Vijesti zaglavlje

IPA 2011 – TRENING “MONITORING POLITIKA POVEZANIH S DOBRIM UPRAVLJANJEM I ANTI-DISKRIMINACIJOM” ZAGREB 25.-29.5.2015.

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek u partnerstvu s Informativno pravnim centrom iz Slavonskog Broda, Srpskim demokratskim forumom, te nizozemskim partnerima PAX-om i  Haškom Akademijom za lokalnu upravu pozivaju vas na trening „ Monitoring politika povezanih s dobrim upravljanjem i anti-diskriminacijom“ koji je integralni dio dvogodišnjeg projekta „Civilno društvo za odgovorno upravljanje“ koji se financira sredstvima pomoći Europske unije iz programa IPA 2011 „Jačanje potpore organizacijama civilnog društva za povećanje transparentnosti i dobrog upravljanja javne uprave u Hrvatskoj“.

Trening se održava u Zagrebu od 25. svibnja do 29. svibnja 2015. u Hotelu Panorama, a svoju prisutnost potvrdili su predstavnici organizacija civilnog društva kao i predstavnici lokalne uprave iz grada Osijeka, Belog Manastira, Slavonskog Broda, Nove Gradiške, Pakraca i Lipika. Prisutne će u ponedjeljak 25. svibnja pozdraviti  i savjetnica Pučke pravobraniteljice, gđa. Silvija Trgovec Greif, koja će tom prigodom održati uvodno predavanje o institucionalnom i zakonodavnom okviru anti-diskriminacije u Hrvatskoj. Trening će voditi nizozemski partneri PAX i Haška akademija za lokalnu upravu.

Svrha treninga je osnažiti kapacitete lokalnih organizacija civilnog društva osnovanih radi promicanja, ostvarivanja i zaštite prava i interesa ranjivih skupina i ljudskih prava (manjine, Romi, spol, rod, invalidi, mladi) za monitoring i izvještavanje o provedbi politika povezanih s dobrim upravljanjem i anti-diskriminacijom i osnažiti međusektorsko partnerstvo uspostavom lokalnih stručnih platformi organizacija civilnog društva, lokalne uprave i javnih institucija u svrhu jačanja provedbe načela dobrog upravljanja i anti-diskriminacije na lokalnoj razini.

Putem interaktivnih prezentacija i grupnih sesija na treningu će se obraditi sljedeći sadržaji:

  • Institucionalni i zakonodavni okvir anti-diskriminacije u Hrvatskoj;
  • Međunarodni standardi dobrog upravljanja i anti-diskriminacije;
  • Važnost praćenja u suzbijanju diskriminacije i promicanju dobrog upravljanja;
  • Metode praćenja, indikatori i monitoring forma;
  • Uspostava međusektorskih lokalnih stručnih platformi, uloge i odgovornosti

Treningu je prethodila informacija o projektu i poziv na sudjelovanje u kojem su se odazvale 22 organizacije civilnog društva iz šest gradova, te 14 predstavnika lokalne uprave i javnih institucija povezanih s ciljnim skupinama. Tijekom ožujka i travnja održani su motivacijski sastanci na kojima se uz planirane projektne aktivnosti raspravljalo o potencijalnim lokalnim politikama/strategijama /akcijskim planovima koje bi bile predmet budućeg monitoringa i rada lokalnih stručnih timova/platformi, a koje će se osnovati za vrijeme treninga.


Priopćenje Centra za mir Osijek u povodu rehabilitacije Dragoljuba Draže Mihailovića

Odluka Višeg suda u Beogradu, kojom je usvojen zahtjev za rehabilitaciju Dragoljuba Draže Mihailovića, te kojom se poništava Presuda Vojnog vijeća Vrhovnog suda FNRJ od 15. srpnja 1946. godine, duboko je nehumana, necivilizacijska i nadasve štetna, a osim toga i pravno je upitna.

