Suđenje u tijeku

Zločin u Malom Lošinju

 

Na Županijskom sudu u Rijeci u tijeku je postupak protiv Vlade Grbina, Petra Petrovića i Radovana Anđića, oficira i ročnih vojnika JNA, optuženih za ubojstva dvojice i pokušaja ubojstva trojice pripadnika teritorijalne obrane na Malom Lošinju u listopadu 1991.

 

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

I-opt. Vladi Grbinu, II-opt. Petru Petroviću i III-opt. Radovanu Anđiću stavlja se na teret da su dana 16. listopada 1991. u Malom Lošinju iz zasjede, a po naređenju I-okr. Grbina, iz automatskih pušaka pucali po pripadnicima teritorijalne obrane Rifetu Mustiću, Mladenu Bujačiću i Herkulu Alaburiću, pri čemu su Mustić i Bujačić pogođeni s više metaka i uslijed zadobivenih rana preminuli, dok je Herkul Alaburić ostao nepovrijeđen, a nakon toga je I-okr. Grbin u cilju da usmrti i Željka Krulića i Valtera Dajčića prema njima bacio ručnu bombu, no ista nije eksplodirala,

dakle, Vlado Grbin da je lišio života dvije službene osobe te tri službene osobe pokušao lištiti života, dvije osobe potaknuo na lišenje života službenih osoba, a Petar Petrović i Radovan Anđić dvije službene osobe lišili života te jednu s namjerom pokušali lišiti života, pa da su time počinili kaznena djela ubojstva službene osobe, ubojstva službene osobe u pokušaju te poticanja na ubojstvo službene osobe.

Optužnicu možete pročitati ovdje (pdf 234 KB).

 

OPĆI PODACI

Županijski sud u Rijeci

Broj predmeta: K-56/08

Predsjednica Vijeća: sutkinja Ika Šarić

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci poslovni broj KT-122/91-IV od 30. lipnja 2008.

Zastupnik optužbe: zamjenik ŽDO Rijeka Darko Karlović

Kaznena djela: kazneno djelo ubojstva službene osobe (čl. 35. st. 1. i 2. toč. 5. KZH), kazneno djelo ubojstva službene osobe u pokušaju (čl. 35. st. 1. i 2. toč. 5. KZH u svezi čl. 19. preuzetog KZ), namjerno poticanje na lišenje života službenih osoba (čl. 35. st. 1. i 2. toč. 5. KZH u svezi s čl. 23. st. 1. preuzetog KZ)

Optuženici: I-opt. Vlado Grbin (aktivni kapetan JNA do 1991., sada nepoznatog boravišta na području Republike Srbije, sudi mu se u odsutnosti), II-opt. Petar Petrović (na odsluženju vojnog roka od 18. siječnja 1991., sada nepoznatog boravišta, sudi mu se u odsutnosti), III-opt. Radovan Anđić (na odsluženju vojnog roka 1991., s prebivalištem u Bijeljini, zaposlen u Beču, Republika Austrija, dostupan sudu, prisutan, brani se sa slobode)

Branitelji optuženika: za I-opt. odvjetnik Klaudio Dekleva; za II-opt. odvjetnik Đuro Vučinić; za III-opt. odvjetnik Milenko Škrlec

Žrtve: Rifet Mustić i Mladen Bujačić – ubijeni; Željko Krulić, Valter Dajčić i Herkul Alaburić – na njih je izvršen pokušaj ubojstva

 

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA SUĐENJA

MALI LOŠINJ izvjestaji s pracenja sudjenja

Zločin u Sunjskoj Gredi

Na Županijskom sudu u Sisku 08. studenog 2010. započela je glavna rasprava u predmetu Milenka Vidaka, optuženog za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva ubojstvom civila Stjepana Sučića.

Dana 20. prosinca 2010. Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Sisku optuženika je proglasilo krivim. Izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 8 godina.

Dana 12. srpnja 2011. Žalbeno vijeće VSRH zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka ukinulo je prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Sisku i predmet vratilo na ponovni postupak.

Dana 17. travnja 2012. godine nakon provedenog ponovljenog prvostupanjskog postupka Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu proglasilo je optuženika krivim i izreklo mu kaznu zatvora u trajanju od 6 godina.

