Uncategorized

PREDSTAVLJEN GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O MONITORINGU SUĐENJA ZA RATNE ZLOČINE ZA 2016. GODINU

Godišnji izvještaj sudenja 2016_finalGodišnji izvještaj sudenja 2016_finalDana 13. lipnja 2017. godine, u Kući ljudskih prava, predstavljen je Godišnji izvještaj monitoringa suđenja za ratne zločine za 2016. godinu.

Izvještaj su predstavile predstavnice partnerskih organizacija, koje zajedno rade na projektu: Vesna Teršelič i Jelena Đokić Jović iz Documenta – centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i Veselinka Kastatović iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka.

Tekst Godišnjeg izvještaja možete pročitati na našoj web stranici, u PDF formatu.

U UTORAK, 13. LIPNJA 2017. GODINE, PRED MKSJ POČINJE PONOVLJENI POSTUPAK PROTIV JOVICE STANIŠIĆA I FRANKA SIMATOVIĆA

Na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), u utorak, 13. lipnja 2017. godine, počinje ponovljeno suđenje nekadašnjim čelnicima srbijanske Državne sigurnosti Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću

Jovica Stanišić (66), bivši šef srbijanske Službe državne sigurnosti i Franko Simatović (67), bivši zapovjednik jedinica za specijalne operacije Službe državne bezbjednosti Srbije. Obojica će odgovarat temeljem iste optužbe kao i na prvom suđenju.

Optužnica MKSJ-a tereti okrivljenike da su formirali, pomagali i vodili tajne policijske i paravojne postrojbe na području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu koji je za posljedice imao progon, ubojstva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskog i muslimanskog stanovništva.

Vijeće MKSJ u svibnju 2013. godine donijelo je oslobađajuću presudu.

OBRAĆANJE TUŽITELJA G. SERGE BRAMMERTZA VIJEĆU SIGURNOSTI UN

Glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i Mehanizma za međunarodne sudove, g. Serge Brammertz, dana 7. lipnja 2017. godine obratio se svojim Izvještajem Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Izvijestio je nazočne o trenutno stanju u žalbenim predmetima pred MKSJ i MMS, te kada se očekuje koje od rješavanja po žalbi ili koje od zakazivanja žalbenih rasprava.

Također je u odnosu na kazni progon za ratne zločine na nacionalnoj razini na području bivše Jugoslavije, izjavio: “Prethodno sam izvještavao da se regionalna pravosudna suradnja u pitanjima kaznenog pravosuđa na području bivše Jugoslavije kreće u pogrešnom smjeru, a to je i danas slučaj”.

Gospodin Brammertz je izrazio zabrinutost Tužiteljstva zbog nastavka kontinuiranog i široko rasprostranjenog poricanja zločina i odbijanja da se prihvate činjenice koje su utvrdili MKSJ i MKSR. Rekao je: “Poruka poricanja i revizionizma je jasna i glasna. Priznajemo svoje žrtve, ali ne i vaše. Vaši ratni zločinci su naši heroji”.

NEPRAVOMOĆNA PESUDA ZA ZLOČIN U LORI II

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Splitu, u kaznenom predmetu za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, počinjen u Vojno istražnom centru u Lori (II),  izreklo je nepravomoćnu presudu, kojom je osudilo trojicu okrivljenika na zatvorske kazne.

Okrivljenici su bivši vojni policajaci, optuženi za kazneno djelo ratnog zločina počinjenog nad ratnim zarobljenicima, dovedenima i zlostavljanima u VIC Lora.

Zločini koji su im stavljeni na teret uključuju ponižavanje, fizičko, psihičko  i seksualno zlostavljanje, mučenje i tjelesno kažnjavanje 37 zatočenih ratnih zarobljenika, od kojih su trojica umrla od posljedica zadobivenih ozljeda.

Okr. Tonči Vrkić, tadašnji zamjenik zapovjednika Vojno istražnog centra u sastavu 72. bojne Vojne policije Hratske vojske, nepravomoćno je osuđen na 6 (šest) godina zatvora.

Okr. Ante Gudić i okr Anđelko Botić, temore criminis zatvorski čuvari, nepravomoćno su osuđeni svaki na kazne zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine.

Trojici okrivljenika su 2007. godine osuđeni za ratni zločin počinjen u VIC Lora, ali nad civilnim stanovništvom, čl.120.st.1. OKZ RH (predmet Lora I).  Za navedeno kazneno djelo Tonči Vrkić pravomoćno je osuđen na kaznu zatvora  trajanju od 8 godina;  Ante Gudić i Anđelko Botić pravomoćno su osuđeni na zatvorske kazne u trajanju od 6 godina.

