniša Filipović na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine. Optuženi Dragutin Dragićević oslobođen je optužbe.

Postupak je ranije razdvojen u odnosu na optuženike Branka Grujića i Branka Popovića.

ZLOČIN NA OVČARI (okr. DAMIR SIRETA)

 

Vijeće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu je 23. lipnja 2009. godine osudilo Damira Siretu na maksimalnu kaznu zatvora od 20 godina za ratni zločin nad 200 (identificiranih 193) hrvatskih ratnih zarobljenika na poljoprivrednom dobru “Ovčara” kod Vukovara, 1991. godine.

Dana 20. rujna 2010. objavljeno je da je Vijeće za ratne zločine Prizivnog suda u Beogradu kaznu smanjilo sa 20 na 15 godina.

OPTUŽNICA

Optužnica Tužilaštva za ratne zločine od 17. listopada 2008. godine tereti Damira Siretu, da je kao pripadnik Teritorijalne odbrane Vukovara bio u streljačkom vodu koji je izvršio egzekuciju ratnih zarobljenika na jami “Grabovo”, na Ovčari kod Vukovara.

Optužnicu pogledajte ovdje (pdf, 101 KB).

 

OPĆI PODACI

Okružni sud u Beogradu

Odjeljenje: Vijeće za ratne zločine

Vijeće: sudac Vesko Krstajić, predsjednik Vijeća; sutkinje Vinka Beraha Nikičević i Snežana Nikolić Garotić, članice Vijeća

Optužnica: Tužilaštva za ratne zločine od 17. listopada 2008. godine

Kazneno djelo: ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz čl. 144. KZ SRJ, u vezi čl. 22. KZ SRJ

Optuženik: Damir Sireta

Žrtve: ubijenih 200 hrvatskih ratnih zarobljenika

 

TIJEK POSTUPKA

Damir Sireta izručen je srbijanskom pravosuđu iz Norveške 8. svibnja 2008. godine. U Norveškoj je lišen slobode u prosincu 2006. godine.
Suđenje je počelo 23. prosinca 2008. godine, održano je pet ročišta, tijekom kojih je saslušano sedam svjedoka. Okončano je 18. lipnja završnim riječima.

Protiv Sirete se, iz razloga ekonomičnosti suđenja, vodio razdvojen postupak u odnosu na 18 osoba kojima je, za isti događaj, po drugi put izrečena prvostupanjska presuda 12. ožujka 2009. godine. Trinaest osoba je tada osuđeno na ukupno 193 godine zatvora, dok ih je pet oslobođeno. Za ratni zločin na Ovčari Milan Bulić, pripadnik TO Vukovara, je u razdvojenom postupku, 1. ožujka 2007. godine pravomoćno osuđen na dvije godine zatvorske kazne zbog okrutnog postupanja prema ratnim zarobljenicima.

Za zločin počinjen u Vukovaru 1991. godine, Sireta je u Republici Hrvatskoj osuđen u odsutnosti na 12 godina zatvora.

PRESUDA

Prvostupanjskom presudom optuženi Damir Sireta nepravomoćno je proglašen krivim i osuđen na (maksimalnu) kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

Dana 20. rujna 2010. objavljeno je da je Vijeće za ratne zločine Prizivnog suda u Beogradu kaznu smanjilo sa 20 na 15 godina.

ZLOČIN NA OVČARI (okr. MILAN BULIĆ)

 

Vrhovni sud Srbije preinačio je presudu Vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu te je Milana Bulića zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika počinjenog zlostavljanjem ratnih zarobljenika na Ovčari 20. i 21. studenog 1991. godine osudio na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine.

OPTUŽNICA 

Istom optužnicom Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije optuženo je više osoba zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika počinjenog na poljoprivrednom dobru Ovčara kod Vukovara 20. i 21. studenog 1991. godine.