Dragoljub Draža Mihailović osuđen je za suradnju s nacifašistima, za zločine koje su počinili pripadnici njemu podređenih četničkih jedinica. Uspoređivati pravne standarde iz vremena nakon Drugog svjetskog rata i pravne standarde danas, pravni je nonsens. Mnogi instituti međunarodnog humanitarnog prava u vrijeme suđenja rečenom osuđeniku nisu postojali, razvijeni su kasnije, i to upravo kao odgovor na ogromna stradanja i ljudske žrtve Drugog svjetskog rata. Na žalost u to vrijeme nisu postojale niti odredbe o genocidu, niti odredbe o ratnom zločinu, modalitetima toga zločina, žrtvama toga zločina, tek su se razvijale u pravnoj znanosti i praksi.

Rehabilitirati osobu čiji podređeni su ubijali, klali, silovali civile, ranjenike, osobu koja je otvoreno surađivala sa nacifašistima u Drugom svjetskom ratu, te na taj način direktno odgovorna za stradanje stotina tisuća ljudi, civilizacijska je sramota.

Navodni razlozi za donošenje odluke o rehabilitaciji Dragoljuba Draže Mihailovića i proglašenje istoga za nevinog, sramota je za svako iole ozbiljno pravosuđe, koje sebe želi zvati neovisnim j profesionalnim. Opravdavati takvu odluku riječima da je presuda izrečena Dragoljubu Draži Mihailoviću donesena u nezakonitom postupku iz političkih i ideoloških razloga u svojoj biti je duboko nehumana, pravno upitna, te daleko od standarda pravičnog suđenja.

U ovom postupku glas žrtve nije bio važan, dokazi o počinjenim zločinima nisu bili važni, dokazi o suradnji s nacifašistima, također nisu bili važni. Očito da sudskom vijeću pravo žrtava, sudbine žrtava, dostojanstvo žrtava, nije bilo u fokusu. Fokus je bila „žrtva“ uprizorena u liku i djelu Dragoljuba Draže Mihailovića.

U vrijeme kada Europa obilježava 70 godina od pobjede nad fašizmom, mračnjaštvom i uzrokom patnji i stradanja milijuna ljudi, odluka Višeg suda u Beogradu o rehabilitaciji Dragoljuba Draže Mihailovića je zastrašujuća. Je li to primjereno zemlji koja teži postati punopravnom članicom EU? Vraćaju li se aveti prošlosti na prostor gdje, na žalost, još uvijek rane iz Drugog svjetskog rata nisu zacijelile, a nove su otvorene tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj, rata u Bosni i Hercegovini, rata na Kosovu, te nedavnih događaja u Kumanovu u Makedoniji?

Ova presuda, osim što je bolna za žrtve, članove obitelji ubijenih, zaklanih, silovanih tijekom četničkog divljanja i otvorenog savezništva sa fašistima i nacistima, zasigurno će biti povodom novih destabilizacija u odnosima država na prostoru bivše Jugoslavije. Takvom presudom nanosi se šteta procesima suočavanja s prošlošću na prostorima i u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije.

Dragoljub Draža Mihailović, htjeli to ili ne priznati njegovi pristaše, zločinac je, čije su postrojbe i pripadnici ubijali, klali i silovali civilno stanovništvo, ranjenike, ratne zarobljenike, koji je otvoreno surađivao sa nacifašistima. O tome postoje zapisi, ali postoji i usmena predaja, pamćenje onih koji su preživjeli, koji se s jezom sjećaju scena koje su vidjeli i doživjeli. Poema „Jama“, hrvatskog pjesnika Ivana Gorana Kovačića, žrtve četničkog zločina 1943. godine, upravo je to živo sjećanje i potresno svjedočanstvo zla vremena čiji je jedan od suvremenika zločinac Dragoljub Draža Mihailović.

Članice i članovi Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Održane javne tribine u Matici umirovljenika Darda i Beli Manastir 27. i 28. travnja 2015. na temu “sprječavanju zlouporaba ugovora o dosmrtnom / doživotnom uzdržavanju starijih osoba”

U ponedjeljak, 27. IV. 2015. godine, s početkom u 17 sati te u utorak, 28. IV. 2015. godine, u prostorijama Matice umirovljenika Darda i Matice umirovljenika Grada Belog Manastira održane su javne tribine o sprječavanju zlouporaba ugovora o dosmrtnom / doživotnom uzdržavanju starijih osoba. Tribine su organizirali Mirovna grupa Oaza i osječki Centar za mir, nenasilje i ljudska prava u suradnji s Maticom umirovljenika Darda i Beli Manastir.

