Suđenja za ratne zločine 2015

POSJET TUŽITELJA MKSJ I MMKS G. SERGE BRAMMERTZA ZAGREBU

Tužitelj MKSJ-a i MMKS-a gospodin Serge Brammertz,  u svezi svojih priprema za redovito šestomjesečno izvješće Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, posjetit će Zagreb 13. i 14. ožujka 2017. godine.

Tijekom toga posjeta g. Brammertz će se sastati s ministrom vanjskih i europskih poslova gg. Davorom Ivom Stierom, ministrom pravosuđa g. Antom Šprljom i glavnim državnim odvjetnikom g. Dinkom Cvitanom.  Razgovarat će o suradnji s MKSJ-om i MMKS-om, kaznenom progonu za ratne zločine pred hrvatskim pravosuđem uključujući predmete iz  Kategorije II, kao i o regionalnoj suradnji vezanoj za suđenja za ratne zločine u regiji.

Sukladno rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1503 (iz 2003.) i 1534 (iz 2004.), tužitelj ima dužnost svakih šest mjeseci izvijestiti Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda o napretku u ispunjenju Strategije okončanja rada Međunarodnog suda. Ova izvješća redovito se dostavljaju od svibnja 2004. godine. Sukladno Rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1966 (iz 2010.), tužitelj Mehanizma dužan je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda podnositi izvješća o napretku u radu svakih šest mjeseci.

Tužitelj Brammertz će, kako se očekuje, predstaviti svoje sljedeće izvješće Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u lipnju 2017. godine.

SJEDNICA APELACIJSKOG VIJEĆA U PREDMETU ZLOČINA U SOTINU

Za dane 17. i 18. studenoga 2016. godine Apelacijski sud u Beogradu zakazao je otvaranje glavne rasprave u kaznenom predmetu protiv opt. Žarka Miloševića i dr, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civila, počinjen 27. prosinca 1991. godine u Sotinu[1].

Rasprava je održana u zgradi Višeg suda u Beogradu, u sudnici br. 2, na I katu. Vijeće Apelacijskog suda se sastojalo od 5 sudaca profesionalaca, predsjedavajući je bio sudac Srećko Janković.

Odluka Apelacijskog vijeća bit će strankama dostavljena putem Višeg suda u Beogradu (prvostupanjskog suda).

[1] Optužnica Tužilaštva za ratne zločine Srbije podignuta je protiv okr. Žarka Miloševića, okr. Dragana Lončara, okr. Mirka Opačića, okr. Dragana Mitrovića i okr. Miroslava Milinkovića, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Optužnica je potvrđena u lipnju 2014. godine. Prvostupanjska presuda, objavljenom 26. linja 2015. godine, nepravomoćno su proglašeni krivima i osuđeni okr. Žarko Milošević na 9 godina (nakon sporazuma s Tužiteljstvom), okr. Dragan Mitrović na 15 godina. Nepravomoćno su oslobođeni okr. Mirko Opačić, okr. Dragan Lončar i okr. Miroslav Milinković

ODRŽANA SJEDNICA APALACIJSKOG VIJEĆA U PREDMETU ZLOČINA U SOTINU

IZVJEŠTAJ S RASPRAVE ODRŽANE PRED APELACIJSKIM VIJEĆEM

Za dane 17. i 18. studenoga 2016. godine Apelacijski sud u Beogradu zakazao je otvaranje glavne rasprave u kaznenom predmetu protiv opt. Žarka Miloševića i dr, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civila, počinjen 27. prosinca 1991. godine u Sotinu[1].

Rasprava je održana u zgradi Višeg suda u Beogradu, u sudnici br. 2, na I katu. Vijeće Apelacijskog suda se sastojalo od 5 sudaca profesionalaca, predsjedavajući je bio sudac Srećko Janković.

Optužnicu je zastupao Dušan Knežević, zamjenik Tužitelja za ratne zločine.

Punomoćnica je bila kolegica Marina Kljajić, odvjetnica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda.

Branitelji su bili odvjetnici koji su branili optuženike tijekom prvostupanjskog postupka pred Vijećem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu.

Raspravi su, u prostoru za publiku, nazočili članovi obitelji žrtava iz Sotina, te Veselinka Kastatović, monitorica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, koju su pozvali članovi obitelji žrtava da bude s njima nazočna.

Predsjednik Apelacijskog vijeća izvijestio je stranke kaznenog postupka da je Vijeće održalo javnu sjednicu dana 21. i 22. siječnja 2016. godine, kada je odlučilo da će saslušati dva svjedoka Milana Vučenovića i Radomira Nestorovića, vezano za točku III nepravomoćne prvostupanjske presude, kojom su okrivljenici Mirko Opačić, Dragan Lončar i Miroslava Milinkovića.

Svi optuženici su pozvani da se izjasne ostaju li pri svojim obranama, koje su dali tijekom prvostupanjskog postupka. Svi su ostali kod svojih obrana.

