Novosti sa suđenja

NEPRAVOMOĆNA OSUĐUJUĆA PRESUDA ZA RATNI ZLOČIN PROTIV CIVILNOG STANOVNIŠTVA U PROSINCU 1991. GODINE

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku proglasilo je danas, 26. ožujka 2020. godine nepravomoćnu presudu, kojom je proglasilo krivim okr. Z.P. za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.91.st.2 KZ/11, te ga nepravomoćno osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.

U konkretnom slučaju Sud je primijenio lakši Zakon u korist okrivljenika, dakle Kazneni zakon iz 2011. godine.

POTVRĐENA OSUĐUJUĆA PRESUDA ZA ZLOČIN U BATINI

Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br. Kž-rz-17/2019, od 5. ožujka 2020. godine potvrđena je prvostupanjska presuda Županijskog suda u Osijeku br. K-rz-4/2018. od 26. ožujka 2019. godine.

Prvostupanjskom presudom okr. S.B. proglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i deset mjeseci.

POTVRĐENA OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA ZA ZLOČIN U MAJI I SVRAČICI

Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske Kž-rz-41/2019, od 3. ožujka 2020. godine, potvrđena je oslobađajuća presuda Žuapnijskog suda u Zagrebu br. K-rz-1/19 od 7. studenoga 2019. godine.

Citiranom prvostupanjskom presudom okr. M.Š. oslobođen je optužbe za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, čl.120.st.1. OKZ RH, počinjen u Maji i Svračici.

PONOVLJENI POSTUPAK ZA RATNI ZLOČIN PROTIV CIVILNOG STANOVNIŠTVA IZVRŠEN U PROSINCU 1991. GODINE U KOPAČEVU

Dana 22. svibnja 2020. godine započela je rasprava u kaznenom predmetu protiv okr. Z.P. pripadnika srpskih paravojnih snaga, kome se na teret stavlja izvršenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, čl.120.st.1. OKZ RH, u prosincu 1991. godine u Kopačevu.

Prvostupanjskom presudom K-Rz-82/2007 od 14. srpnja 2016. godine okr. Z.P. i okr. R.Z. proglašeni su krivima i nepravomoćno osuđeni na kazne zatvora u trajanju od Z.P. 10 godina, R.Z. 9 godina.

Kazneni postupak vodio se u odsutnosti, zbog nedostupnoti okrivljenika hrvatskim pravosudnim organima.

Oba okrivljenika izjavila su žalbe putem svojih branitelja. Rješenjem Vrhovnog suda RH br- O-Kž 174/2017, od 22. ožujka 2018. godine citirana prvostupanjska prasuda je ukinuta i predmet vraćen na ponovni postupak.

Ponovoljeni postupak:

K-Rz-4/2020

Okrivljenik: Z.P. sudi se u odnostnosti

kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl.120.st.1. OKZ RH

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijek:
sutkinja Vlasta Šimenić Kovač, predsjednica Vijeća
sudac Krunoslav Barkić, član Vijeća
sudac Ante Kvesić, član Vijeća

tužiteljstvo: Zamjenik ŽDO iz Osijeka Miroslav Kraljević

branitelj: Slavko Nedić, odvjentik iz Osijeka

Predsjednica Vijeća za ratne zločine otvorila je raspravu, rekla da je rasprava javna. Nije bilo primjedbi na sastav Vijeća. Zamjenik ŽDO iz Osijeka pročitao je preciziranu optužnicu.

Okr. Z.P. se sudi u odsutnosti, stoga se nije mogao očitovati o optužnici. Okr. R.Z. u međuvremenu je umro, pa je postupak protiv njega obustavljen.

U dokaznom postupku pročitani su iskazi oštećenice, svjedoka, izvršen je uvid u materijalnu dokumentaciju. Nakon provedenog dokaznog postupka prešlo se na završne govore.

Zamjenik ŽDO iz Osijeka rekao je da je činjenično manje sve jasno, jer je okrivljenik već na suđenju na Vojnom sudu u Beogradu, 1992. godine, gdje se sudilo okr. Z.P. za kazneno djelo silovanja, priznao počinjenje djela. U ovom predmetu dvije stvari mogu biti predmet spora: koji od zakona valja primjeniti u ovom predmetu, a na što ukazuje i Vrhovni sud RH u svom ukidbenom rješenju, te radi li se o res iudicata u konkretnom predmetu?

Što se tiče koji zakon primjeniti, ŽDO iz Osijeka smatra da valja primijeniti OKZ RH, jer se radi o ratnom zločinu protiv civilnog stanovništva počinjenom radnjom silovanja, što predstavlvja, sukladno odlukama Suda za ljudska prava, teško zlostavljanje i mučenje žrtve. Odredba čl. 91. KZ iz 2011. godine, posebice njegov st.2. silovanje, kao modalitet izvršenja ratnog zločina, smatra lakšim oblikom izvršenja djela, što je u direktnoj suprotnosti s odlukama Suda za ljudska kprava, ali i odlukama MKSJ i MKSR. ŽDO iz Osijeka smatra da je način izvršenja ovoga djela takav da predstavlja posebno teško i nečovječno postupanje prema žrtvi, stoga smatra da je dobro precizirana odredba čl.120st.1. OKZ RH u presudi preciziranoj i pročitanoj na ovoj raspravi.