Na tribinama je bilo četrdesetak zainteresiranih osoba, a organizirane su u sklopu “Oazinog” projekta “Prevencija socijalne isključenosti starijih osoba Grada Belog Manastira”, kojega financira Ministarstvo socijalne politike i mladih. Na početku svake tribine “Oazina” projekt-koordinatorica Vesna Nedić upoznala je prisutne s radom i socijalnim programom Mirovne grupe Oaza. U nastavku je pravna savjetnica Marija Milčić iz Centra za mir objasnila bitne razlike između ugovora o doživotnom i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i predočila prednosti i mane i jednoga i drugoga.

Nakon završenog izlaganja, prisutni su postavljali pitanja, na koja je odgovarala pravna savjetnica. Ispostavilo se da među slušaocima – umirovljenicima ima već dosta prakse, ali i loših iskustava sa sklapanjem navedenih ugovora. O tome se povela živa rasprava, u koju su se postupno svi uključivali i aktivno sudjelovali pa je vrijeme predviđeno za tribinu upravo proletjelo. Na koncu su svi ponešto naučili ili dopunili dosadašnje znanje. Kao u i svemu drugome, tako i u pravu u praksi ima dosta iznimaka, ali još više pravnih praznina. Praksa pokazuje da se ugovor o dosmrtnom uzdržavanju češće zloupotrebljava od ugovora o doživotnom uzdržavanju. U slučaju dosmrtnog uzdržavanja prijenos vlasništva stupa na snagu odmah nakon potpisivanja ugovora, a kod doživotnog uzdržavanja prijenos vlasništva (najčešće nekretnine) stupa na snagu utrenutku smrti primatelja uzdržavanja.

20150427-Darda-javna-tribina20150428-BM-javna-tribina

IPA 2011 “CIVILNO DRUŠTVO ZA ODGOVORNO UPRAVLJANJE” – ODRŽANI MOTIVACIJSKI SASTANCI S IZABRANIM ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA U OSIJEKU I BELOM MANASTIRU 31.OŽUJKA, 21./27. TRAVNJA 2015.

Motivacijski sastanak s izabranim organizacijama civilnog društva u Osijeku 31. ožujka 2015. (slika lijevo) i 27. travnja (slika desno)

Motivacijski sastanak_Osijek_31-3-2015_slika1Motivacijski sastanak_Osijek_27-4-2015_slika2

31. ožujka i 27. travnja 2015. u prostoru Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Trg Augusta Šenoe 1, održani su motivacijski sastanci s izabranim lokalnim organizacijama civilnog društva za sudjelovanje na projektu IPA 2011 „Civilno društvo za odgovorno upravljanje“ koji se financira sredstvima pomoći Europske unije iz programa IPA 2011 „Jačanje potpore organizacijama civilnog društva za povećanje transparentnosti i dobrog upravljanja javne uprave u Hrvatskoj“.

Sastanku su nazočili predstavnici organizacija iz Osijeka, PRONI Centar za socijalno podučavanje Osijek, Potrošački Forum Osijek, Organizacija za građanske inicijative – O.G.I. Osijek, Društvo za pomoć osobama s intelektualnim poteškoćama Osijek, Ženska udruga „Izvor“.

Teme sastanka bile su uvod u planirane projektne aktivnosti, razmjena informacija o potencijalnim lokalnim politikama/strategijama/akcijskim planovima (vezano uz ciljane skupine) koje bi bile predmet monitoringa.