S obzirom na pravomoćnu osuđujuću presudu u slučaju Lora 1, okr. Tončiju Vrkiću izrečena je jedinstena kazna zatvora u trajanju od 10 godina, okr. Anti Gudiću i okr. Anđelku Botiću jedinstvena kazna svakom u trajanju od 8 godina.

Spojeni za Loru I i Loru II protiv petorice okrivljenika započeo je, ali je razdvojen za navedenu trojicu okrivljenika.

Okr. Tomislavu Duiću, bivšem zapovjedniku VIC Lora i okr. Emiliju Bunguru, zatvorskom čuvaru, sudi se u drugom razdvojenom postupku.

PRESUDA VRHOVNOG SUDA O ZLOČINU U KERESTINCU I GAJEVOJ ULICI

Dana 15. veljače 2017. godine Vrhovni sud Republike Hrvatske je po žalbama DORH i svih okrivljenika presudio da se preinačuje pobijana presuda Županijskog suda u Zagrebu od 24. ožujka 2016. u pravnoj oznaci, na način da se iz inkriminacija izuzima ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Naime u ovom kaznenom predmetu je podignuta optužnica 18. studenog 2011. zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika (čl. 122 OKZRH). Na temelju te optužnice je Županijski sud u Zagrebu presudom od 31. listopada 2012. proglasio krivim sve optuženike. Ta je presuda zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja ukinuta rješenjem VSRH od 16. travnja 2014. godine i postupak je vraćen na ponovno suđenje. U ponovljenom postupku ŽDO Zagreb je podneskom od 8. veljače 2016. godine izmijenilo optužnicu te okrivljenike uz ratni zločin protiv ratnih zarobljenika optužio i za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, koji su po izmijenjenoj optužnici proglašeni krivima u ponovljenom postupku.

Stoga je sud prvog stupanja počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka – zabrane “reformacije in peius“, jer kada postoji žalba optuženika (a DORH se žalilo samo po pitanju visine kazne) presuda u ponovljenom postupku se ne može izmijeniti na štetu okrivljenika.

Iz naprijed navedenih razloga, VSRH je svojom Presudom ujedno preinačio pobijanu presudu u pogledu visine kazni pa je:

okr. Stjepana Klarića za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika osudio na zatvorsku kaznu od 4 godine i 6 mjeseci, okr. Dražena Pavlovića na 2 godine, okr. Viktora Ivančana 3 godine, Željak Živeca na 2 godine i okr. Gorana Štrukelja na jednu godinu i 5 mjeseci zatvora.

Svim okrivljenicima se u zatvorske kazne uračunava vrijeme uhićenja i pritvora.

RAZDVOJENI KAZNENI POSTUPAK ZA ZLOČIN U BARANJI

skraćeno iz optužnice:

Izmijenjenom optužnicom okrivljeniku Milenku Mariću se stavlja na teret da je u ljeto i jesen 1991. godine, kao pripadnik paramilicijskih snaga (stanica milicije Beli Manastir), privodio civile u stanicu milicije u zatvor i na saslušanja, tukao ih i maltretirao. U optužnici se navode imena i radnje u odnosu na 6 civilnih osoba, koje je okrivljenik tukao i maltretirao.

Rasprava:

 Pripremno ročište provedeno je dana 28. ožujka 2017. godine, kada je okrivljenik poricao da je počinio kazneno djelo koje mu se optužnicom (iz 2001. i izmijenjenom iz 2017. godine) stavlja na teret.

U uvodnim govorima Zamjenik ŽDO iz Osijeka rekao je da će optužba predloženim dokazima, personalnim i materijalnim, dokazati da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret. Branitelj okrivljenika je rekao da je njegov branjenik izručen temeljem optužnice iz 2001. godine. Nakon što je izručen ŽDO iz Osijeka izmijenilo je optužnicu. Stoga je prigovarao zakonitosti postupka koji se provodi protiv njegova branjenika. Rekao je da izmijenjena optužnica nije potvrđena, stoga smatra da se protiv njegova branjenika vodi nepošteno suđenje, i to stoga što su od strane zastupnika optužbe predloženi svjedoci na okolnosti kojih nema u izmijenjenoj optužnici, što znači da se vodi prikrivena istraga. No, ako Sud i nadalje smatra da ima mjesta voditi ovaj postupak, njegov branjenik će aktivno sudjelovati u raspravi, predlagat će svoje svjedoke.

Dokazni postupak:

U dokaznom postupku saslušano je 5 svjedoka.

