Suđenje u tijeku

ZLOČIN U KIJANIMA

Pred Vijećem za ratne zločine Županisjkog suda u Rijeci, kojim predsjedava sutiknja Ika Šarić, započela je rasprava u kaznenom postupku protiv opt. Rajka Kričkovića, tempore criminis pripadnika 118. Domobranske pukovnije HV-a, za zločin počinjen nad civilima, nakon VRA “Oluja”, u periodu od 15. – 28. kolovoza 1995.

Prema navodima optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci, od 4. studenog 2014. godine, Okrivljenik je počinio ubojstvo troje civila u selu Kijani, kraj Gračaca. Stavlja mu se na teret da je ubio Radomira i Miru Sovilj (brata i sestru), hicima iz automatske puške, te njihovu majku Maru Sovilj, zapalio zajedno s kućom i stokom zaključanom u prizemnom djelu kuće.

U tijeku je dokazni postupak optužbe.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Rijeci

Vijeće za ratne zločine: sutkinja Ika Šarić, predsjednica vijeća, sutkinje Dina Brusić i Loreta Sršen, članice vijeća

Optužnica: ŽDO-a u Rijeci, broj K-DO-23/14-VI, od 04.11.2014.

Optužbu zastupa: Nenad Bogosavljev, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Rijeci

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OK ZRH

Optuženik:

Rajko Kričković

Branitelji optuženika:

Ružica Spasojević, odvjetnica iz Rijeke, Nikola Sabljar, odvjetnik iz Rijeke

Opunomoćnik oštećenih: Ljubiša Drageljević, odvjetnik iz Rijeke

Žrtve- ubijeni:

Radomir Sovilj

Mira Sovilj

Mara Sovilj

ZLOČIN U LOGORIMA GABELA, SILOS I DRETELJ

Na Županijskom sudu u Splitu u tijeku je suđenje dvojici nekadašnjih pripadnika brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Knez Domagoj, optužnim za ratne zločine nad bošnjačkim civilima.

Marinka Marića i Željka Rodina, tempore criminis istražitelja Sigurnosno-informativne službe (SIS) brigade, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu tereti za ponižavanje, fizičko i psihičko zlostavljanje, mučenje i tjelesno kažnjavanje protupravno zatočenih civila bošnjačke nacionalnosti u logorima Gabela, Silos i Dretelj, u općini Čapljina, u BiH. Optužnicom je obuhvaćena druga polovica 1993. Navedene inkriminacije počinjene su, po navodima optužnice, suprotno odredbama IV. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. te Dopunskog protokola (Protokol II) od 8. lipnja 1977.

OPĆI PODACI

Toponim: Zločini u logorima Gabela, Silos i Dretelj

Županijski sud u Splitu

Vijeće za ratne zločine u sastavu:
sudac Vladimir Živaljić, predsjednik vijeća, sutkinja Ivona Rupić i sudac Zoran Matulović, članovi vijeća

Optužnica: Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, broj K-DO-46/2013, Is-DO-11/2013, od 23. ožujka 2015.

Optužbu zastupa: Vesna Beširević, zamjenica Županijskog državnog odvetjetnika u Splitu

Kazneno djelo:
– ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OK ZRH

Optuženicima se sudi u prisutnosti:
Marinko Marić, prvooptuženi
Željko Rodin, drugooptuženi

Obrana:
Jadran Franceschi, odvjetnik iz Splita, za I. opt.
Dragan Mijoč, odvjetnik iz Splita, za II. opt.

Činjenični opis kaznenog djela:

Obojica optuženika terete se za ubojstvo E. Š. koji je bio zatočen u Gabeli tijekom kolovoza 1993. Na teret im se stavlja i ponižavanje, fizičko i psihičko zlostavljanje i tjelesno kažnjavanje tridesetak bošnjačkih civila zatočenih u Gabeli i Silosu. Optuženici su ih, u periodu od srpnja do rujna 1993., tukli motkama i nogama po genitalijama i drugim dijelovima tijela, primoravali da se bacaju na pod, da piju vlastitu mokraću, ližu krv s poda, stoje vani na suncu pri visokim temperaturama odjeveni u debele zimske odore, leže goli na vrelom asfaltu, a uzimali su im i vrednije stavri, poput satova, govoreći da im više neće trebati.

I. opt. Marinko Marić, u više je navrata, kako stoji u optužnici, u periodu od lipnja do listopada 1993., udarao drvenom palicom, puškom, rukama i nogama zatočenike kao i one već zlostavljane koji su u Gabelu dovedeni iz Stoca u polusvjesnom stanju, gazio ih nogama, tjerao da se postrojavaju uz zid i pjevaju ustaške pjesme, psovao ih, bacao po njima željezne krevete, vezivao im remen oko vrata praveći omču te ih tako vezane podizao gore-dolje, uljevao im vodu u nosnice, stavljao cijev pištolja u usta.