Udruga Potrošač – Naglasila je probleme u primjeni Zakona o pravima potrošača i pravilnicima Ministarstvo gospodarstva (obveza sufinanciranja rada Savjetovališta udruge, Savjeti za zaštitu potrošača javnih usluga…) Problem nalaze i u poštivanju Zakona o otpadu, tj. način naplaćivanja otpada. PRONI Centar za socijalno podučavanje sudjelovao je u izradi Programa za mlade, na području grada Osijeka za 2014.-2017., a i sami su nositelji ili suradnici gradu na izvršenju nekoliko aktivnosti, poput izrada kataloga neformalnih obrazovnih programa koje nude institucije, udruge i privredni subjekti na razini grada, promicanje kulturu nenasilja, itd. Predstavnica Društva OIT Osijek naglasila je kako je glavni problem kod osoba s intelektualnim teškoćama pravo na rad. Problem je i u nedostatku financijskih sredstava za uvođenje novih korisnika u sustav obrazovanja/školovanja. Ključni problem i u nedostatku osiguravanja socijalnih usluga za sve korisnike ili osobe s intelektualnim teškoćama, na području grada Osijeka. Problem je i kod shvaćanja osoba s oduzetom poslovnom sposobnošću – jer se na njih gleda kao „na djecu“ (ne smiju se ženiti, nemaju pravo sklapati ugovore o radu, itd.). Predstavnici Organizacije za Građanske Inicijative O.G.I. Osijek predložili su monitoriranje provedbe  „Garancije za mlade“, koja je nedavno predstavljena. Garancija za mlade je novi pristup u rješavanju pitanja nezaposlenosti mladih osoba, kojim se sve osobe mlađe od 30 godina nastoji što brže aktivirati na tržištu rada. Ženska udruga „Izvor“ u fokusu monitoringa i buduće platforme može biti stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji (s naglaskom na žene), čije zbrinjavanje kao cilj nalaže Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji 2011-2016., a nelogičnost se vidi u činjenici da se na ove korisnike/ce  primjenjuje  potpuno neprimjeren Zakon o područjima posebne državne skrbi, a posljedica  je neizravna diskriminacija po osnovi spola.


Motivacijski sastanak s izabranim organizacijama civilnog društva u Belom Manastiru 21. travnja 2015

Motivacijski sastanak_Beli Manastir_21-4-2015_slika1Motivacijski sastanak_Beli Manastir_21-4-2015_slika3

21. travnja 2015. u prostoru Mirovne grupe OAZA – Beli Manastir, Jozsefa Antala 3, održan je motivacijski sastanak s tri izabrane lokalne organizacije civilnog društva za sudjelovanje na projektu IPA 2011 „Civilno društvo za odgovorno upravljanje“.

Sastanku su nazočili predstavnici organizacija civilnog društva iz Belog Manastira, Vesna Nedić – Mirovna grupa OAZA, Mirela Alagić – Projekt Građanske Demokratske inicijative P.G.D.I, te Duško Kostić – Udruga Romskog prijateljstva LUNA.

Naglaženo je kako istraživanjem te slanjem upita nema strateških dokumenata na lokalnoj razini vezano uz ciljane skupine u projektu, tj. invalide, mlade, Rome na području grada Belog Manastira.

Predstavnici organizacija upoznali su predstavnike Centra za mir s činjenicom da će grad Beli Manastir zajedno s pet hrvatskih gradova s ratom stradalih područja iz fondova EU-a povući određena financijska sredstva koja bi se trebala utrošiti za poboljšanje infrastrukture, jačanje potencijala rasta, povećanje atraktivnosti za življenje i potencijala ulaganja.

Predstavnici organizacija preuzeli su primjerke Izvještaja o praćenju provedbe Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i Zakona o suzbijanju diskriminacije za 2011. godinu i 2012. godinu.

Održana tribina u Osijeku – o sprječavanju zlouporaba ugovora o dosmrtnom/doživotnom uzdržavanju starijih osoba

U utorak, 21. IV. 2015. godine, s početkom u 17 sati, u prostorijama Matice umirovljenika Hrvatske – Udruga Osijek u Reisnerovoj ulici održana je javna tribina o sprječavanju zlouporaba ugovora o dosmrtnom / doživotnom uzdržavanju starijih osoba. Tribinu su organizirali Mirovna grupa Oaza i osječki Centar za mir, nenasilje i ljudska prava u suradnji s Maticom umirovljenika. Na tribini je bilo tridesetak zainteresiranih osoba.