Svjedok F.J. je iskazao da misli da je među osobama koje su došle u uniformama i maskirane u njegovu kuću bio i okrivljenik, te da ga je okrivljenik odvodio na obavijesne razgovore u stanici milicije i pri tome povremeno tukao. Osim okrivljenika tu su bile i druge osobe koje su ga tukle, kao i druge zatočenike iz zatvora u stanici milicije u Belom Manastiru.

Ostali saslušani svjedoci nemaju neposrednih saznanja o tome što je u kritično vrijeme radio okrivljenik.

Dvjema svjedokinjama ispričali su očevi, koji su bili zatočeni u zatvoru u Belom Manastiru, što je radio okrivljenik. Obje poznaju od ranije okrivljenika, nemaju neposrednih saznanja, očevi su umrli.

Jedan svjedok je čuo da mu je okrivljenik, nakon svjedokova odlaska iz Baranje, opljačkao kuću. Podnio je kaznenu prijavu po uputi jedne osobe. Naknada je otišla u zastaru, jer je okrivljenik dugo bio nedostupan hrvatskom pravosuđu. Neposrednih saznanja taj svjedok nema.

Jedan svjedok je u kritično vrijeme zarobljen i odveden iz svoje kuće u Duboševici. Nije poznavao osobe koje su došle po njega. Ne poznaje okrivljenika, ne zna ništa što je okrivljenik radio u kritično vrijeme.

Zamjenik ŽDO iz Osijeka i Branitelj okrivljenika suglasni su da se pozove na sljedeće ročište za raspravu svjedok J.Ć.

Novo ročište za raspravu zakazano je za dan 15. svibnja 2017. godine u 9,00 sati.

 

 

 Nastavak rasprave dana 15. svibnja 2017. godine

Nastavak dokaznog postupka:

Na današnjem ročištu za raspravu ispitan je svjedok, koga je predložilo ŽDO iz Osijeka.

Svjedok je iskazivao da je zatočen 20. (ili 21. ili 22.) kolovoza 1991. godine na ulazu u mjesto Novo Nevesinje, pri povratku iz Belišća. Nakon što je četiri sata držan na cesti na visokoj ljetnoj temperaturi, odveden je u stanicu milicije u Beli Manastir. Pri ulasku svjedok i još jedna osoba su morali proći stepenice, na kojima je bila hrvatska zastava stavljena i preko koje se moralo prijeći  i obrisati noge u nju. Osoba koja je išla prva pokušala je zaobići zastavu, i nakon toga je bila tučena. Svjedok je prešao preko zastave, no, osjetio je udarac nogom u predjelu desnog bubrega. Kad se okrenuo vidio je Okr. Milenka Marića, koga je poznavao iz srednje škole i s rukometa. Stoga zna da ga je okrivljenik udario nogom. Potom je zadobio još udaraca, ali ne zna točno od koga, jer je tu bilo više osoba. Predvečer je odveden iz podruma, gdje je bio s ostalim mještanima Baranje zatočen, na prizemlje na ispitivanje. No, nije bilo ispitivanja već samo zlostavljanje, tuča i maltretiranje.

U podrumu, gdje su bili zatočeni, svjedok je vidio prof. Zemljaka i njegova sina, Željka Hodaka, koji je sjedio u uglu i koji je, na svjedokovo pitanje što mu je, rekao: „Ubili su Boga u meni“. Svjedok je rekao da je nakon desetak dana prevezen u Borovo Selo.

Branitelj okrivljenika prigovarao je iskazu svjedoka, jer tijekom istrage 1999. godine, kada je iskazivao nije spominjao događaje o kojima danas priča.

Zamjenik ŽDO iz Osijeka pročitao je  iskaze dva umrla svjedoka, koje je predložilo ŽDO iz Osijeka, a koje su svjedoci dali u istrazi.

ŽDO iz Osijeka predložilo je da se izvrši uvid u osnovni kazneni predmet, koji se vodio za zločine počinjene u kritično vrijeme u Baranji, a koji je u nekoliko razdvojenih postupaka vođen pred Županijskim sudom u Osijeku.

Branitelj okrivljenika je predložio da se ispita pet svjedoka na okolnosti postupanja njegova branjenika tijekom rata prema ljudima nesrpske nacionalnosti.

Kako se radi o suglasnim prijedlozima Vijeće je donijelo Rješenje kojim se prihvaćaju svi predloženi dokazi.

Novo ročište za raspravu zakazano je za dan 1. lipnja 2017. godine u 9,00 sati.