Okrivljeni suradnik Žarko Milošević ponovio je da je okr. Miroslav Milinković, zapovjednik Sotina, pripadnik kragujevačke brigade JNA, odobrio kamion za odvoz ljudi na strijeljanje. Ponovio je da je nakon sastanka, koji je održan u MZ, otišao kod okr. Milinkovića tražiti kamion, koji je ovaj odobrio, jer je znao u koju svrhu taj kamion daje.

U odnosu na ulogu okr. Mirka Opačića, okr. suradnik je rekao da je okr. Opačić bio predsjednik MZ, imao je savjet MZ. Održan je sastanak koji je okr. Opačić vodio. Na sastanku se odlučivalo tko će od Hrvata iz Sotina morati odseliti, a tko će biti strijeljan. Bio je spisak, na kome se zaokruživalo imena ljudi koji će biti strijeljani. Poimence su čitana imena svih sa spiska i glasalo se o tome tko će biti iseljen a tko strijeljan. Tijekom glasanja za neke ljude je netko rekao da ga ne treba iseliti, da ga se ne dira. Odluku o iseljavanju Hrvata iz sela u okolici donijela je SAO Krajina.

Nadalje, okr. Milošević je rekao da je spisak s imenima osoba koje treba strijeljati odnio u stanicu milicije. Ne sjeća se je li spisak bio potpisan. Znali su i u stanici milicije da je to spisak osoba koje će biti strijeljane. Razlog odluke o strijeljanju okrivljenik nalazi u revoltu Srba zbog prethodnog stanja u selu, zbog bacanja bombi po srpskim kućama, zbog ubojstava Srba.

Za opt. Dragana Lončara okr. Milošević je rekao da ga je on pozvao da idu u vinograde, da je okr. Lončar došao tamo i stao u vrstu koja je pucala u civile. Svi u vrsti su pucali, osim vozača kamiona. Je li netko pojedinačno pucao, da li netko nije pucao, okr. Milošević ne zna.

Svjedok Milan Vučenović je osao kod svog iskaza. Rekao je da nije vidio glasanje u MZ, gdje je bio nakon što je odvezao kukuruz u Šid. Nije mu poznato da je održan neki sastanak. Vidi je da su kroz prostoriju MZ prolazili neki ljudi. Rekao je da nije postojao spisak mještana Sotina, da je to bila jedna bilježnica s imenima svih koji su bili u Sotinu. U prostoriji MZ bili su Jovanka Martić (sada pokojna), Mirko Opačić i Žarko Milošević. Svjedok je rekao da je čuo da sve Hrvate iz Sotina treba iseliti. Ljudi u miješanim brakovima nisu bili iseljavani iz Sotina.

Svjedok Radomir Nestorović ostao je kod iskaza danog tijekom prvostupanjskog kaznenog postupka. Rekao je da nije imao nikakvih saznanja da bi radnom mašinom „ultom“ trebao zatrpati leševe. Zvao ga je Trkulja da ide radnom mašinom zatrpati put. Dočekao ga je okr. Milošević. Kako je bila noć nije vidio iz stroja što točno zatrpava. Od seljana je čuo da su strijeljani civili.

Punomoćnica oštećenih predložila je kao dokaz ponovno saslušanje svjedoka Ivana Dondora, na okolnost nazočnosti okr. Milinkovića u Sotinu u kritično vrijeme.

Branitelj okr. Milinkovića protivio se izvođenju toga dokaza, jer se iz spisa predmeta vidi da postoji pisana potvrda komande kragujevačke brigade da je okr. Milinković u kritično vrijeme bio na odmoru, stoga se ništa novo ne bi dobilo izvođenje predloženog dokaza.

Vijeće apelacijskog suda odbilo je prijedlog Punomoćnice oštećenih.

Stranke postupka, kao i Punomoćnica oštećenih, ostale su kod svojih završnih riječi.

Branitelji okr. Mirka Opačića pozivali su se na praksu domaćih sudova, kao i na praksu MKSJ, slučaj Kupreškić i dr, gdje iskaz jednog svjedoka koji tereti optuženika ne može biti dokaz za osuđujuću presudu. Osim toga, u svojoj završnoj riječi, branitelji su izuzetno naglasili patnju i tragediju žrtava, te pokazali primjer kako se može braniti svoga branjenika, a da se žrtva ne dovodi u pitanje, niti se žrtvu poništava.

Braniteljica okrivljenika suradnika okr. Žarka Miloševića je rekla da je njezin branjenik priznao krivicu i rekao sve što je znao o zločinu, te pomogao pronaći posmrtne ostatke žrtava, te je pitala može li jedan čovjek počiniti, u konkretnim okolnostima, sam zločin.

Odluka Apelacijskog vijeća bit će strankama dostavljena putem Višeg suda u Beogradu (prvostupanjskog suda).