II. opt. Željko Rodin je zatočenicima logora Gabela oduzimao novac i satove te im prijetio da će ih pobiti ukoliko mu ne predaju sve vrijedniije stvari u svom posjedu. Također, početokm kolovoza 1993., s nepozantim pripadnicima HVO-a, petoricu je civila, zaočenih u logoru Dretelj, pokraj Čapljine, izudarao željeznim cijevima, puškama, drvenim palicama, letvama, nogama i rukama po svim djelovima tijela. Zatoečnici su pri tom zadobili teške tijelesne ozljede.

ZLOČIN MINIRANJA BRANE PERUĆA

Na Županijskom sudu u Splitu u tijeku je suđenje opt. Branislavu Đukiću.

Okrivljenik je uhićen 2015. godine u Tivtu, u Crnoj Gori.

Suđenje je započelo je 13. srpnja 2016. godine.

Ukratko o optuženju:

Okrivljeniku se stavlja na teret da je, tempore criminis, od druge polovine rujna 1991. godine, do 28. siječnja 1993. godine, bio zapovjednik tzv. 221 motorizirane brigade 9. kninskog korpusa vibše JNA i svih pograničnih jedinica milicije vojske tzv. SAO Krajine.
Kao zapovjednik navedenih postrojbi, bio je podređen Ratku Mladiću i Mili Novakoviću.
Provodeći njihove zapovjedi, zapovijedio je svojim podređenim aktiviranje ekpoloziva kojim je urušena i oštećena brana Peruća.

Opći podaci:

Optužnica broj: KT-27/93, od 13. prosinca 1995.

Optužnicu zastupa: Marina Matušan, zamjenica županijske državne odvjetnice u Splitu

Županijski sud Split

Predmet broj: K-Rz-2/16

Vijeće za ratne zločine:
sudac Slavko Lozina, predsjednik Vijeća
sudac Mlađan Prvan i sudac Bruno Klein, članovi Vijeća

branitelj: Željko Ostoja, odvjetnik iz Split, odvjetnik Radivoj Nikolić
(po izboru optuženika sudjeluje u obrani kao stručna osoba)

Kazneno djelo: Ratni zločin protiv civila, članak 120. stavak 1. i 2. OKZRH;

Matarijana šteta: 90.000,000,00 kn,

Optužnica je 13. prosinca 1995, podignuta protiv Ratka Mladića, Mile Novakovića, Borislava Đukića i Milana Korice.

ZLOČIN U OKOLICI DARUVARA

Zločin u okolici Daruvara
Na Županijskom sudu u Zagrebu započelo je suđenje opt. Veljku Stjepanoviću za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila, propisano člankom 120. stavkom 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela.

Okrivljeniku se stavlja na teret da je kao komandir stanice milicije Bijela, odjeljenja u Đulovcu (nekadašnje Miokovićevo), u tzv. SAO Krajini, tijekom oružanih sukoba od 27. kolovoza 1991. do 12. prosinca 1991. godine, iako je bio dužan, propustio spriječiti protuzakonito zatvaranje, mučenje i fizičko zlostavljanje jedanaestorice civila. Tereti se i kao neposredni počinitelj za fizičko i psihičko zlostavljanje jednog civila.

Okrivljenik je izručen iz Nizozemske, čije je državljanin. Zbog opasnosti od bijega određen mu je istražni uzatvor koji je u međuvremenu zamijenjen jamstvom.

U tijeki je dokazni postupak.

OPĆI PODACI

Toponim: Zločini u okolici Daruvara, u Đulovcu

Županijski sud u Zagrebu

Optužnica: Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru, broj K-DO-199/12, od 14. veljače 2017.

Kazneno djelo:
– ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OK ZRH

Okrivljeniku se sudi u nazočnosti

NASTAVAK SUĐENJA ZA ZLOČIN U SOTINU

Dana 16. ožujka 2015. godine nastavlja se rasprava u kaznenom predmetu za zločin u Sotinu. Rasprava će se održati dana 16, 17. i 18. ožujka 2015. godine, na Višem sudu u Beogradu. Tijekom sljedeća tri dana rasprave Vijeće za ratne zločine će suočiti optuženike sa optuženikom suradnikom, te će se započeti s ispitivanje predloženih svjedoka.