OPĆI PODACI

Okružni sud u Beogradu

Odjeljenje: Vijeće za ratne zločine

Vijeće: sudac Vesko Krstajić, predsjednik Vijeća; sutkinje Gordana Božilović-Petrović i Vinka Beraha-Nikičević, članice Vijeća

Kazneno djelo: ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz čl. 144. KZ SRJ, u vezi čl. 22. KZ SRJ

Optuženik: Milan Bulić

Žrtve – fizički zlostavljani: Damjan Samardžić, Emil Čakalić i dvije NN muške osobe zvane Gašpar i Kemo

TIJEK POSTUPKA

Zbog bolesti optuženog Bulića postupak je u odnosu na njega 27. siječnja 2005. godine razdojen i posebno dovršen.
Postupak se vodio pred istim sudskim vijećem pred kojim se vodio i postupak protiv ostalih optuženika.

PRESUDA

Dana 30. siječnja 2006. godine objavljena je prvostupanjska presuda Vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu kojom je okr. Milan Bulić proglašen krivim zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, koje je tukao i maltretirao u špaliru na Ovčari i u hangaru u kojem su bili smješteni. Izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) godina.

Presudu Vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu možete pogledati ovdje.

No Vrhovni sud Srbije je preinačio presudu Vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu u pogledu odluke o kazni te je okr. Bulića osudio na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine.

ZLOČIN U DUBROVNIKU

 

Na Okružnom sudu u Beogradu u prosincu 2007. godine odbačena je, zbog duševne bolesti optuženog, optužnica Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije podignuta protiv Vladimira Kovačevića “Ramba” zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, počinjenog granatiranjem Dubrovnika 1991. godine.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Optužnica je podignuta za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog u Dubrovniku u prosincu 1991., a Kovačeviću se stavlja na teret da su postrojbe pod njegovim zapovjedništvom i on osobno ispalili više stotina projektila na dubrovački Stari grad, pri čemu su dva civila izgubila život, a tri ozlijeđena, potpuno je izgorjelo i razoreno šest povijesnih spomenika koji su pod zaštitom UNESCO-a, a 46 objekata je oštećeno.

Optužnicu Tužilaštva za ratne zločin Republike Srbije od 26. srpnja 2007. godine možete pogledati ovdje. (pdf, 81,4 KB).

 

OPĆI PODACI

Okružni sud u Beogradu

Odjeljenje: Vijeće za ratne zločine

Optužnica: Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije KTRZ br. 5/07 od 26. srpnja 2007.

Kazneno djelo: Ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 142. st. 2. u vezi st. 1. KZ SRJ, u vezi čl. 22. KZ SRJ (supočiniteljstvo)

Okrivljenik: Vladimir Kovačević “Rambo”

Žrtve:
– ubijeni:
 Pavo Urban i Tonči Skočko
– ranjeni: Mato Valjalo, Ivo Vlašica i Nikola Jović

 

TIJEK POSTUPKA

Kovačević je uhićen 2003. godine u Srbiji. Njegovo izručenje Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju odgađano je mjesec dana, zbog psihičkih smetnji.

Vijeće Haškog suda (ICTY) u travnju 2006. godine utvrdilo je procesnu nesposobnost Vladimira Kovačevića “Ramba”, uz obrazloženje da zbog duševne bolesti nije sposoban pratiti suđenje.
Predmet Kovačević prvi je u kojem je Haški sud utvrdio procesnu nesposobnost optuženog zbog dijagnosticirane duševne bolesti.

Predmet protiv Kovačevića prvi je koje je Haško tužiteljstvo ustupilo srbijanskom pravosuđu. Za isti zločin, granatiranje Dubrovnika, Haški tribunal osudio je generale JNA Pavla Strugara i Miodraga Jokića na osam, odnosno sedam godina zatvora.

Na Okružnom sudu u Beogradu u prosincu 2007. godine saslušana je vještakinju neuropsihijatricu Gordanu Dedić koja je rekla da okrivljeni boluje od jedne od najtežih trajnih duševnih bolesti i da kod njega neće biti poboljšanja zdravstvenog stanja.
Na temelju čl. 349. ZKP-a, zbog postojanja okolnosti koje privremeno sprječavaju kazneni progon (duševna bolest paranoidna psihoza), donijeto je rješenje kojim je odbačena optužnica Tužilaštva za ratne zločine.
Kovačević se nalazio na zatvorenom odjelu psihijatrijske klinike Vojno-medicinske akademije u Beogradu i nije prisustvovao ročištu.