[1] Optužnica Tužilaštva za ratne zločine Srbije podignuta je protiv okr. Žarka Miloševića, okr. Dragana Lončara, okr. Mirka Opačića, okr. Dragana Mitrovića i okr. Miroslava Milinkovića, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Optužnica je potvrđena u lipnju 2014. godine. Prvostupanjska presuda, objavljenom 26. linja 2015. godine, nepravomoćno su proglašeni krivima i osuđeni okr. Žarko Milošević na 9 godina (nakon sporazuma s Tužiteljstvom), okr. Dragan Mitrović na 15 godina. Nepravomoćno su oslobođeni okr. Mirko Opačić, okr. Dragan Lončar i okr. Miroslav Milinković

OBILJEŽVANJE DVADESETPETE OBLJETNICE STRADAVANJA VUKOVARA

Dana 18. studenoga 2016. godine obilježava se dvadeset pet godina od pada Vukovara i stradavanja njegovih stanovnika. Toga dana građani iz svih krajeva Republike Hrvatske, iz inozemstva, ratni stradalnici, državni vrh, u koloni sjećanja odaju počast žrtvama Vukovara, na putu od Bolnice u Vukovaru do Memorijalnog groblja u Vukovaru.

Dana 19. studenoga 2016. godine obilježava se davadeset pet godina od stradavanja ranjenika, vojnika i civila odvedenih iz skloništa u Borovo Commerceu.  Jedan broj osoba, koje su 19. studenoga 1991. godine, odvedene iz skloništa i pričuvne bolnice u skloništu Borovo Commercea se i danas vodi kao nestali.

Dana 20. studenoga 2016. godine obilježava se davadeset pet godina od počinjenja zločina na poljoprivrednoj farmi Ovčara, gdje su dovedeni i strijeljani bolesnici, ranjenici i medicinsko osoblje iz Bolnice u Vukovaru. U masovnoj grobnici, najvećoj takvoj grobnici u Europi nakon Drugog svjetkog rata, pronađeni su posmrtni ostaci 200 žrtava. Među strijeljanima bile su dvije žene, jedna trudna, druga starije životne dobi. Među strijeljanima bio je i Igor Kačić, najmlađa žrtva, star tek 16 godina. Veliki broj strijeljanih bili su mladići u dobi od 19 do 22 godine, dakle, mlađe punoljetne osobe. Za posmrtnim ostacima preko 60 žrtava odvedenih 20. studenoga 1991. godine iz Bolnice prema Ovčari, traga se i danas, vode se kao nestali.

NEPRAVOMOĆNA OSUĐUJUĆU PRESUDA ZA ZLOČIN U KOPAČEVU

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku, objavilo je dana 14. srpnja 2016. godine  presudu u kaznenom predmetu br. K-Rz-82/2007, protiv I-opt. Zdravka Pijunovića i II-opt. Ratka Zorića, kojom su oba optuženika nepravomoćno proglašena krivima.

Optuženicima se sudilo u odsutnosti.  I-opt. Zdravka Pijunovića zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od deset godina, a II-opt. Ratka Zorića za isto kazneno djelo  na kaznu zatvora u trajanju od devet godina.

Navedenima je stavljeno na teret da su za vrijeme okupacije Baranje u RH, u Kopačevu postupili protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i Dopunskog Protokola o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba (Protokol I) kao pripadnici TO Bilja ostvarili obilježja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

SUĐENJE KAPETANU DRAGANU POČINJE 20. RUJNA 2016. GODINE

Pred Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Splitu, dana 20. rujna 2016. godine, započet će rasprava u predmetu protiv okr. Dragana Vasiljkovića, zvanog Kapetan Dragan.

Dana 12. srpnja 2016. godine održano je pripremno ročište, na kome je okrivljenik izjavio da se ne osjeća krivim za kaznena djela koja mu se optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Splitu stavljaju na teret (kazneno djelo ratnog zločina protiv civila iz čl. 120.st.1. OKZ RH i kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ RH.)

Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru od izručenja Republici Hrvatskoj u srpnju 2015. godine.

Okr. Draganu Vasiljkoviću  se stavlja na teret da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije. Na teret mu se stavlja da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Nadalje, stavlja mu se na teret da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje. Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, pljačkana imovina, te ubijeni i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE SREBRENICE

Danas se obilježva 21. godišnjica zločina počinjenog nad žrtvama Bošnjacima i Muslimanima iz enklave Srebrenica.

Dana 11. srpnja 1995. godine pripadnici Vojske Republike Srpske započeli su s činjenjem  zločina mučenja, zlostavljanja i nakon toga ubojstva preko 8000 žrtava, muškaraca i dječaka, malodobnih žrtava i vrlo starih ljudi.

Svake godine na obiljževanju Dana žrtva zločina počinjenog u Srebrenici, na Memorijalnom groblju u Potočarima, pokapaju se žrtve tih zločina.  Ove godine bit će pokopani posmrtni ostaci, između ostalih žrtava, 12 malodobnih dječaka.