Nastavak dokaznog postupka 1. lipnja 2017. godine

U nastavku dokaznog postupka saslušano je 6 svjedoka obrane. Radi se o ljudima nesrpske nacionalnosti, koji su tijekom privremene okupacije Baranje ostali živjeti u Baranji, ili su bili zatočeni. Iskazivali su o okrivljeniku, njegovim aktivnostima. Nekima je pomagao živjeti u Baranji, a neke od svjedoka, prema njihovom iskazu, je čuvao i pomogao im izaći iz okupirane Baranje.

Zamjenik ŽDO iz Osijeka stavio je primjedbe na iskaz troje svjedoka, prigovarajući da se radi o iskazima kojima se pokušava pogodovati okrivljeniku.

Nastavak dokaznog postupka zakazan je za dan 3. srpnja 2017. godine u 8,30 sati, kada će biti pročitani iskazi u međuvremenu umrlih svjedoka, te će se ponovo pozvati jedan svjedok na raspravu.

 

 

Održan prvi sastanak partnerskih organizacija na Erasmus+ projektu Dom daleko od doma: najbolji primjeri uključivanja izbjeglica, tražitelja azila i migranata u europska društva.

Dana 22. i 23.03.2017. godine u prostorijama Volonterskog centra, održan je prvi radni sastanak partnerskih organizacija na projektu Dom daleko od doma: najbolji primjeri uključivanja izbjeglica, tražitelja azila i migranata u europska društva.

Na sastanku su sudjelovali predstavnici partnerskih organizacija: Bert Van der Linde (Forum Ziviler Friedensdienst e.V., Njemačka), Christiana Weidel (The World of NGOS, Austrija), Inne De Pooter (Tumult vzw, Belgija), Tery Lamb (The University of Westminster LBG, Ujedinjeno Kraljevstvo) i Nikolina Svalina (Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek).

Sudionici su predstavili svoje organizacije i projektne aktivnosti koje su provodili. Započeli su razvijanje mrežne platforme gdje će promicati inovativne aktivnosti mladih te osnaživati mlade volontere u integraciji izbjeglica tražitelja azila i migranata kako bi ostvarili glavni cilj projekta. Također su dogovarali sve potrebne daljnje korake za izvršavanje navedenih aktivnosti u projektu.

POSJET TUŽITELJA MKSJ I MMKS G. SERGE BRAMMERTZA ZAGREBU

Tužitelj MKSJ-a i MMKS-a gospodin Serge Brammertz,  u svezi svojih priprema za redovito šestomjesečno izvješće Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, posjetit će Zagreb 13. i 14. ožujka 2017. godine.

Tijekom toga posjeta g. Brammertz će se sastati s ministrom vanjskih i europskih poslova gg. Davorom Ivom Stierom, ministrom pravosuđa g. Antom Šprljom i glavnim državnim odvjetnikom g. Dinkom Cvitanom.  Razgovarat će o suradnji s MKSJ-om i MMKS-om, kaznenom progonu za ratne zločine pred hrvatskim pravosuđem uključujući predmete iz  Kategorije II, kao i o regionalnoj suradnji vezanoj za suđenja za ratne zločine u regiji.

Sukladno rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1503 (iz 2003.) i 1534 (iz 2004.), tužitelj ima dužnost svakih šest mjeseci izvijestiti Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda o napretku u ispunjenju Strategije okončanja rada Međunarodnog suda. Ova izvješća redovito se dostavljaju od svibnja 2004. godine. Sukladno Rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1966 (iz 2010.), tužitelj Mehanizma dužan je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda podnositi izvješća o napretku u radu svakih šest mjeseci.

Tužitelj Brammertz će, kako se očekuje, predstaviti svoje sljedeće izvješće Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u lipnju 2017. godine.

24 GODINE OD ZLOČINA U ŠTRPCIMA (BiH)

Dana 27. veljače 2017. godine navršava se 24 godine od zločina u Štrpcima (BiH), kada su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) oteli i ubili 20 putnika. Oteti putnici putovali su prugom Beograd  Bar. Iz vlaka je oteto i ubijeno 18 Bošnjaka, 1 Hrvat i 1 strani državljanin afričkog ili arapskog porijekla, čiji identitet nije utvrđen.

Fond za humanitarno pravo, Žene u crnom, Inicijativa mladih za ljudska prava i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i slobodaizdali su Priopćenje u kome podsjećaju na odgovornost institucija Republike Srbije za ovaj zločin, te na činjenicu da obitelji žrtava i dalje čekaju na sudsku pravdu u Srbiji, kao i na priznanje statusa obitelji civilnih žrtava rata.