Dana 12. studenoga 2013. VSRH ukinuo je prvostupanjsku presudu kojom je opt. Milenko Vidak osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina i predmet je vratio prvostupanjkom sudu na ponovno suđenje.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Sisku

Broj predmeta: K-14/10

Vijeće za ratne zločine: sutkinja Snježana Mrkoci, Predsjednica vijeća, sudac građanskog odjela Predrag Jovanić, član Vijeća, sutkinja građanskog odjela Alenka Lešić, članica Vijeća

Optužnica: ŽDO-a u Sisku, K-DO-36/08, od 20. rujna 2010. godine

Zastupnik optužbe: Ivan Petrkač, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Sisku

Kazneno djelo: ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH

Optuženik: Milenko Vidak, Hrvatskoj izručen na temelju odluke Suda za teška kaznena djela u Trabzonu, Republika Turska, od 04. kolovoza 2009., nalazi se u pritvoru sisačkog zatvora

Branitelj optuženog: Domagoj Rupčić, odvjetnik iz Siska, branitelj po službenoj dužnosti

Žrtva: Stjepan Sučić, smrtno stradao

Ponovljeni prvostupanjski postupak

Županijski sud u Zagrebu

Broj predmeta:

Vijeće za ratne zločine: sudac Marijan Garac, Predsjednik vijeća,

Optužnica: ŽDO-a u Sisku, K-DO-36/08, od 20. rujna 2010. godine

Zastupnik optužbe:

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

SUNJSKA GREDA – izvještaji s praćenja glavne rasprave

SUNJSKA GREDA – izvještaji s praćenja glavne rasprave u ponovljenom prvostupanjskom postupku

PRESUDA

Dana 20. prosinca 2010. Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Sisku optuženika je proglasilo krivim. Izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 8 godina.

Dana 12. srpnja 2011. Žalbeno vijeće VSRH zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka ukinulo je prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Sisku i predmet vratilo na ponovni postupak.

Dana 17. travnja 2012. godine nakon provedenog ponovljenog prvostupanjeskog postupka Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu proglasilo je optuženika krivim i izreklo mu kaznu zatvora u trajanju od 6 godina.

Dana 12. studenoga 2013. VSRH ukinuo je prvostupanjsku presudu kojom je opt. Milenko Vidak osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina i predmet je vratio prvostupanjkom sudu na ponovno suđenje.

Zločin u Osijeku – okr. Mirko Sivić

Postupak protiv Mirka Sivića zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog u Osijeku. Postupak protiv opt. Sivića zbog njegove procesne nesposobnosti uslijed bolesti ranije je razdvojen od postupka protiv Branimira Glavaš i ostalih, sada već pravomoćno osuđenih.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Optužnicom se I. opt. Branimira Glavaša, II. opt. Ivicu Krnjaka, III. opt. Gordanu Getoš Magdić, IV. opt. Mirka Sivića, V. opt. Dinu Kontića, VI. Opt. Tihomira Valentića i VII. opt. Zdravka Dragića tereti zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv osječkih civila. Prvooptuženika, drugooptuženika i trećeoptuženicu optužnica tereti da su kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se ubija civilno stanovništvo i nečovječno postupa prema njemu, dok četvrtopt. Mirka Sivića, petoopt. Dinu Kontića, šestoopt. Tihomira Valentića i sedmoopt. Zdravka Dragića tereti da su sa drugim, nepoznatim vojnicima, neosnovano civile uhićivali, zlostavljali i odvodili do rijeke Drave i tamo ih ubijali.

Svi optuženici/ca, osim četvrtoopt. Mirka Sivića, u međuvremenu su pravomoćno osuđeni za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civila. Više o tomu postupku možete pogledati

Optužnicu ŽDO u Osijeku od 16. travnja 2007. možete pogledati ovdje:

– prvi dio

– drugi dio

OPĆI PODACI

Županijski sud u Osijeku

Broj predmeta: K-rz-7/11

Vijeće za ratne zločine: sudac Krunoslav Barkić, predsjednik Vijeća, sudac Miroslav Rožac, član Vijeća, sudac Darko Krušlin, član Vijeća

Optužnica: ŽDO-a u Osijeku, K-DO-2/11, od 16. travnja 2007. godine, usklađenu 27. listopada 2011.