ZLOČIN U MIKLUŠEVCIMA, okr. MIRKO ŽDINJAK

Optužnica ŽDO iz Osijeka br. KT-37/96, od 29. travnja 1996. godine, preuzete od ŽDO iz Vukovara pod brojem K-DO-71/01, zadnji put precizirane podneskom od 14. siječnja 2009. godine, preuzete i evidentirane od ŽDO iz Osijeka pod brojem K-DO-36/14, od 20. listopada 2014. godine, precizirane podneskom ŽDO iz Osijeka od 18. prosinca 2014. godine. Optužnicom se opt. Mirku Ždinjaku stavlja na teret počinjenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl.120.st.1. OKZ RH.

Opt. Mirko Ždinjak izručen je iz Francuske, temeljem Europskog uhidbenog naloga.

Pred Županijskim sudom u Vukovaru proveden je postupak protiv 14 optuženika, od kojih je, presudom br. K-7/01, od 5. veljače 2009. godine, nepravomoćno proglašeno krivima i osuđeno na kazne zatvora  12 optuženika, radi počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva (čl.120.st.1. OKZ RH).  Višeputa izminjenom optužnicom 14 optuežnika optuženo je za počinjenje kazneog djela genocida iz čl.119. OKZ RH.

Odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske presuda Županijskog suda u Vukovaru. je postala pravomoćna. Među osuđenicima bi je i opt. Mirko Ždinjak, protiv koga se, zbog nedostupnosti pravosudnim tijelima RH, postupak vodio u odsutnosti. Opt. Mirko Ždinjak pravomoćno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina.

Nakon što je izručen Republici Hrvatskoj, kazneni postupak protiv opt. Mirka Ždinjaka morao se obnoviti.

Opt. Mirku Ždinjaku stavlja se na teret:

da su optuženik i drugi optuženici (koji su pravomoćno proglašeni krivima i osuđeni), kao pripadnici Štaba TO, za sve mještane nesrpske nacionalnosti uveli policijki sat, izdavali posebne propusnice za kretanje po selu i izvan sela, na koji način u potpunosti spriječili slobodno kretanje mještana,

dana 18. svibnja 1992. godine, zajedno sa ostalim optuženicima sudjelovao u protjerivanju mještana Mikluševaca, uglavnom rusinske i drugih nesrpskih narodnosti, prethodno tim mještanima predočili da moraju napustiti selo,  prisilili ih oružjem da potpišu izjave o tome da dobrovoljno napuštaju selo i da svu svoju imovinu ostavljaju vlastima tzv. SAO Kajine,

došao u dvoritše Miroslava Mudrog i naredio da mu preda automobil „Renault 5“, star samo jednu godinu, a kada je ovaj to odbio učiniti, tukao ga i zlostavljao, tako da mu je ovaj morao predati ključeve tog vozila,

ispred kuće Miroslava i Janka Mudrog udario Mirona Orosa s cijevi automatske puške u leđa, a sve dok je ovaj imao svezane ruke na leđima,

u zgradi stare općine, palicom (pendrekom) tukao Mihajla Hajduka, zadavši mu na taj način krvne podljeve po leđima,

OPĆI PODACI:

kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva (čl.120.st.1. OKZ RH)

sud: Županijski sud u Osijeku

vijeće za ratne zločine: sudac Darko Krušlin, predsjednik Vijeća; sudac Ninoslav Ljubojević, član Vijeća; sudac Mario Kovač, član Vijeća

zastupnica optužbe: Mirjana Zubčević, zamjenica ŽDO iz Osijeka

optuženik: Mirko Ždinjak, od izručenja nalazi se u istražnom zatvoru u Osijeku

braniteljica: Višnja Mišin, odvjetnica iz Vinkovaca

oštećenici: Miroslav Mudri, Mihajlo Hajduk, Miron Oros

Dana 2. ožujka 2015. godine započela je rasprava. Nakon što je pročitana optužnica ŽDO iz Osijeka, opt. Mirko Ždinjak je rekao da je razumio što mu se stavlja na teret, te da se ne smatra krivim. Zamjenica ŽDO iz Osijeka i Braniteljica opt. Mirka Ždinjaka održale su kratke uvodne govor, nakon čega je započeo dokazni postupak. Neposredno je ispitano 15 svjedoka, pročitani su iskazi 6 svjedoka, koji su iskazivali tijekom istrage i kaznenog postupka pred Županijskim sudom u Vukovaru. Braniteljica opt. Mirka Ždinjaka prigovarala je čitanju iskaza onih svjedoka koji su u međuvremenu umrli. Vijeće je odbilo taj prigovor. Osim personalnih, izvršen je uvid u materijalne dokaz.  Osim toga, Vijeće je izvršilo uvid u spis Vojnog suda u osijeku br. K-1089/92.