ZLOČIN U SLUNJU (suđenje u Srbiji)

 

Presudom Vrhovnog suda Srbije od 11. veljače 2009. godine uvažena je žalba tužiteljstva pa je presuda Vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu od 08. srpnja 2008. preinačena u pogledu odluke o kazni pa je Zdravko Pašić, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, počinjenog ubojstvom liječnika hrvatske nacionalnosti Dragutina Krušića u Slunju 1991. godine, pravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.

OPTUŽNICA

Optužnicu Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije od 07. studenog 2007. godine pogledajte ovdje (pdf, 71 KB).

OPĆI PODACI

Okružni sud u Beogradu

Odjeljenje: Vijeće za ratne zločine

Vijeće: sutkinja Snežana Nikolić Garotić, predsjednica Vijeća; sudac Vesko Krstajić i sutkinja Vinka Beraha Nikičević, članovi Vijeća

Optužnica: Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije od 07. studenog 2007. godine

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 142. st. 1. KZ SRJ, u vezi s čl. 22. KZ SRJ (u supočiniteljstvu)

Okrivljenik: Zdravko Pašić

Žrtva – ubijen: Dragutin Krušić, civilna osoba hrvatske nacionalnosti

PRESUDA

Dana 08. srpnja 2008. godine Vijeće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu donijelo je i objavilo presudu kojom je opt. Zdravko Pašić oglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina.

Navedenu prvostupanjsku presudu možete pogledati ovdje (pdf, 511 KB).

Vrhovni sud Srbije je 11. veljače 2009. godine uvažio žalbu Tužilaštva za ratne zločine i preinačio prvostupanjsku presudu u dijelu odluke o kazni te je okr. Pašića (pravomoćno) osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.

ZLOČIN U VELIKOJ PERATOVICI KOD GRUBIŠNOG POLJA

 

Vijeće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu izreklo je 27. svibnja 2009. godine desetogodišnju zatvorsku kaznu Bori Trbojeviću za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području općine Grubišno Polje 1991. godine.

U prosincu 2009. presuda je potvrđena.

OPTUŽNICA

Optužnicu Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije pogledajte ovdje (pdf, 71 KB).

OPĆI PODACI

Okružni sud u Beogradu

Оdjeljenje: Vijeće za ratne zločine

Vijeće: sutkinja Snežana Nikolić Garotić, predsjednica Vijeća; sudac Vesko Krstajić i sutkinja Vinka Beraha Nikičević, članovi Vijeća

Optužnica: Тužilaštva za ratne zločine od 26. 05. 2008. godine

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 142. st. 1. KZ SRJ

Okrivljenik: Bora Trbojević

TIJEK POSTUPKA

Temeljem sporazuma o suradnji i progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina spis predmeta protiv Bore Trbojevića hrvatsko je pravosuđe poslalo srbijanskim pravosudnim tijelima.

Tužilaštvo za ratne zločine je podiglo optužnicu protiv Trbojevića 21. svibnja 2008. godine.

Glavna rasprava započela je 26. rujna 2008. godine. Tijekom glavne rasprave održano je 10 ročišta na kojima je saslušano 26 svjedoka, od kojih 4 putem video konferencijske veze sa Županijskim sudom u Zagrebu.

PRESUDA

Dana 27. svibnja objavljena je prvostupanjska nepravomoćna presuda kojom je optuženik oglašen krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 142. st. 1. KZ SRJ i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.
Predsjednica vijeća Snežana Nikolić – Garotić rekla je, obrazlažući odluku, da je tijekom postupka utvrđeno da je Trbojević kriv za ratni zločin protiv hrvatskog civilnog stanovništva u selima Velika Peratovica i Topolovica u razdoblju od kraja kolovoza do kraja listopada 1991. godine. Sudsko vijeće je nesumljivo, na osnovu iskaza velikog broja svjedoka, utvrdilo da je Trbojević, kao pripadnik “Bilogorskog odreda” u sastavu TO Velike Peratovice, sudjelovao u uzimanju talaca, razdvajanju muškaraca i žena kao i u ubojstvu pet civila u podrumu škole u Velikoj Peratovici.