Zastupnik optužbe: Miroslav Kraljević, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Osijeku

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnogstanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH

Optuženik: Mirko Sivić, brani se sa slobode

Branitelji optuženog: Selim Šabanović, odvjetnik iz Zagreba; Radan Kovač, odvjetnik iz Osijeka

Žrtve – ubijeni: nepoznati muškarac te Alija Šabanović

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

ZLOČIN U OSIJEKU – OKR. MIRKO SIVIĆ – izvještaji s praćenja pred Županijskim sudom u Zagrebu

ZLOČIN U OSIJEKU – OKR. MIRKO SIVIĆ – izvještaji s praćenja pred Županijskim sudom u Osijeku 

Zločin u Suknovcima i Oklaju

Na Županijskom sudu u Šibeniku 31. siječnja 2011. započela je glavna rasprava u predmetu Gorana Amanovića, optuženog da je u prominskom kraju (Suknovcima i Oklaju) počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

Dana 20. svibnja 2011. Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Šibeniku objavilo je presudu kojom se opt. Gorana Amanovića oslobađa krivnje za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

VSRH uvažio je žalbu državnog odvjetništva i ukinuo prvostupanjsku oslobađajuću presudu.

 

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Okrivljenika se tereti da je od kraja 1991. do 1994. godine u Suknovcima i Oklaju, na tada privremeno okupiranom području Općine Promina, kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi, protivno pravilima međunarodnog prava, fizički zlostavljao i tukao civilno stanovništvo starije životne dobi hrvatske nacionalnosti, a jedan je stariji muškarac preminuo zbog zadobivenih ozljeda. Također, tereti ga se da je jednu stariju žensku civilnu osobu silovao, a jednu pokušao silovati, te da je civilima prijetio, zastrašivao ih, terorizirao i pljačkao njihovu imovinu.

 

OPĆI PODACI

Županijski sud u Šibeniku

Broj predmeta: K-44/2010

Vijeće za ratne zločine: sutkinja Nives Nikolac, predsjednica Vijeća, sudac Sanibor Vuletin, član Vijeća, sudac Branko Ivić, član Vijeća

Optužnica: ŽDO-a u Šibeniku, K-DO-30/06, od 27. prosinca 2010. godine

Zastupnik optužbe: Emilio Kalabrić, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Šibeniku

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH

Optuženik: Goran Amanović, u pritvoru šibenskog zatvora, Hrvatskoj izručen iz Bosne i Hecegovine

Branitelj optuženog: Mladen Klarić, odvjetnik iz Šibenika,branitelj po službenoj dužnosti

Žrtve: Krsto Cota – smrtno stradao od posljedica premlaćivanja; ženska osoba (ime ne navodimo) – žrtva silovanja; ženska osoba (ime ne navodimo) – žrtva pokušaja silovanja; Stanko Bara – zlostavljan

 

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

SUKNOVCI I OKLAJ izvjestaji s pracenja sudjenja

 

PRESUDA

Dana 20. svibnja 2011. Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Šibeniku objavilo je presudu kojom se opt. Gorana Amanovića oslobađa krivnje za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

VSRH uvažio je žalbu državnog odvjetništva i ukinuo prvostupanjsku oslobađajuću presudu.

Zločin u Maji (opt. Milan Boroević)

Postupak protiv Milana Boroevića, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Optužnicom ŽDO Sisak posl. br. K-DO-11/03 od 7. lipnja 2010. optuženom Milanu Boroeviću se stavlja na teret da je kao civilna osoba dana 8. svibnja 1993. u selu Maja, u cilju lišavanja života stanovništva hrvatske nacionalnosti, koji su ostali na privremeno okupiranom području Republike Hrvatske i prisvajanja njihove imovine, došao u kuću Đure Brdarića te iz automatske puške usmrtio Đuru Brdarića, a njegovu majku Štefaniju Brdarić udavio čeličnom žicom – pa da je na taj način počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Zagrebu

Vijeće za ratne zločine: sudac Tomislav Juriša, predsjednik Vijeća

Optužnica: ŽDO Sisak posl. br. K-DO-11/03, od 7. lipnja 2010.