Dana 13. ožujka 2015. godine, u nastavku rasprave, ispitan je opt. Mirko Ždinjak. Optuženik je poricao izvršenje kaznenog djela koje mu se optužnicom stavlja na teret.

Zamjenica ŽDO iz Osijeka činjenični opis optužnog akata, precizirajući vrijeme počinjenja djela, koje se opt. Mirku Ždinjaku stavlja na teret, kao i precizirajući radnje izvršenja djela. Pravna kvalifikacija djela ostala je neizmijenjena, opt. Mirku Ždinjaku stavlja se na teret počinjenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stnaovništva (čl.120.st.1. OKZ RH)

Braniteljica opt. Mirka Ždinjaka, s obzirom na izmjenu optužnice, zatražila je primjereni rok za priprem obrane. Nastavak rasprave zakazan je za dan 18. ožujka 2015. godine u 10,30 sati.

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku, dana 18. ožujka 2015. godine, objavilo je presudu protiv okr. Mirka Ždinjaka, kojom je proglašen krivim da je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120.st.1. OKZ RH, u mjestu Mikluševci. Nepravomoćno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina. Vijeće je, sukladno odredbi čl.123. st. 3. ZKP/08 optuženiku produljilo istražni zatvor koji može trajati do nove odluke suda, a najdulje do pravomoćne presude.

ZLOČIN U SOTINU (listopad – prosinac 1991. godine)

ZLOČIN U SOTINU (listopad – prosinca 1991. godine)
SKRAĆENA OPTUŽNICA:
Optuženicima se stavlja na teret da su u vrijeme unutarnjeg (nemeđunarodnog) oružanog sukoba, koji se tijekom 1991. godine vodio na dijelovima teritorija Republike Hrvatske, tada u sastavu SFRJ, između organiziranih oružanih formacija teritorijalne obrane i milicije, sastavljenih pretežno od pripadnika srpske nacionalnosti i oružanih snaga tadašnje JNA s jedne strane, i organiziranih oružanih formacija Republike Hrvatske, Zbora narodne garde i policije, s druge strane, kao pripadnici TO Sotin, milicije i JNA, u periodu od listopada do kraja prosinca 1991. godine, u Sotinu i okolici, kršeći pravila međunarodnog prava iz čl. 3.st.1.t.a IV Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, u vezi s čl.13.st.1. u vezi s čl.4.st.1.t.a Dopunskog protokola uz navedenu Konvenciji o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba (Protokol II), vršili ubojstva:
točka I
opt. suradnik Žarko Milošević i okr. Dragan Mitrović, neutvrđenog dana u listopadu 1991. godine, na lokaciji zvanoj „Vodice“, na obali Dunava, u blizini Sotina, zajedno sa sada pokojnim M.M. zvanim „Cvole“, izvršili ubojstvo civila Stjepana Štera i Snježane Blažević

točka II
opt.. suradnik Žarko Milošević, neutvrđenog dana u studenom 1991. Godine, u vinogradu pored Dunava, u blizini Sotina, ubio civila Marina Kušića

točka III
opt. suradnik Žarko Milošević, opt. Dragan Mitrović, opt. Dragan Lončar, opt. Mirko Opačić dana 27. prosinca 1991. godine, izvršili ubojstvo 13 civila nesrpske nacionalnosti: Marka Filipovića, Kate Filipović, Slavice Cicvarić, Krešimira Đukića, Marka Kušića, Magdalene Kušić, Ivice Matijaševića, Andrije Rajsa, Marka Raguža, Mirjane Raguž, Miroslava Raguža, Henriha Silija i Željka Vojkovića, a opt. Miroslav Milinković im je u tome pomogao

OPĆI PODACI:

Viši sud u Beogradu, Odjeljenje za ratne zločine

II Vijeće za ratne zločine:
sutkinja Vera Vukotić, predsjednica Vijeća
sutkinja Vinka Beraha Nikićević – članica Vijeća
sudac Vladimir Duruz – član Vijeća

kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva, čl. 142.st.1. KZJ

optuženici:
Žarko Milošević, optuženik suradnik, optužen po tri točke optužnice
Dragan Mitrović, optužen po dvije točke optužnice
Dragan Lončar, optužen po jednoj točci optužnice
Mirko Opatičić, optužen po jednoj točci optužnice
Miroslav Milinković, optužen po jednoj točci optužnice

Branitelji:
Odvjetnica Mirjana Abdoli, braniteljica po službenoj dužnosti opt. suradnika Žarka Miloševića
Odvjetnik Vojislav Vukotić, branitelj po službenoj dužnosti opt. Dragana Mirkovića
Odvjetnik Nikola Nikolić, branitelj po službenoj dužnosti opt. Dragana Lončara
Odvjetnik Dušan Ignjatović i odvjetnica Brankica Majkić, izabrani branitelji opt. Mirka Opačića
Odvjetnik Radoje Aleksić, branitelj po službenoj dužnosti opt. Miroslava Milinkovića

Optužnica Tužilaštva za ratne zločine br. KTO 9/13, od 31. orosinca 2013. godine

Optužnicu zastupa Dušan Knežević, zamjenik Tužioca za ratne zločine Srbije

Punomoćnica oštećenih: Marina Kljajić, odvjetnica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda

Žrtve civili (ubijeni u listopadu 1991. godine, lokacija „Vodice“ na obali Dunava):
Stjepan Šter i Snježana Blažević

Žrtva civil (ubijen u studenom 1991. Godine u vinogradu pored Dunava, u blizini Sotina):
Marin Kušić

Žrtve civili (ubijeni 27. prosinca 1991. godine, lokacija stara ciglana – atar sela Sotin):
Marko Filipović, Kata Filipović, Slavica Cicvarić, Krešimir Đukić, Marko Kušić, Magdalena Kušić, Ivica Matijašević, Andrija Rajs, Marko Raguž, Mirjana Raguž, Miroslav Raguž, Herih Sili, Željko Vujković

Glavna rasprava započela je dana 4. veljače 2015. godine. Dana 4, 5. i 6. veljače 2015. godine, nakon što je Zamjenik Tužitelja za ratne zločine Srbije pročitao optužnicu, optuženik suradnik i ostali optuženici iznijeli su svoje obrane.

Obitelji žrtava prije više godina stupile su u kontakt sa predstavnicima Tužilaštva za ratne zločine, predlažući pokretanje postupka u Srbiji, s obzirom da su osobe, za koje su oni imali informacija da su sudjelovali u izvršenju zločina nad stanovnicima Sotina, sada u Srbiji.

Županijsko državno odvjetništvo iz Osijeka, predmet K-DO-54/12 od 18. srpnja 2012. godine, dostavilo je Tužilaštvu za ratne zločine Srbije ovjerene kopije sudskog spisa Županijskog suda iz Osijeka K-RZ-17/12, u kaznenom predmetu protiv više optuženika, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120.st.1. OKZ RH.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije razmotrilo je dostavljene kopije, utvrdilo da su podaci i dokaz u suglasnosti sa Sporazumom o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, zaključenog u listopadu 2006. godine između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije.

Svih pet optuženika državljani su Republike Srbije, imaju prebivalište na području Republike Srbije.

Protiv Ž.J. vođena je istraga temeljem Naredbe Tužilaštva za ratne zločine Srbije (KTI 1/13 od 29. siječnja 2013. godine), protiv G. P. vođena je istraga po Naredbi Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije br. KTI 1/13, od 23. kolovoza 2013. godine. Ž. J. nalazi se u Australiji, G. P. nalazi se u Kanadi. Naredbom Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije br. KTI 1/13 od 30. prosinca 2013. godine, istraga protiv Ž. J. i G. P. je prekinuta i bit će nastavljena kada budu dostupni pravosudnim organima Republike Srbije.

Tijekom istrage, Rješenjem Višeg suda – Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu, suca za prethodni postupak, od 17. Srpnja 2013. Godine, do tada okrivljeni Žarko Milošević dobio je status okrivljenog suradnika. Prihvatio je Sporazum o svjedočenju okrivljenika, zaključen dana 28. lipnja 2013. godine, između Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije i okrivljenog Žarka Miloševića. Temeljem toga Sporazuma okrivljeni suradnik za izvršenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 142.st.1. KZ SRJ, utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 9 godina.

Nakon što je Zamjenik Tužitelja za ratne zločine Srbije pročitao optužnicu, optuženik suradnik i ostali optuženici iznijeli su svoju obranu. Svi optuženici, osim optuženog suradnika, poricali su izvršenje kaznenog djela koje im se optužnicom stavlja na teret. Optuženi suradnik priznao je počinjenje kaznenog djela, radnje koje mu se stavljaju na teret, te je osim ostalih optuženika naveo imena i nadimke ostalih osoba koje su sudjelovale u izvršenju kaznenog djela, te je spomenuo osobe koje su u međuvremenu umrle.

Glavnu raspravu su pratili:
– članovi obitelji žrtava iz Sotina (djeca, majka, unuka)
– novinari HRT, NOVA TV, HINA
– gđa Kristina Khos, savjetnica za politička pitanja Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Srbiji
– predstavnica misije OSCE-a u Srbiji
– predstavnik Fonda za humanitarno pravo iz Beograda
– Veselinka Kastratović, monitorica suđenja za ratne zločine iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka

Pred vijećem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu nastavljena je glavna rasprava dana 16. ožujka 2015. godine. Suočeni su optuženici i optuženik suradnik. Pri tom suočenju svaki od optuženika i optuženik suradnik ostali su kod svojih ranijh iskaza, vezano za sudjelovanje u planiranju i izvršenju kaznenog djela ratnog zločina u Sotinu.
Dokazni postupak započeo je u ponedjeljak, 16. ožujka 2015. godine.
Ispitivana su tri svedoka optužbe: Milorad Višić, Predraga Bezbradica, Dragan Todorović.
U utorak, 17. ožujka 2015. godine, ispitani su svjedoci Milan Ostojić, Željko Mijakovac, Saša Drača i Milan Vučenović. U srijedu, 18. ožujka 2015. godine, ispitani su svjedoci: Ivan Dondur, Radomir Nestorović, Boris Anojčić i Mirko KovačevićNastavak dokaznog postupka zakazan je za 12. i 13. svibnja 2015. godine.

Zločin u Pakračkoj Poljani i na Zagrebačkom velesajmu

 

Kazneni postupak protiv Tomislava Merčepa, optuženog za ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1., u svezi s čl. 28. OKZ RH.

 

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Optuženog Tomislava Merčepa tereti se da je kao zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a stacionirane u Pakračkoj Poljani i na Zagrebačkom velesajmu te savjetnik u MUP-u Republike Hrvatske, od listopada do prosinca 1991. osobno naređivao nezakonita lišavanja slobode, mučenja i ubojstva civila te da, iako je znao da njegovi podređeni neovlašteno lišavaju slobode civile, pljačkaju ih, zlostavljaju, muče i ubijaju, propustio takva nezakonita postupanja spriječiti. Njegovi podređeni tako su na području Kutine, Pakraca i Zagreba nezakonito lišili slobode 52 osobe, od kojih su 43 ubijene, tri se vode kao nestale, dok su ostale osobe preživjele mučenja i zlostavljanja.

 

OPĆI PODACI

Županijski sud u Zagrebu

Broj predmeta:

Vijeće za ratne zločine: sudac Zdravko Majerović, predsjednik Vijeća, sutkinja Jadranka Mandušić, članica Vijeća, sudac Ratko Šćekić, član Vijeća – u ožujku 2012. Vijeće je izmijenjeno – umjesto sutkinje Jadranke Mandušić u Vijeće je imenovan sudac Petar Šakić

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj K-DO-406/10 od 8. lipnja 2011.

Zastupnik optužbe: Jurica Ilić, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz 120. st. 1. OKZRH u svezi čl. 28. OKZRH

Optuženik: Tomislav Merčep, u pritvoru od 10. prosinca 2010. do 5. srpnja 2012., kada je rješenjem vijeća Županijskog suda u Zagrebu pritvor ukinut

Branitelj optuženika: odvjetnik Marko Ujević

Punomoćnici oštećenika: Melita Babić, odvjetnica iz Bjelovara, Luka Šušak, odvjetnik iz Zagreba, Saša Bačić, odvjetnik iz Kutine, Eugen Duk, odvjetnik iz Kutine, Sanja Ormuž, odvjetnica iz Zagreba

Žrtve:

– ubijeni: M.C., P.I., O.S., S.I., M.V., Lj.V., Lj.H., T.K., B.V., M.I., R.P., M.G., V.M., M.M., V.S., nepoznata muška osoba nadimkom S., M.Z., M.Z., A.Z. i 24 neidentificirane osobe;

– zlostavljani i nestali: P.R., K.R. i M.R.

– zlostavljani: Đ.G., N.M., D.M., S.B., N.P. i B.V.

 

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

PAKRACKA POLJANA I ZAGREBACKI VELESAJAM izvjestaji s pracenja sudjenja

Zločin u Zamlači, Strugi i Kozibrodu (opt. Leonardo Janković)

 

Postupak protiv Leonarda Jankovića, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

 

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Optuženike (prvooptuženog Predraga Orlovića i ostala 34 optuženika) se tereti da su dana 26. srpnja 1991., u selima Zamlača, Struga i Kozibrod, prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. “Milicije Krajine”, svi naoružani teškim naoružanjem, a u cilju obaranja novouspostavljenog demokratskog društva u RH, a nastojeći odcijepiti područja općine Kostajnice i Dvor od RH i pripojiti ga para-državi “SAO Krajini” ušli u navedena sela, protjerali stanovništvo iz tih sela i to isključivo hrvatske nacionalnosti, vodili ga ispred sebe kao živi štit, palili i eksplozivnim napravama rušili kuće, a zatim iz vatrenog oružja ničim izazvani ispaljivali hice na goloruko stanovništvo, pri čemu su usmrtili mnogobrojne civile.

 

OPĆI PODACI

Županijski sud u Zagrebu

Broj predmeta: 9 K-Rz-3/14

Vijeće za ratne zločine: sudac Marijan Garac, predsjednik Vijeća, sudac Petar Šakić, član Vijeća, sudac Vladimir Vinja, član Vijeća

Optužnica: Okružnog državnog odvjetništva Sisak broj KT-61/93 od 4. studenog 1994. godine, protiv 35 optuženika

Zastupnica optužbe: Jadranka Huskić, zamjenica Županijskog državnog odvjetnika u Sisku, rješenjem Glavnog državnog odvjetnika RH upućena na rad u ovom kaznenom predmetu

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH

Optuženik: Leonardo Janković, uhićen u Austriji u siječnju 2014. te izručen Republici Hrvatskoj u travnju 2014.

Braniteljica optuženog: Zrinka Grabas, odvjetnica iz Zagreba

Žrtve:

– ubijeni: Blažević Mile, Žuljevac Pajo, Knežević Pajo, Begić Mile, Pušić Mile, Begić Manda, Špančić Pero, Bartolović Milan, Gundić Žarko, Faljević Goran, Perić Ivica, Halapa Mladen, Vuk Branko, Šaronja Zoran, Vukas Davor i Filipović Željko

– teško tjelesno ozlijeđeni: veći broj civila

 

POVEZANI SUDSKI POSTUPCI

Na Županijskom sudu u Sisku2009. godine vođen je postupak protiv prisutnog jedanaestookrivljenog Đure Đurića, no nakon prekvalifikacije kaznenog djela na oružanu pobunu, optužba protiv njega je odbijena. Tijekom tog postupka zastupnica optužbe navela je da je većina optuženika sa navedene optužnice nedostupna pravosudnim tijelima RH; osuđen je samo jedan optuženik – desetooptuženi Dragan Vranešević, na kaznu 15 godina zatvora; šestorica optuženika navodno su umrli ili poginuli (Tošo Sundać, Slavko Tadić, Goran Barač, Dušan Badić, Dalibor Borota i Rade Lukač), no o tome nije bilo službene dokumentacije, pa postupak protiv njih nije obustavljen.

Nakon razdvajanja postupka u odnosu na optuženike Simu Gaića, Đorđa Borojevića i Zorana Tadića na Županijskom sudu u Sisku je 8. lipnja 2009. godine održana glavna rasprava te je zbog izmjene optužnice (prekvalifikacija na oružanu pobunu) u odnosu na njih trojicu, donijeta presuda kojom je, primjenom Zakona o općem oprostu, optužba odbijena.

 

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

ZAMLACA, STRUGA I KOZIBROD (OPT. LEONARDO JANKOVIC) izvjestaji s pracenja sudjenja

 

Zločin u zatvorima u Gajevoj ulici u Zagrebu i Kerestincu

 

Postupak protiv Stjepana Klarića, Dražena Pavlovića, Viktora Ivančina, Željka Živeca i Gorana Štrukelja, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZRH i čl. 122. u svezi čl. 28. st. 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

 

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv petorice hrvatskih državljana: Stjepana Klarića, Dražena Pavlovića, Viktora Ivančina, Željka Živeca i Gorana Štrukelja zbog počinjenja kaznenog djela ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. i čl. 122. u svezi čl. 28. st. 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

Okrivljenike se tereti da su od prosinca 1991. do 25. svibnja 1992. u Zagrebu i Kerestincu; za vrijeme trajanja oružanog sukoba između oružanih snaga Republike Hrvatske i srpskih paravojnih formacija; okrivljeni Klarić kao zapovjednik Konačišta ratnih zarobljenika koje se prvotno nalazilo u Zagrebu, a potom u vojarni “Kerestinec” okrivljeni Pavlović, Ivančin, Živec i Štrukelj, kao pripadnici Hrvatske vojske nadzirući rad stražarskih službi te kao takvi nadređeni ostalim stražarima – pripadnicima Hrvatske vojske u navedenom Konačištu i imajući faktičnu ovlast nadzora nad njima; a svi odgovorni za primjenu propisa međunarodnog ratnog prava počinili navedeno kazneno djelo. Naime, okrivljeni Klarić je u navedenom svojstvu dopuštao spomenutim okrivljenicima i ostalim podređenim stražarima te drugim pripadnicima Hrvatske vojske da zatočene ratne zarobljenike fizički i psihički zlostavljaju i s njima u tome sam sudjelovao, a kad sami nisu u tome sudjelovali; znajući da se ratni zarobljenici fizički i psihički zlostavljaju; spomenuti okrivljenici nisu poduzeli ništa da takva protuzakonita postupanja spriječe i kazne, čime su pristali da njima podređene osobe nastave s takvim protupravnim radnjama kao i na njihove posljedice. Tereti ih se da su u navedenom razdoblju na razne načine zlostavljali ukupno 26 osoba čime su im nanijeli velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta i zdravlja.