Prvo ih je “Oazina” projekt-koordinatorica Vesna Nedić upoznala s radom i socijalnim programom Mirovne grupe Oaza. U nastavku je Ljiljana BožićKrstanović predstavila Centar za mir, nenasilje i ljudska prava i njegov rad u zajednici. Potom je pravna savjetnica Marija Milčić predočila prednosti i mane i doživotnog i dosmrtnog uzdržavanja. Kod doživotnog uzdržavanja prijenos vlasništva (najčešće nekretnina) stupa na snagu u trenutku smrti primatelja uzdržavanja. U slučaju dosmrtnog uzdržavanja prijenos vlasništva stupa na snagu odmah nakon potpisivanja ugovora. Praksa pokazuje da se ugovor o dosmrtnom uzdržavanju češće zloupotrebljava od ugovora o doživotnom uzdržavanju.

Javna tribina je organizirana u sklopu projekta “Prevencija socijalne isključenosti starijih osoba Grada Belog Manastira“, kojega financira Ministarstvo socijalne politike i mladih.

31

ODLUKA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BR. Broj: U-III-1157/2015 OD 23.03.2015.

Ustavni sud Republike Hrvatske djelomično je usvojio ustavnu tužbu Branimira Glavaša, te ukinuo Rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: II-Kž-75/15-4 od 02.03.2015. godine, u dijelu izreke koji glasi: “koji istražni zatvor po ovom rješenju može trajati do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka, ali ne dulje od kazne na koju je optuženi Branimir Glavaš nepravomoćno osuđen”.

O duljini trajanja istražnog zatvora odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.  Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske ne odluči drugačije, istražni zatvor određen rješenjem iz točke II. ove izreke prestaje 5. travnja 2015.

Sudjelovanje na radionici o primjeni novog Zakona o područjima posebne državne skrbi

Dana 4. veljače 2015.god. voditeljica projekta Ljiljana Božić-Krstanović (Centar za mir) i koordinatorica projekta za BPŽ, Nataša Kovačević (IPC) sudjelovale su na radionici o primjeni novog Zakona o područjima posebne državne skrbi u organizaciji Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Radionica je održana s ciljem educiranja i pomoći predstavnicima ureda državne uprave u županijama i nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba ali i organizacijama civilnog društvo koji se u svom radu dotiču stambenog zbrinjavanja, o postupku rješavanja po zahtjevima za stambeno zbrinjavanje.

Izvršeno je predstavljanje Tematskih cjelina i to redom: prezentacija izvršenja Plana za stambeno zbrinjavanje u 2014. godini; primjena u praksi Zakona o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, br. 86/06, 57/11, 51A/13, 148/13,76/14 i 147/14); osvrt na zadnje izmjene navedenog Zakona te informiranje sudionika radionice o pripremi donošenja novog Zakona o stambenom zbrinjavanju u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju („Narodne novine“, br. 147/14) u 2015.god.

Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje na održanoj radionici prezentirao je izvršenje planova stambenog zbrinjavanja za 2014 god. te istaknuo sljedeći Zaključak:
– visoki stupanj izvršenja godišnjih planova za korisnike organiziranog smještaja te ostale korisnike sukladno Listi prvenstva;
-zadovoljavajući stupanj izvršenja godišnjeg plana za bivše nositelje stanarskog prava te ove postupke treba intenzivirati;
– revizija statusa izbjeglica i prognanika nije završen sukladno Odluci i treba je što prije okončati te
predmete koji se odnose na Obnovu potrebno je prioritetno riješiti jer je rok za podnošenje zahtjeva istekao još 2004.god. te ovi korisnici ukoliko ne ostvare pravo po Zakonu o obnovi, mogu postati korisnici po ZPPDS-u.