Što se tiče pitanja radi li se u konkretnom slučaju o res iudicata, ŽDO iz Osijeka misli da se ne radi, jer je količina zla nanijetog žrtvi daleko veća nego pri počinjenju identičnog kaznenog djela, za koje se 1993. godine sudilo istom okr. Z.P., a koje je počinio nekoliko dana ranije, u prosincu 1991. godine, također u Kopačevu. U konkretnom kaznenom djelu, za koje mu se sada sudi, količina zla koja se nanosi žrtvi je veća, jer je u radnji izvršenja sudjelovalo više osoba. Stoga ŽDO iz Osijeka smatra da se ne radi o res iudicata. Stoga je predložio da Sud donese presudu kojom će okrivljenika proglasiti krivim i osuditi prema zakonu.

Branitelj okrivljenika u svom završnom govoru je rekao da smatra da se radi o res iudicata, jer je njegov branjenik za kazeno djelo za koje mu se sudilo 1993. godine osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina, a za ovo kazneno djelo je nepravomoćno osuđen na kaznu zatvora od 10 godina. da bi se radilo o produljenom kaznenom djelu, kako to navodi ŽDO iz Osijeka, moralo bi se raditi od većoj količini zla nanijetog žrtvi, a prema visini izrečenih kazni vidi se da je u ovom predmetu njegov branjenik osuđen na nižu kaznu zatvora od prve. Osim toga, ovdje se sudi njemu i za djelo koje je on počinio, on nema ništa s djelom druge osobe, koja je kritične zgode bila s njim. stoga je predložio da Sud donese odluku kojom se odbija tužbeni zahtjev.

Zamjenik ŽDO iz Osijeka ponovio je da se u konkretnom slučaju radi o mučenju i ponižavanju žrtve što predstavlja veliku količinu zla koja se nanosi žrtvi.

Predsjednica Vijećaje objavila da je rasprava završena, te da će presuda biti objavljena u utorak, 26. svibnja 2020. godine u 11,00 sati.

VIRTUALNO OBILJEŽAVANJE EU DANA BORBE PROTIV NEKAŽNJIVOSTI ZA KAZNENA DJELA GENOCIDA, ZLOČINA PROTIV ČOVJEČNOSTI I RATNIH ZLOČINA

Virtualno obilježavanje EU dana borbe protiv nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine

Obilježavanje petog EU dana borbe protiv nekažnjivosti za zločine genocida, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, 23.svibnja 2020. godine, ove će se godine zbog pandemije COVID-19 odvijati virtualnim putem.

Tema ovogodišnjeg obilježavanja je kumulativno procesuiranje stranih terorističkih boraca. U virtualnom obilježavanju te u video obraćanju o navedenoj temi sudjeluju ministar pravosuđa Republike Hrvatske g. Dražen Bošnjaković, predsjednik Eurojust-a g. Ladislav Hamran, povjerenik Europske komisije za pravosuđe g. Didier Reynders te dobitnica Nobelove nagrade i aktivistica za ljudska prava gđa Nadie Murad.

POTVRĐENA PRVOSTUPANJSKA PRESUDA ZA ZLOČIN U MEDAČKOM DŽEPU (OKR. JOSIP KRMPOTIĆ)

ODLUKA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE:
Vrhovni sud Republike Hrvatske, na sjednici održanoj dana 05. ožujka 2020. godine, potvrdio je nepravomoćnu prvostupanjsku odsudjujucu presudu, kojom je okr. Josip Krmpotic, tempore criminis zapovjednik Izviđačke satnije IX. gardijske brigade Hrvatske vojske u akciji “Džep 93”, osudjenom na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine.

OPTUŽNICA (SAŽETAK):
Prema navodima optužnice okr. Josip Krmpotić je rujnu 1993. tijekom vojne akcije “Džep 93”, kršeći odredbe međunarodnog prava, u mjestu Lički Čitluk, dopustio podređenim pripadnicima Hrvatske vojske da u njegovoj nazočnosti, iz osobnog naoružanja, usmrte četvoricu neidentificiranih ratnih zarobljenika, pripadnika tzv. Vojske RSK te zapovjedio paljenje i rušenje kuća lokalnog stanovništva srpske nacionalnosti na širem području mjesta Lički Čitluk, Počitelj i Njegovan.

Dakle, na teret mu se stavljalo počinjenje dva kaznena djela: ratni zločin protiv civilnog stanovništva, čl.120.st.1. OKZ RH i ratni zločina protiv ratnih zarobljenika, čl. 122. OKZ RH.

Optužnica je podignuta u prosincu 2012. godine. Rasprava u tom kaznenom predmetu započela je u lipnju 2013. godine.