U listopadu 2012., pred kraj prvostupanjskog postupka, zastupnik optužbe pisanim putem izmijenio je optužnicu. Optuženici se terete za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, u razdoblju od sredine mjeseca siječnja 1992. do 29. travnja 1992., i to prvooptuženi Stjepan Klarić temeljem zapovjedne odgovornosti – nesprečavanja podređenih da muče i nečovječno postupaju prema ratnim zarobljenicima te za neposredno počinjenje kaznenog djela.

Ostala četvorica optuženika terete se počinjenje radnji kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, dakle kao neposredni počinitelji. Optužnica je specificirana u odnosu na Nadu Miličević, Milorada Blagojevića, Miloša Crnkovića i Rajku Majkić, svjedoke koje je tužiteljstvo predložilo tijekom glavne rasprave. Također, kao radnje počinjenja kaznenog djela navedene su: primoravanje ratnih zarobljenika na spolne odnose sa zarobljenicama kao i silovanja zarobljenica.

 

OPĆI PODACI

Županijski sud u Zagrebu

Broj predmeta: 9 K-RZ-6/11

Vijeće za ratne zločine: sudac Marijan Garac, predsjednik Vijeća, sutkinja Mirjana Rigljan, članica Vijeća, sudac Petar Šakić, član Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj K-DO-384/10 od 18. studenoga 2011.

Zastupnik optužbe: Robert Petrovečki, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu

Kazneno djelo: ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. i čl. 122. u svezi čl. 28. st. 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske

Optuženici: Stjepan Klarić, Dražen Pavlović, Viktor Ivančin, Željko Živec i Goran Štrukelj

Branitelji optuženika: Berislav Herceg, odvjetnik iz Zagreba, branitelj I. opt. Enver Vučetić, odvjetnik iz Zagreba, branitelj II. opt. Mario Medak, odvjetnik iz Zagreba, branitelj III. opt. Tomislav Jonjić, odvjetnik iz Zagreba, branitelj IV. opt. Gordan Preglej, odvjetnik iz Zagreba, branitelj V. opt.

Žrtve (fizički, psihički i/ili seksualno zlostavljani/e): Đorđe Jovičić, Dobroslav Gračanin, Milka Badrić, Milena Adamović, Danica Vuruna, Danica Poznanović, Zorka Hrkić, Pantelija Zec, Slobodan Kukić, Tomislav Božović, Damir Kalik, Branko Zeljak, Milorad Đuričić, Branimir Skočić, Miodrag Nikolić, Petra Došen, Vid Ninić, Slobodan Jasenski, Ljuban Grab, Dušica Nikolić, Borivoj Rogić, Nenad Filipović, Nebojša Kostadinović, Vojkan Živković, Nada Grab, jedna neutvrđena osoba, Nada Miličević, Milorad Blagojević, Miloš Crnković i Rajka Majkić

 

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

GAJEVA I KERESTINEC izvjestaji s pracenja sudjenja

 

PRESUDA

Dana 31. listopada 2012. objavljena je presuda Vijeća za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu kojom su optuženici nepravomoćno proglašeni krivima i osuđeni na kazne zatvora:

– prvooptuženi Stjepan Klarić osuđen je na 3 godine i 6 mjeseci zatvora,

– drugooptuženi Dražen Pavlović na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine,

– trećeoptuženi Viktor Ivančin na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine,

– četvtooptuženi Željko Živec na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine,

– petooptuženi Goran Štrukelj na zatvorsku kaznu u trajanju od 1 (jedne) godine.

Protiv prve trojice pritvor je ukinut, a svim optuženicima u kaznu zatvora uračunat će se vrijeme provedeno u pritvoru i to prvoj trojici od 22. studenoga 2010. do 31. listopada 2012., četvrtooptuženiku od 22. studenoga 2010. do 16. srpnja 2012., a petooptuženom Štrukelju od 22. studenoga 2010. do 14. veljače 2012. te od 16. svibnja 2012. do 16. srpnja 2012.

Sjednica Žalbenog vijeća VSRH održana je 16. travnja 2014. godine. Prvostupanjska presuda je ukinuta i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje.

 

PRIKAZ I MIŠLJENJE O PROVEDENOM PRVOSTUPANJSKOM POSTUPKU

Prikaz i mišljenje o provedenom prvostupanjskom postupku pogledajte ovdje.