U prosincu 2009. presuda je potvrđena.

ZLOČIN U ĆELIJAMA

 

Na Višem sudu u Beogradu 06. svibnja 2010. godine započela je glavna rasprava u predmetu Darka Radivoja, optuženog da je u studenom 1991. lišavanjem života zarobljenog pripadnika Hrvatske vojske počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 144. KZJ.

Presudom Vijeća za ratne zločine Višeg suda u Beogradu okrivljenik je 17. studenog 2010. proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.

Odlukom Apelacionog suda u Beogradu od 10. svibnja 2011. godine okrivljenik je pravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Darko Radivoj je optužen da je 20. studenoga 1991. godine, za vrijeme oružanog sukoba na teritoriju Republike Hrvatske između JNA, TO i milicije “SAO Krajine” s jedne strane i policijskih i vojnih jedinica Republike Hrvatske s druge strane, nakon oružanog sukoba kod Sarvaša i Orlovnjaka, kao pripadnik milicije u sastavu TO, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, protivno odredbi čl. 3. točka 1a Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima (III Ženevska konvencija) i čl. 4. st. 1. i 2a. Dopunskog protokola uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtva nemeđunarodnih oružanih sukoba (Protokol II), izvršio ubojstvo ranjenog a potom zarobljenog Marijana Pleteša, pripadnika 130. brigade HV. Marina Pleteš kao zarobljenik prestao je sudjelovati u neprijateljstvima i bio je onesposobljen za borbu uslijed zadobivene rane – povrede u predjelu noge. Optuženi je djelo izvršio na način da je oštećenika, zajedno sa pripadnikom milicije Brnakom Stjepanovićem, izveo iz ambulante u Tenji. Branko Stjepanović trebao ih je prevesti svojim osobnim automobilom do komande u Boboti. Tijekom vožnje, kod mjesnog groblja u mjestu Ćelije, nakon što je optuženik rekao Branku Stjepanoviću da zaustavi vozilo, iz vozila izveo Marijana Pleteša i u blizini ulaza u groblje, u njega ispalio rafal iz automatske puške. Otećeniku je nanio povrede po glavi i cijelom tijelu, uslijed kojih je Marijan Pleteš umro.

Optužnicu Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije možete pogledati ovdje.

 

OPĆI PODACI

Viši sud u Beogradu

Vijeće za ratne zločine: sudac Rastko Popović, predsjednik Vijeća; sutkinja Vinka Beraha Nikićević, članica Vijeća; sutkinja Snežana Nikolić Garotić, članica Vijeća

Optužnica: Tužilaštva za ratne zločine Republike br. KRTZ 9/08 od 11. ožujka 2010. godine

Kazneno djelo: ratni zločin protiv ranih zarobljenika iz čl. 144. KZJ

Tužitelj: Nebojša Marković, zamjenik Tužitelja za ratne zločine Republike Srbije

Optuženik: Darko Radivoj zvani “Gurgula” (tijekom istrage nalazio se u pritvoru, trenutno se brani sa slobode)

Branitelj: odvjetnik Vojislav Vukotić, branitelj po službenoj dužnosti

Žrtva: Marijan Pleteš, zarobljeni hrvatski vojnik, ubijen

 

IZVJEŠTAJI SA SUĐENJA

DORH je temeljem Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, u svojstvu dokaza, Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije dostavilo kopije predmeta.
Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije preuzelo je kazneni progon.

Zločin u Ćelijama – izvještaji sa praćenja suđenja.

PRESUDA

Presudom Vijeća za ratne zločine Višeg suda u Beogradu okrivljenik je 17. studenog 2010. proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.

Odlukom Apelacionog suda u Beogradu od 10. svibnja 2011. godine okrivljenik je pravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina.