Suđenja za ratne zločine 2015

FOND ZA HUMANITRNO PRAVO IZ BEOGRADA PREDSTAVLJA DOSJE “JNA U RATOVIMA U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI”

U petak 15. lipnja 2018. godine Fond za humanitarno pravo (FHP) predstaviće svoj deseti dosje pod nazivom „JNA u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini“

Prezentacija će biti održana u velikoj sali Medija centra u Beogradu, Terazije 3, u 11,00 sati.

Tema najnovijeg Dosjea FHP-a je uloga JNA u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, transformacija iz jugoslovenske u srpsku vojsku. U uvodnom dijelu Dosjea predočene su činjenice o razvoju krize u bivšoj Jugoslaviji i što je rukovodstvo Republike Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem radilo u preuzimanju kontrole nad JNA, s namjerom da je upotrebi za ostvarenje svojih ratnih ciljeva.

Prvi deo Dosjea posvećen je ulozi JNA u ratu u Hrvatskoj. Predočeni su dokazi o dvije faze njenog djelovanja:
prvoj: JNA razdvaja sukobljene strane i stvarala tampon zone između njih
drugoj: JNA se otvoreno stavilja na srpsku stranu, granatirala hrvatske gradove i zajedno sa jedinicama Milicije Krajine i paravojnim srpskim grupama sudjjeluje u borbama protiv oružanih snaga Republike Hrvatske i napadima na slabo branjena ili nebranjena sela

U drugom dijelu Dosjea opisano je kako je JNA na početku rata u BiH sudjelovala u zauzimanju bosansko-hercegovačkih općina za srpsku stranu u suradnji sa Srpskom demokratskom strankom iz BiH. Općine u čijem je zauzimanju sudjelovala JNA postale su potom dio ratne teritorije Republike Srpske.

U Dosjeu su, također, predstavljeni podaci o transformaciji jedinica JNA u jedinice VRS i prepuštanju naoružanja, opreme i kadrova vojsci bosanskih Srba u proljeće 1992. godine.

Dosje će predstaviti:
• Jovana Kolarić, autorka Dosijea, FHP
• Ivana Žanić, koordinatorka pravnog tima FHP-a
• Nemanja Stjepanović, član Izvršnog tima FHP-a

PRVI INFORMATIVNI CENTAR O MEĐUNARODNOM KAZNENOM SUDU ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU OTOVREN U SARAJEVU

Grad Sarajevo, uz potporu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (u daljem tekstu Mehanizam), dana 24. svibnja 2018. godine, otvorio je u Sarajevu Informativni centar o Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (u daljem tekstu Centar).

Centar je prvi informativni centar otvoren na prostoru zemalja nastalih rapadom bivše Jugoslavije. Centar će omogućavati direktan i usmjeren pristup javnim sudskim dokumentima MKSJ.

Između ostalih uloga, Centar radi na promoviranju naslijeđa MKSJ-a.

Predviđa se da će aktivnosti Centra obuhvatati organizaciju niza javnih skupova, kao i pružanje pomoći vanjskim projektima koji će se oslanjati na naslijeđe MKSJ-a i analizirati ga.

Otvaranje Centra, uoči 25 godišnjice osnivanja MKSJ-a, predstavlja značajnu faktor u približavanju naslijeđa Međunarodnog suda zajednicama na koje njegov rad trebao utjecati.

Centar je smješten u sarajevsku Gradsku vijećnicu. Opremljen je kompjuterima koji omogućavaju posjetiteljima pristup javnoj arhivi MKSJ-a i drugim dokumentima dostupnim na mreži. Dio Centra je i replika sudnice MKSJ-a, napravljena od originalnog namještaja i drugih elemenata iz jedne nekadašnje sudnice MKSJ-a.

ZLOČIN U GORNJEM TABORIŠTU

Zločin u Gornjem Taborištu (opt. Miroslav Jović) – obnova postupka

Dana 21. svibnja 2018. godine, pred Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu, započeo je obnovljeni kazneni postupak čitanjem optužnice protiv okr. Miroslava Jovića.

U veljači 2017. godine Okrivljenik je izručen iz Crne Gore, gdje je uhićen temeljem međunarodne tjeralice.

Okrivljenij je pravomoćno, u odsutnosti, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Okrivljen je za ratni zločin počinjen na štetu supružnika Medved (Ivanka Medved je ubijena, njezin suprug Branko Medved preživio je ubojstvo), počinjen u Gornjem Taborištu.

Kazneni postupak protiv okr. Milana Stanojevića, koji je bio nazočan suđenju, a u kome je okr. Miroslav Jović bio II okrivljenik, proveden je pred Županijskim sudom u Sisku. Sud je obojicu okrivljenika, dana 30. svibnja 2006. godine, poglasio krivima, te osudio svakod od njih na 15 godina zatvora. Prvostupanjsku presudu je potvrdio Vrhovni sud Republike Hrvatske dana 14. kolovoza 2007. godine.

Okr. Miroslavu Joviću obnova kaznenog postupka dopuštena je Rješenjem Županijskog suda u Sisku 21. prosinca 2017. godine.

Obnovljeni postupak protiv Miroslava Jovića, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Zagrebu

Broj predmeta: 3 K-rz-4718

Vijeće za ratne zločine: sutkinja Renata Miličević, predsjednica Vijeća, suci Vladimir Vinja i Petar Šakić, čalnovi Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva Sisak broj K-DO-2/03 od 8. veljače 2006.

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH

Optuženici: Miroslav Jović, u istražnom zatvoru

Braniteljica: Dijana Tomašegović Tomić, odvjetnica iz Zagreba

Žrtve:

– ubijena: Ivanka Medved

– ranjen: Branko Medved

Prijašnji tijek postupka:

Presudom Županijskog suda u Sisku broj K-4/06 od 30. svibnja 2006. godine optuženici Milan Stanojević i Miroslav Jović proglašeni su krivima što su 3. rujna 1991. godine, oko 12,30 sati, u mjestu Gornje Taborište, kao pripadnici nelagalnih postrojbi tzv. RSK, u namjeri usmrćenja svojih susjeda Branka i Ivanke Medved, kivni na njih jer su smatrali da pomažu legalne oružane formacije RH, kriomice došli u blizinu njihove kuće te, kada su se Branko i Ivanka Medved vraćali kući iz polja, iz automatskih pušaka u pravcu njih ispalili više hitaca, pri čemu je Ivanka Medved zadobila mnogostruke ozljede od kojih je ubrzo preminula, dok je Branko Medved zadobio više ozljeda, teških i po život opasnih, no život mu je spašen adekvatnom kirurškom intervencijom.

Obojici optuženika izrečene su kazne zatvora u trajanju od po 15 godina.

Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž 672/06-8 od 14. kolovoza 2007. godine odbijene su žalbe optuženih te je potvrđena prvostupanjska presuda.

PRAVOMOĆNA PRESUDA ZA GRANATIRANJE ŠIBENIKA

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Splitu, osudilo je bivšeg časnika JNA, okr. Milana Pavlovića, nakon prizananja krivnje, na četiri i pol godine zatvora.
Okrivljenik je priznao krivicu. Nakon izricanja prvostupanjske presude odrekao se prava na žalbu, stoga je presuda odmah nakon objave postala pravomoćna.

Okrivljenik je izručen Republici Hrvatskoj iz Crne Gore u srpnju 2017. godine.

Prvostupanjski postupak je započeo dana 27. ožujka 2018. na Županijskom sudu u Splitu čitanjem optužnice. Okrivljenik je ranije suđen na Županijskom sudu u Šibeniku, u odsutnosti. Proveden je kazneneni postupak protiv šestorice nedostupnih pripadnika JNA. Prvookrivljeik u tom predmetu bio je Ratko Mladić i dr. Okr. Milan Pavlović je dana 8. srpnja 1992. pravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku specificirana je u odnosu na okr. Milana Pavlovića dana 21. prosinca 2017. Optužnim aktom na teret mu je stavljeno sudjelovanje u združenom napadu na civile, kao i na civilne, kulturne, industrijske i gospodarske objekte. Okrivljenik je u svojstvu zapovjednika topničke baterije, skupa s Ratkom Mladićem, Slavkom Lisicom i četvoricom visokih časnika JNA, napad na Šibenik i okolicu izveo između 16. – 23. rujna 1991. Tijekom napada smrtno je stradala ženska osoba, a znatnu destrukciju doživijeli su brojni spomenici kulture u gradu.

PAMTIMO UBIJENE U ZLOČINIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

Danas je dvadesetpeta godišnjica zločina u Ahmićima. U tome srednjobosanskom mjestu su pripadnici Četvrte bojne Vojne policije HVO-a i Jockeri, postrojba za posebne namjene navedene policije, ujutro 16. travnja 1993. godine pobile 116 civila, od kojih 32 žena i 11-ero djece Najmanja beba imala je samo tri mjeseca. Neki počinitelji, ponajprije zapovjednici, zločina u Ahmićima osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne, a pojedini od njih su u zatvor dospjeli tek nakon dugotrajnoga skrivanja u kojemu su imali logističku i drugu pomoć izvjesnih državnih organa.
U Ahmićima i u Sarajevu danas se javnosti po prvi put predstavlja izložba „48 sati pepela i krvi“ u organizaciji Historijskog muzeja BiH i SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu iz Pule, uz podršku Udruženja 16. April – Ahmići, s fotografijama Gilesa Penfounda, tadašnjeg fotografa Britanskog bataljona UN, koji je među prvima ušao u Ahmiće nakon masakra i svojom kamerom ovjekovječio prizore pakla koje je zatekao. Ove fotografije su korištene u procesuiranju ratnih zločina i imaju dokumentarnu vrijednost a ujedno odaju počast žrtvama i preživjelima. Izložba će kasnije biti otvorena u Zagrebu i Puli.
———————————————————————————–
U mjestu Trusina, koje se nalazi 20-ak kilometara od Konjica, 16. travnja 1993. ubijeno je 19 civila i trojica zarobljenih pripadnika HVO-a. Za ovaj ratni zločin pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđeno je više osoba, a suđenje jednom od optuženih je u tijeku. Na poziv Udruge obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu Konjic, kao organizatora komemoracije, ratni veterani prisustvovat će komemoraciji stradalim. Organizatori dolaska veterana iz Centra za nenasilnu akciju ističu da će prisutnošću na komemoraciji bivši pripadnici HV-a, HVO-a, Armije BiH, VRS-a, VJ i JNA pokloniti žrtvama i poslat poziv nadležnim da se i preostali odgovorni za počinjene zločine procesuiraju.
U siječnju 2018. predstavnici organizacija civilnog društva iz Hrvatske i drugih zemalja okupljeni u Koaliciji za REKOM poklonili su se žrtvama u Ahmićima i Trusini.

ZLOČIN U KIJANIMA

Pred Vijećem za ratne zločine Županisjkog suda u Rijeci, kojim predsjedava sutiknja Ika Šarić, započela je rasprava u kaznenom postupku protiv opt. Rajka Kričkovića, tempore criminis pripadnika 118. Domobranske pukovnije HV-a, za zločin počinjen nad civilima, nakon VRA “Oluja”, u periodu od 15. – 28. kolovoza 1995.

Prema navodima optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci, od 4. studenog 2014. godine, Okrivljenik je počinio ubojstvo troje civila u selu Kijani, kraj Gračaca. Stavlja mu se na teret da je ubio Radomira i Miru Sovilj (brata i sestru), hicima iz automatske puške, te njihovu majku Maru Sovilj, zapalio zajedno s kućom i stokom zaključanom u prizemnom djelu kuće.

U tijeku je dokazni postupak optužbe.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Rijeci

Vijeće za ratne zločine: sutkinja Ika Šarić, predsjednica vijeća, sutkinje Dina Brusić i Loreta Sršen, članice vijeća

Optužnica: ŽDO-a u Rijeci, broj K-DO-23/14-VI, od 04.11.2014.

Optužbu zastupa: Nenad Bogosavljev, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Rijeci

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OK ZRH

Optuženik:

Rajko Kričković

Branitelji optuženika:

Ružica Spasojević, odvjetnica iz Rijeke, Nikola Sabljar, odvjetnik iz Rijeke

Opunomoćnik oštećenih: Ljubiša Drageljević, odvjetnik iz Rijeke

Žrtve- ubijeni:

Radomir Sovilj

Mira Sovilj

Mara Sovilj

ZLOČIN GRANATIRANJA ŠIBENIKA

okr. Milan Pavlović, izručen iz Crne Gore u srpnju 2017. godine

Suđenje je počelo 27. ožujka 2018. godine pred Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Splitu čitanjem optužnice.

Županijski sud u Šibeniku, osudio je dana 8. srpnja 1992. godine okr. Milana Pavlović je u odsutnosti (kaznene postupak protiv šestorice nedostupnih pripadnika JNA, predmet okr. Ratko Mladić i dr.). Pravomoćno je proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.

Pravomoćnim rješenjem Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Splitu broj Kv I-1272017 od 4. rujna 2017., dopuštena mu je obnova postupka.

Spis je po pravomoćnosti rješenja kojim se Županijski sud u Šibenuku proglasio stavano nenadležnim za suđenje u ovom kaznenopravnom predmetu, dodijeljen na dajnje postupanje Županijskom sudu u Splitu kao stvarno i mjesno nadležnom sudu.

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku specificirana je u odnosu na okr. Milana Pavlovića dana 21. prosinca 2017. godine. Optužnim aktom na teret mu se stavlja sudjelovanje u združenom napadu na civile te civilne, kulturne, industrijske i gospodarske objekte. Okrivljenik je u svojstvu zapovjednika topničke baterije, skupa s Ratkom Mladićem, Slavkom Lisicom i četvoricom visokih časnika JNA, napad na Šibenik i okolicu izveo između 16. – 23. rujna 1991. godine, Tijekom napada smrtno je stradala ženska osoba, a znatnu destrukciju doživijeli su brojni spomenici kulture u gradu.

Tijek rasprave:

Nakon čitanja optužnog akta optuženik je priznao krivnju te izrazio kajanje.

“Optužnicu koje se na mene odnosi prihvaćam u potpunosti. Činjenica je da sam kao pripadnik JNA sudjelovao u granatiranju Šibenika te time izazavo posljedice navedene u optužnici. Međutim, moram navesti da u Šibenik nisam došao ratovati. Bio sam vojnik profesionalac, pohađao sam vojne škole i učen sam biti častan vojnik i časnik. Desio se rat kojeg nitko nije želio. Kao zapovjednik topničke baterije dobivao sam zapovijedi koje sam morao izvršavati, a i sam sam podređenima izdavao zapovijedi koje su se morale izvršavati. Žao mi je zbog toga. Imam troje djece i ozbiljne zdravstene probleme, naveo je optuženik iznoseći obranu. Potom su, u nastavku dokaznog postupka, pročitani brojni materijalni dokazi.

Nastavak rasprave na kojoj bi se nakon završnih govora stranaka trebala objaviti presuda, zakazana je za 4. svibnja 2018., u 10:00h.

OPĆI PODACI:

Županijski sud u Splitu

Vijeće za ratne zločine u sastavu:
sudac Vladimir Živaljić, predsjednik vijeća, Mlađan Prvan, Zoran Matulović, članovi vijeća

Optužnica: Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku, broj KT-23/91, od 21. prosinca 2017.

Optužbu zastupa: Zvonko Ivić, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Šibeniku, rješenjem Glavnog državnog odvjetnka RH upućen u ŽDO Split na rad u konkretnom predmetu

Kazneno djelo:
– ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OK ZRH

Optuženiku se sudi u prisutnosti:
Milan Pavlović, državljanin Republike Srbije, nalazi se u istražnom zatvoru

Obrana:
Slađana Čanković, odvjetnica iz Zagreba

DONESENO RJEŠENJE O NASTAVKU ISTRAGE PROTIV DVOJICE OKRIVLJENIKA

Priopćenje Županijskog državno odvjetništvo u Sisku

“Povodom zaprimljenih upita novinara, odgovaramo kako je Županijsko državno odvjetništvo u Sisku danas donijelo rješenje o nastavku istrage protiv prvookrivljenog državljanina Srbije (1961.) i drugoookrivljenika bez državljanstva (1963.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ-a RH te protiv drugookrivljenika zbog kaznenog djela ubojstva iz čl. 34. st. 2. točka 4. KZ-a RH. Predmetna istraga bila je u prekidu od 24. ožujka 2016. zbog nedostupnosti drugookrivljenika koji je 31. siječnja 2018. deportiran iz Sjedinjenih Američkih Država čime su otklonjene smetnje koje su uzrokovale prekid istrage. (1. 2. 2018.)

Postoji osnovana sumnja da su dvojica okrivljenika 6. siječnja 1992. u Petrinji; tijekom oružanog sukoba između regularnih oružanih snaga Republike Hrvatske s jedne strane i naoružanih srpskih paravojnih postrojbi s druge strane; kao pripadnici srpskih paravojnih postrojbi, suprotno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, odveli bračni par civila iz njihove obiteljske kuće i odvezli ih u selo Joševica u blizini Petrinje te im naredili da izađu iz vozila, a potom u njihovom pravcu ispalili više hitaca iz vatrenog oružja usmrtivši ih na mjestu događaja.
Osnovano se sumnja da je prvookrivljenik 22. prosinca 1991. u Petrinji; tijekom oružanog sukoba između regularnih oružanih snaga Republike Hrvatske s jedne strane i naoružanih srpskih paravojnih postrojbi s druge strane; kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi, suprotno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, ušao u kuću civila koji ni na koji način nisu sudjelovali u oružanom sukobu te iz automatske puške ispalio više hitaca u dvije muške i jednu žensku osobu, usmrtivši ih na mjestu događaja.
Osnovano se sumnja da je drugookrivljenik 22./23. listopada 1993. od 22,00 do 6,00 u Petrinji, nakon što je ženska osoba (1970.) odbila s njim održavati intimne odnose, odlučio ju usmrtiti te je potom iz vatrenog oružja ispalio u nju jedan hitac usmrtivši je na mjestu događaja.

Rješenje o nastavku istrage još nije postalo pravomoćno, a 1. veljače 2018. provedena je dokazna radnja prvog ispitivanja drugookrivljenika koji je nakon toga vraćen u zatvor s obzirom da je na snazi rješenje o određivanju pritvora.
Državno odvjetništvo nastavlja s poduzimanjem daljnjih radnji u cilju dovršetka istrage i donošenja meritorne državnoodvjetničke odluke.”

25 GODINA OD ZLOČINA U ŠTRPCIMA

Zločin u Štrpcima – 25 godina bez pravde za žrtve

U utorak, 27. veljače 2018. godine, navršit će se 25 godina od zločina počinjenog u Štrpcima. Toga dana su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), na željezničkoj postaji u Štrpcima (BiH), iz vlaka, koji je vozio na relaciji Beograd–Bar, izveli i ubili 20 putnika, civila nesrpske nacionalnosti.

Kolege iz Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, Žene u crnom iz Beogradai Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda uporno godinama podsjećaju da obitelji žrtava 25 godina čekaju na sudsku pravdu u Srbiji i na priznanje statusa obitelji civilnih žrtava rata.

Žrtve ovog zločina su: Esad Kapetanović, Ilijaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Toma Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedna NN osoba.

Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine, dok se za ostalim žrtvama i dalje traga.

Za ovaj zločin do sada su pravomoćno osuđeni samo Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić. U sudskom postupku koji je protiv Nebojše Ranisavljevića vođen pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) utvrđeno je da je grupa pripadnika Višegradske brigade VRS, koju je predvodio Milan Lukić, nasilno zaustavila vlak u željezničkoj postaji Štrpci i iz njega izvela 18 putnika Bošnjaka, jednog Hrvata i jednu NN osobu, koje su potom vojnim kamionom odvezli u prostorije Osnovne škole u mjestu Prelovo kod Višegrada. Nakon što su im oduzeli sve vrijedne stvari i pretukli ih, vezali su ih žicom i odvezli u napuštenu kuću u obližnje selo Mušići, gde su im naredili da legnu, a zatim su ih Milan Lukić i Boban Inđić ubili. Za to vrijeme Nebojša Ranisavljević je čuvao stražu ispred kuće. Kada je jedan od otetih putnika pokušao pobjeći, Nebojša Ranisavljević ga je ranio, a potom je ranjenog putnika ubio Milan Lukić.

Nebojša Ranisavljević je 2003. godine osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.
Tijekom suđenja Nebojši Ranisavljeviću, na temelju dokumentacije ŽTP „Beograd”, utvrđeno je da je otmica bila unaprijed planirana, da su predstavnici državnih organa Srbije i Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) bili upoznati s postojanjem plana da se na željezničkoj postaji Štrpci izvrši otmica putnika muslimanske nacionalnosti. ŽTP je o tom planu obavijestio Ministarstvo obrane SRJ, Užički korpus Vojske Jugoslavije i Državnu sigurnost, ali ništa nije preduzeto da se otmica spriječi.

Mićo Jovičić, protiv koga je vođen postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine, priznao je da je sudjelovao u premlaćivanju civila i da je čuvao stražu tijekom njihove otmice iz vlaka i likvidacije. Okrivljenik je s Tužilaštvom Bosne i Hercegovine 2016. godine zaključio Sporazum o priznanju krivice, temeljem koga je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.

Za zločin u Štrpcima pred sudom Bosne i Hercegovine u tijeku je suđenje desetorici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade i Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi.

U Srbiji je zbog zločina počinjenog u Štrpcima Tužilaštvo za ratne zločine (TRZ) podiglo optužnicu u ožujku 2015. godine protiv pet osoba. Optužnicu sud do danas nije potvrdio. Optužnica je nekoliko puta vraćana TRZ-u na dopunu.

ZLOČIN MINIRANJA BRANE PERUĆA

Na Županijskom sudu u Splitu u tijeku je suđenje opt. Branislavu Đukiću.

Okrivljenik je uhićen 2015. godine u Tivtu, u Crnoj Gori.

Suđenje je započelo je 13. srpnja 2016. godine.

Ukratko o optuženju:

Okrivljeniku se stavlja na teret da je, tempore criminis, od druge polovine rujna 1991. godine, do 28. siječnja 1993. godine, bio zapovjednik tzv. 221 motorizirane brigade 9. kninskog korpusa vibše JNA i svih pograničnih jedinica milicije vojske tzv. SAO Krajine.
Kao zapovjednik navedenih postrojbi, bio je podređen Ratku Mladiću i Mili Novakoviću.
Provodeći njihove zapovjedi, zapovijedio je svojim podređenim aktiviranje ekpoloziva kojim je urušena i oštećena brana Peruća.

Opći podaci:

Optužnica broj: KT-27/93, od 13. prosinca 1995.

Optužnicu zastupa: Marina Matušan, zamjenica županijske državne odvjetnice u Splitu

Županijski sud Split

Predmet broj: K-Rz-2/16

Vijeće za ratne zločine:
sudac Slavko Lozina, predsjednik Vijeća
sudac Mlađan Prvan i sudac Bruno Klein, članovi Vijeća

branitelj: Željko Ostoja, odvjetnik iz Split, odvjetnik Radivoj Nikolić
(po izboru optuženika sudjeluje u obrani kao stručna osoba)

Kazneno djelo: Ratni zločin protiv civila, članak 120. stavak 1. i 2. OKZRH;

Matarijana šteta: 90.000,000,00 kn,

Optužnica je 13. prosinca 1995, podignuta protiv Ratka Mladića, Mile Novakovića, Borislava Đukića i Milana Korice.