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA:
Dana 13. listopada 2016. godine, Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu, donijelo je prvostupanjsku nepravomoćnu presudu kojom je okr. Josip Krmpotić proglašen krivim za kazneno djelo ratnog zločina nad civilima, čl. 120.st.1. OKZ RH. Prolašen je krivim da nije spriječio podčinjene vojnike u paljenju i uništavanju kuća te pomoćnih objekata na području tri sela u Medačkom džepu: Ličkog Citluka, Počitelja i Njegovana. Nepravomoćno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine.

U izrečenu kaznu uračunava se i vrijeme koje je tijekom istrage proveo u istražnom zatvoru. Na kaznu odmjerenu ispod zakonskog minimuma od 5 godina, utjecele su, po riječima Predsjednika vijeća za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu, brojne olakotne okolnosti, poput dosadašnje neosuđivanosti, obiteljskih prilika, sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima, odnosno nesprečevanje podređenih u ubojstvu četvorice ratnih zarobljenika neutvrđenog identiteta, čl.122. OKZ RH okrivljenik je oslobođen optužbe, uslijed nedostatka dokaza. Navodi optužnog akta u odnosu na ovu točku nisu bili dostatno dokumentirani.

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA ZA RAKETIRANJE ZAGREBA, KARLOVCA I JASTREBARSKOG

Dana 10. ožujka 2020. godine Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu donijelo je nepravomoćnu prvostupanjsku presudu, kojom su okr. Milan Martić i okr. Milan Čeleketić proglašeni krivima za kazneno djelo ratnog zločina počinjenog protiv civilnog stanovništva raketiranjem Zagreba iKarlovca.

Okr. Milan Martić nepravomoćno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 7 godina, a okr. Milan Čeleketić na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.
Obojica okrivljenika su oslobođeni optužbe za granatiranje Jastrebarskog. da to kazneno djelo nije imalo elemente ratnog zločina.

Obijici okrivljenika suđeno je u odsutnosti. Okr. Milan Martić nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u trajanju od 35 godina, (koju izdržava u zatvoru u Estoniji) za granatiranje Zagreba i druge zločine počinjene u Republici Hrvatskoj, na koju je osuđen pred MKSJ u Den Haagu 2008. godine. Okr. Milan Čeleketić živi u Srbiji i nedostupan je pravosudnim organima Republike Hrvatske.

Nakon što je postalo jasno da Tužiteljstvo MKSJ iz Den Haaga neće optužiti Milana Martića za raketiranje Karlovca i Jastrebarskog, ŽDO iz Zagrba podigao je optužnicu protiv okr. Milana Martića i optužilo ga za počinjneje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog raketiranjem Karlovca i Jastrebarskog. Okr. Milan Čeleketić je optužen istom optužnicom ŽDO iz Zagreba, u kojoj mu je na teret stavljeno počinjenje kazenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog raketiranjem Zagreba, Karlovca i Jastrabarskog. Optužnicom ŽDO iz zagreba okrivljenicima se stavlja na teret kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog uz potporu vojnog vrha Savezne Republike Jugoslavije.

Zagreb je raketiran 2. i 3. svibnja 1995. godine. Od posljedica raketnih napada u Zagrebu je poginulo 7 osoba, 213 je bilo ozlijeđeno. Od ukupnog broja ozlijjeđenih 98 osoba je zadobilo teške tjelesne povrede. Među povrijeđenima je bilo najviše civila, djece.

Karlovac je raketiran 1. i 2. svibnja 1991. godine. Od posljedica raketiranja u Karlovcu je bilo desetak osoba s lakšim i težim ozljedama, te je utvrđena matrijalna šteta.

ODGODA SUĐENJA OKR. NIKOLI DUKIĆU ZA ZLOČIN PROTIV RATNIH ZAROBLJENIKA

Dana 6. ožujka 2020. godine trebao je započeti kazenni postupak protiv okr. Nikole Dukića na Županijskom sudu u Osijeku.

>podaci o predmetu:

Kazneno djelo: ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, čl. 122. OKZ RH

Sud: Županijski sud u Osijeku

Vijeće za ratne zločine:
sutkinja Vlasta Šimenić Kovač, predsjednica Vijeća

tužiteljstvo: Miroslav Kraljević, Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku

okrivljenik: Nikola Dukić, nedostupan, nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u Republici Srbiji (kazneno djelo ubojstvo)

braniteljica: odvjetnik Biserka Milošević, braniteljica po službenoj dužnosti

žrtva: zločin na Ovčari

Kazneni postupak nije započeo, jer je okrivljenik nedostupan pravosudnim tijelima Republike Hrvatske. Nalazi se na izdržavanju kazne zatvora zbog kaznenog djela ubojstva počinjenog 1992. godine u Vukovaru (u zatvoru je u Republici Srbiji).

Suđenju u odsutnosti protivile su se stranke u postupku.

Početak rasprave je odgođen dok se ne pribavi mišljenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske o suđenjima u odsutnosti.