Kazneno djelo: Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH

Zastupnik optužbe: Marijan Zgurić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Sisku

Optuženik: Milan Boroević

Braniteljica optuženog: Snježana Drvodelić, odvjetnica iz Petrinje

Žrtve – ubijeni: Đuro Brdarić i Štefanija Brdarić

O POSTUPKU VOĐENOM NA OPĆINSKOM SUDU U GLINI (RSK)

Presudom Općinskog suda u Glini/Republika Srpka Krajina od 15. lipnja 1994. Milan Boroević je osuđen za djelo teške krađe – da je dana 8. svibnja 1993., u mjestu Maja, nakon što je saznao da su Đuro i Štefanija Brdarić nestali, iz njihove kuće uzeo mlin čekičar i 100 kg svinjske masti. Izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 5 mjeseci. Presuda nikada nije postala pravomoćna zbog raspada Republike Srpske Krajine, nakon VRA “Oluja”.

IZVJEŠTAJI S RASPRAVE

Zločin u Maji (opt. Milan Boroević) – izvještaji s rasprave

Zločin u Tovarniku (opt. Aleksandar Trifunović)

Postupak protiv Aleksandra Trifunovića zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, opisanog i kažnjivog po čl. 120. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Županijsko državno odvjetništvu u Vukovaru podiglo je 1. veljače 2001. godine optužnicu protiv I.-okr. Miloša Stanimirovića i još dvadeset i tri osobe među kojima je XII.-opt. Alekdandar Trifunović.

Optužnicu Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru br. DO-K-34/00 od 01. veljače 2001. godine možete pogledati ovdje.

Trifunović je bio u pritvoru i nazočan suđenju, no Županijski sud u Vukovaru je prihvatio uknjižbu kuće kao jamstvo optuženog da će dolaziti na suđenje te ga je pustio da se brani sa slobode. Vrhovni sud je ukinuo rješenje o jamstvu i puštanju iz pritvora, no optuženik je prethodno pobjegao iz RH. Za njim je raspisana međunarodna tjeralica.

Rješenjem Županijskog suda broj: Kv-64/06 od 22. ožujka 2006. razdvojen je postupak u odnosu na Aleksandra Trifunovića te u osnosu na istog usklađen činjenični i zakonski opis, te pravna kvalifikacija optužnice.

Optužnicom ŽDO u Vukovaru od 29. ožujka 2006. tereti ga se da je nakon što je dana 20. rujna 1991. godine mjesto Tovarnik okupirano od strane tzv. JNA, pridruženih srpskih paravojnih postrojbi i ekstremnih osoba, pridružio se okupacionim snagama, te zajedno sa drugima sudjelovao u formiranju mjesne vlasti i prema međusobnom dogovoru i podjeli zadataka, u cilju da taj prostor učine etnički čistim i da se onemogući daljnji život hrvatskom i drugom nesrpskom stanovništvu, civilno stanovništvo hrvatske i nesrpske nacionalnosti raseljavali, ubijali, fizički zlostavljali i prisiljavali i uništavali imaovinu, da je sudjelovao u donošenju odluka o provođenju aktivnosti kojima je cjelokupno civilno hrvatsko stanovništvo bilo izvrgnuto sustavnom fizičkom i psihičkom zlostavljanju te je kao predsjednik Mjesne zajednice organizirao obavljanje prinudnog rada i izdavao propusnice za izlazak iz sela.

dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijao, mučio, nanosio velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta, provodio raseljavanje, pljačkao imovinu stanovništva, primjenjivao mjere zastrašivanja i terora, te prema njemu nečovječno postupao,

pa je time počinio krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. OKZ RH.

Optužnicu Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru DO-K-34/00 od 29. ožujka 2006. godine možete pogledati ovdje.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Vukovaru

Broj predmeta: K-22/06

Vijeće za ratne zločine: sudac Slavko Teofilović, predsjednik Vijeća, članovi vijeća nisu nam poznati

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru, broj DO-K-34/00 od 1. veljače 2001. godine, nakon razdvajanja postupka usklađena u odnosu na okr. Aleksandra Trifunovića broj DO-K-34/00 od 29. ožujka 2006. godine

Zastupnik optužbe: Miroslav Šarić, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Vukovaru

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. OKZRH

Optuženik: Aleksandar Trifunović, nedostupan pravosudnim tijelima RH

Branitelj: Igor Plavšić, odvjetnik iz Vukovara

Žrtve:

– ubijeni: Đuro Grgić, Mato Živić, Željko Vrančić, Đuro Miklošević, Marko Šijaković, Đuka Došen, Ivan Zelić, Josip Šarčević, Miroslav Zelenika, Ruža Ivković, Stepan Kovačić, Jelka Krnić, Jozo Šišić, Ivan Adamović, Danijel Perković, Karlo Grbešić, Danijel Marinković, Marko Bošnjak, Ivan Đankić, Vojislav Selak, Filomena Glibo, Ante Markanović, Marijan Mioković, Mato Balić, Mladenka Kuzmić, Franjo Kuzmić, Danica Milosavljević, Antun Šimunić, Đuro Carić, Manda Živić, Janko Budim, Krešimir Puljić, Đuro Filić, Ilija Džambo, Ivan Maloševac, Mato Ćurić, Ivo Penava, Berislav Šimunić, Petar Bilić, Stipo Matić, Adam Popović, don Ivan Burik, Rudolf Rapp, Ivan Jurić, Ruža Jurić, Janja Jurić i još šest nepoznatih osoba.

– tjeran na prinudni rad: Martin Habčak

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA SUĐENJA

Tovarnik izvještaji sa praćenja suđenja 

Zločin u okolici Vukovara

 

Postupak protiv Radivoja Ivkovića zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, opisanog i kažnjivog po čl. 120. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

 

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Optužnicom ŽDO u Vukovaru od 30. travnja 2003. tereti ga se da je kao pripadnik srpskih paravojnih formacija u veljači 1992. godine u jednom mjestu u okolici Vukovara silovao jednu žensku osobu i pljačkao imovinu, pa da je na taj način počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civlinog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

 

OPĆI PODACI

Županijski sud u Vukovaru

Broj predmeta: K-21/03

Vijeće za ratne zločine: sudac Slavko Teofilović, predsjednik Vijeća, članovi vijeća nisu nam poznati

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru, broj K-DO-29/02 od 30. travnja 2003. godine

Zastupnik optužbe: Vlatko Miljković, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Vukovaru

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. OKZRH

Optuženik: Radivoj Ivković, nedostupan pravosudnim tijelima RH

Branitelj: Šimo Filipović, odvjetnik iz Vinkovaca

Žrtva (silovana) : jedna ženska osoba

 

IZVJEŠTAJI SA PRAĆENJA SUĐENJA

Okolica Vukovara izvještaji sa praćenja

Zločin na Veleprometu (opt. Petar Rašić)

Postupak protiv Petra Rašića zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, opisanog i kažnjivog po čl. 120. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Županijsko državno odvjetništvu u Vukovaru podiglo je 5. svibnja 2003. godine optužnicu protiv I.-okr. Petra Rašića, II-okr. Milana Bulića (sada pokojni) i III-okr. Mirka Vojnovića (sada pokojni).

Optužnicu Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru br. DO-K-12/99 od 5. svibnja 2003. godine možete pogledati ovdje.

Optužnicom se konkretno Petar Rašić tereti da je nakon okupacije grada Vukovara 18. studenoga 1991. godine kao pripadnik paravojne četničke postrojbe izdvajao zarobljenike na Veleprometu i odvodio ih u tzv. stolariju, od kojih je veći broj nestao, da je na Ovčari zarobljenicima prijetio da ih sve treba pobiti, te da je na Veleprometu tražio da se izdvoji Zvonimir Ivanišević, te odvede u tzv. stolariju gdje je tučen i maltretiran.

dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme okupacije civilno stanovništvo ubijao, mučio, nanosio velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta i zdravlja, primjenjivao mjere zastrašivanja i terora, te prema njemu nečovječno postupao,

pa je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. OKZ RH.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Vukovaru

Broj predmeta: K-24/03

Vijeće za ratne zločine: sudac Nikola Bešenski, predsjednik Vijeća, članovi vijeća nisu nam poznati

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru, broj DO-K-12/99 od 5. svibnja 2003. godine

Zastupnik optužbe: Miroslav Šarić, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Vukovaru

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. OKZRH

Optuženik: Petar Rašić, nedostupan pravosudnim tijelima RH

Branitelj: Jovan Ajduković, odvjetnik iz Vukovara

Žrtva (tučen i maltretiran): Zvonimir Ivanišević

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA SUĐENJA

Velepromet izvještaji sa praćenja suđenja

Zločin u Petrovcima

Postupak protiv Željka Vujića, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, opisanog i kažnjivog po čl. 120. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Županijsko državno odvjetništvu u Vukovaru podiglo je 4. rujna 2007. godine optužnicu protiv okrivljenika: Nikole Radojčića (odsutan), Miroslava Ivana (odsutan), Vojislava Buzakovića (odsutan), Milenka Đurđevića (odsutan), Predraga Stojčevića (odsutan), Dragana Žakule (odsutan), Željka Vujića (prisutan), Duška Samardžića (odsutan) i Željka Ćirkovića (odsutan).

Optužnicu Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru br. K-DO-15/05 od 4. rujna 2007. možete pogledati ovdje.

Dana 9. lipnja 2011. godine Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Vukovaru razdvojilo je kazneni postupak u odnosu na optuženika Željka Vujića koji se tereti da je u razdoblju od listopada 1991. godine do kraja veljače 1992. godine u Petrovcima u prostorijama tzv. Milicije Srpske autonomne oblasti Krajine i u Društvenom domu, kao pripadnik milicije, protupravno privodio, zatvarao, ispitivao, tukao, prijetio i na druge načine zlostavljao civilne osobe, pa da je time počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. OKZ RH.

Optužnicu Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru br. K-DO-15/05 od 11. srpnja 2011. pogledajte ovdje.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Vukovaru

Broj predmeta: K-26/11

Vijeće za ratne zločine: sudac Nikola Bešenski, predsjednik Vijeća; sudac Slavko Teofilović, član Vijeća; sudac Željko Marin, član Vijeća

Optužnica: Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru br. K-DO-15/05 od 4. rujna 2007., nakon razdvajanja postupka usklađena u odnosu na okr. Vujića dana 11. srpnja 2011.

Zastupnik optužbe: Vlatko Miljković, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Vukovaru

Kazneno djelo: ratnog zločina protiv civlnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH

Optuženik: Željko Vujić

Branitelj: Borislav Miodragović, odvjetnik iz Vukovara

Žrtve – fizički zlostavljani: Irinej Nađorđ, Željko Varga, Jaroslav Pap, Marijan Pap, Nikola Pap i Miroslav Pavlović

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

PETROVCI izvještaji s praćenja suđenja 

Zločin tzv. Peručke grupe

VSRH je ukinuo presudu Županijskog suda u Splitu od 09. lipnja 2008., kojom je u obnovljenom postupku protiv opt. Mitra Arambašića ostavljena na snazi ranija (pravomoćna) presuda kojom je optuženik 1997. godine u odsutnosti osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.

Iako najavljena za 19. travnja 2011., na Županijskom sudu u Splitu nije započela glavna rasprava. Okrivljenik, koji prebiva u Kanadi, gdje je navodno zatražio azil, nije se odazvao pozivu suda.

Inače, Arambašić je Hrvatskoj bio izručen iz SAD u siječnju 2006. g, nakon uhićenja u Južnoj Dakoti 2002. g. na temelju međunarodne tjeralice.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Okrivljenika Mitra Arambašića i još 38 optuženika teretilo se da su počinili kazneno djelo protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom – ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ-a RH., a Rajka Radulovića, Borka Radovića, Željka Dragića, Milana Arambašića, Petra Krunića, Dragana Dragića, Stevana Četnika, Petra Arambašića, Dušana Stojsavljevića, Mitra Arambašića, Dragana Arambašića, Milenka Ustića, Dragana Barišića i Dragana Petrovića još i za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ RH.

Okrivljenike se teretilo da su u razdoblju od 11. ožujka 1991. godine do 4. kolovoza 1995. godine, u nakani da iz više naselja vrličkog kraja protjeraju građane nesrpske nacionalnosti, a prema unaprijed pripremljenom planu, protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata, neselektivno granatirali hrvatska sela u kojima nije bilo vojnih uporišta i tako tjerali civile da napuste svoje domove, provodili raseljivanja, zastrašivali i zlostavljali civilno stanovništvo, pljačkali imovinu, rušili i palili kuće Hrvata, mučili i ubijali ratne zarobljenike.

Okrivljenika Mitra Arambašića se konkretno teretilo da je sudjelovao u postavljanju barikada na vrličkim cestama; u miniranju vodovoda u Vrlici, te telefonskih i električnih vodova, čime je civilnom stanovništvu prekinuta redovita opskrba pitkom vodom, strujom i telefonskom vezom; u neselektivnom granatiranju naselja: Maljkova, Potravlja, Satrića, Peruče, Hrvaca, brane HE Peruča, Bitelića, Donjih Jukića, Buljana, Rumina i Sinja, pri čemu je smrtno stradalo više osoba: Pava Glavinić, Mara Vardić, Luča Cvitković, Jozo Budić, Petar Kudrić, Ivan Vidosavljević, Iva Mihaljević, Blaž Cvitković, Mara Cvitković, Iva Cvitković (žena Blaža), Ivan Knezović, Milica Jukić, Iva Jukić, Ana Jukić, Marijan Bešlić i Filip Bešlić, srušeno je 629 civilnih objekata, a znatno oštećeno njih 1468. Terećen je i zbog pljački i paleža napuštenih kuća u okupiranim naseljima; miniranja HE Peruča; mučenja i ubijanja ratnih zarobljenika: Ivice Grubača, Bogoslava Lukića i Kažimira Abramovića.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Splitu

Predmet broj: K-56/06

Vijeće za ratne zločine: sutkinja Spomenka Tonković, Predsjednica Vijeća; sudac dr.sc. Damir Primorac, član Vijeća; sudac Bruno Klein, član Vijeća

Optužnica: pravomoćna presuda Županijskog suda u Splitu, broj K-15/95 od 26. svibnja 1997. godine, potvrđena presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Ikž-497/97 od 01. lipnja 2000. godine (optužnica KT-121/95), izvadak iste pod brojem K-DO-50/06

Zastupnik optužbe: Michele Squiccimaro, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika iz Splita

Kazneno djelo: Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona (OKZ) RH i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ-a RH.

Optuženik : Mitar Arambašić

Branitelji optuženika: Jadran Franceschi, odvjetnik iz Splita, i Radovan Đujić, odvjetnik iz Knina, izabrani branitelji optuženika

Punomoćnici oštećenika : nema

Žrtve:

– ubijeni civili : Luca Cvitković, Jozo Budić, Ivan Vidosavljavić, Pava Glavinić, Mara Vardić, Petar Kudrić, Iva Cvitković, Iva Mihaljević, Blaž Cvitković, Mara Cvitković, Iva Cvitković (žena Blaža), Ivan Knezović, Milica Jukić, Iva Jukić, Ana Jukić, Marijan Bešlić i Filip Bešlić

– ubijeni ratni zarobljenici : Ivica Grubač, Bogoslav Lukić i Kažimir Abramović.

IZVJEŠTAJI O PRAĆENJU SUĐENJA

Glavna rasprava počela je 22. ožujka 2007. godine. Održano je 11 ročišta.

29., 30. i 31. siječnja 2008. godine putem video-veze na Okružnom sudu u Beogradu saslušan je 21 svjedok: Marko Rnić, Slobodan Despinić, Rade Ustić, Petar Stojić, Nebojša Grajić, Dušan Arambašić, Petar Borković, Jagoda Dragić, Slobodan Zagorac, Dušan Borković, Đuro Toljagić, Dušan Rađen, Jovan Bilić, Zoran Petrović, Srećko Dragić, Drago Dragić, Slavenko Krunić, Đuro Vujasin, Milenko Ustić, Gojko Arambašić i Dragan Dragić.

Tijekom dokaznog postupka ispitano je petoro (5) svjedoka: Ankica Grubač, Stana Abramović, Petar Abramović, Marko Cvitković i Milan Stojsavljević.

Optuženik je izjavio da se ne smatra krivim, a obranu je iznio na kraju dokaznog postupka.

ZAPAŽANJA PROMATRAČA

Predstavnici Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek su prisustvovali samo nekim raspravama te ne možemo dati zapažanja o tijeku cijeloga postupka. Zapažanja koja navodimo tiču se razumijevanja sudske prakse obnove postupka kod suđenja u odsutnosti.

Kada je optuženiku suđeno u odsutnosti, a nastupi mogućnost da mu se ponovo sudi u njegovoj nazočnosti, sud će dopuštajući obnovu postupka istodobno odlučiti da se optuženiku dostavi optužnica radi toga da se upozna s njom, a ne radi podnošenja prigovora, jer je prigovor mogao podnijeti branitelj kada je primio optužnicu. Ranije donesena presuda latentno egzistira sve do donošenja nove presude, zbog čega u obnovljenom postupku optužnica više ne podliježe ispitivanju, jer je kao takva već stupila na pravnu snagu u prethodnom postupku. Optuženiku se takva optužnica dostavlja isključivo radi upoznavanja s djelom za koje ga se tereti i radi pripremanja obrane.

Ratio propisivanja odredbe čl. 429. ZKP-a kao iznimke, prema kojoj optuženik kome je suđeno u odsutnosti ne treba dokazivati postojanje niti jedne od zakonskih osnova iz čl. 392. ZKP-a, u tome je da se osuđeniku naknadno omogući utjecaj na rezultat utvrđivanja činjeničnog stanja koje mu je suđenjem u odsutnosti prethodno bilo uskraćeno.

No, to ujedno znači da, ako osuđenik u tako ponovljenom postupku, izmjenom ili dopunom svoje prijašnje obrane, kao i svojom inicijativom u smislu izmjene ili dopune rezultata dokazivanja, ne uspije dovesti u sumnju prijašnje pravomoćno utvrđeno činjenično stanje, dopušteno ponavljanje procesa ne smije dovesti do izmjene prijašnje presude, tj. do njenog stavljanja izvan snage ( djelomično ili u cijelosti ). Kada osuđenik u novom postupku, koji se vodi na temelju rješenja kojim je dopuštena obnova kaznenog postupka, ne uspije sa zahtjevom da se prijašnju presudu djelomično ili u cijelosti stavi izvan snage, sud nije ovlašten da u tom postupku preinači raniju pravomoćnu presudu u odluci o kazni, već takvu presudu mora ostaviti na snazi, jer bi inače bilo povrijeđeno načelo pravomoćnosti.

PRESUDA

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Splitu je dana 09. lipnja 2008. godine objavilo presudu br: K-56/06 kojom se okr. Mitru Arambašiću temeljem čl. 411. st. 3. Zakona o kaznenom postupku ostavlja u cijelosti na snazi presuda Županijskog suda u Splitu broj K-15/95 od 26. svibnja 1997. godine, potvrđena presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Ikž-497/97 od 01. lipnja 2000. godine, kojom presudom je okrivljenik Mitar Arambašić, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ-a RH, i kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ-a RH, osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina.

Okrivljeniku Mitru Arambašiću produljen je pritvor, a u izrečenu kaznu uračunato mu je vrijeme provedeno u ekstradicijskom pritvoru od 05. rujna 2002. godine do 25. siječnja 2006. godine, i vrijeme provedeno na izdržavanju kazne od 26. siječnja 2006. godine do 17. svibnja 2006. godine, te vrijeme provedeno u pritvoru od 18. svibnja 2006. godine pa nadalje.

Vrhovni sud RH je, na javnoj sjednici održanoj 28. travnja 2009. godine, ukinuo presudu Županijskog suda u Splitu i vratio predmet na ponovno raspravljanje. Rješenje VSRH pogledajte ovdje.

Iako najavljena za 19. travnja 2011., na Županijskom sudu u Splitu nije započela glavna rasprava. Okrivljenik, koji prebiva u Kanadi, gdje je navodno zatražio azil, nije se odazvao pozivu suda.