U drugom dijelu radionice predstavnicima ureda državne uprave prezentirana je informatička podrška za evidentiranje prvostupanjskih rješenja ureda državne uprave i upravnog tijela Grada Zagreba te je prezentiran format tipskih rješenja za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

PRVI SASTANAK NACIONALNIH PARTNERA IPA 2011 “CIVILNO DRUŠTVO ZA ODGOVORNO UPRAVLJANJE”, 28. SIJEČNJA 2015., OSIJEK

ns28-1-2015ns28-1-2015-3ns28-1-2015-2ns28-1-2015-5

28. siječnja 2015. u prostoru Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek održan je prvi sastanak nacionalnih partnera na projektu IPA 2011 „Civilno društvo za odgovorno upravljanje“. Sastanku su nazočili partneri iz Informativno pravnog centra iz Slavonskog Broda, Srpskog demokratskog foruma iz Pakraca te domaćini Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek. Na sastanku se govorilo o implementaciji projekta, aktivnostima, te partnerskim obvezama.

OBJAVLJENA PRESUDA MEĐUNARODNOG SUDA PRAVDE

Danas, 3. veljače 2015. godine, u 10,00 sati, Međunarodni sud pravde u Den Haagu objavio je presudu kojom je odbacio tužbu Republike Hrvatske protiv Republike Srbije za genocid, te je odbacio protutužbu Republike Srbije protiv Republike Hrvatske također za genocid. Sudsko Vijeće sačinjeno od sedamnaest sudaca utvrdilo je počinjenje brojnih zločina koji zbog izostanka namjere potpunog ili djelomičnog fizičkog uništenja nisu dosegli razinu genocida.

Spor je pokrenula Republika Hrvatska u srpnju 1999. godine, optužujući tadašnju SR Jugoslaviju da su vojne, policijske i paravojne snage pod njenom zapovijedi počinile genocid na području Knina, Istočne i Zapadne Slavonije i Dalmacije. Uz tužbu su dostavljeni dokazi o smrtnom stradanju i ubojstvima više od 12000 ljudi, desetine tisuća ljudi su pretrpjele teške fizičke i psihičke patnje, uništeno je na stotine tisuća kuća i 1400 vjerskih objekata. Dostavljeni su podaci o više od 7700 Hrvata, koji su bili zatočeni u srpskim koncentracijskim logorima Srbiji i drugim dijelovima bivše Jugoslavije. Dostavljeni su podaci o više od 550000 prognanih osoba.

Srbija je najprije podnijela prigovor nenadležnosti Međunarodnog suda pravde, koji je odbačen 2008. godine. Potom je podnijela protutužbu, u kojoj je navedeno da je Republika Hrvatska tijekom Domovinskog rata, u operaciji “Oluja”, 1995. godine počinila genocid nad Srbima u namjeri da ih potpuno ili djelomično uništi kao etničku grupu.
Dvije države su u ožujku 2014. godine pred sudom razmijenile usmene argumente o biti spora. Republika Hrvatska je dokazivala genocidnu namjeru Beograda, da tijekom rata 1991. do 1995. godine potpuno ili djelomično uništi nesrpsko stanovništvo na dijelovima hrvatske teritorije. Republika Srbija je tvrdila da Beograd ne može biti odgovoran za djela i propuste prije 27. travnja 1992. godine, kada je SR Jugoslavija formalno ustrojena kao država. Srpski zastupnici protutužbe su tvrdili da se većina zločina za koje se Srbija tereti dogodila 1991. godine, a da se zločini nakon travnja 1992. godine nemaju obilježja genocida.

Obrazlažući navode protutužbe, Republika Srbija je tvrdila da su masovna ubojstva tijekom i nakon operacije Oluja dosegnula razmjere genocida. Zastupnici protutužbe su tvrdili da je tijekom rata u Republici Hrvatskoj ubijeno blizu 6400 Srba, od čega oko 1700 u Operaciji Oluja, 200000 Srba s okupiranih krajeva Hrvatske napustilo je svoje domove u Hrvatskoj. Oko 1700 ljudi i dalje se vodi kao nestali, a 400 ekshumiranih tijela tek treba identificirati.

Republika Hrvatska je priložila da se neposredno sasluša 9 svjedoka i 3 eksperta, od kojih je Republika Srbija tražila unakrsno ispitivanje 5 svjedoka i jednog vještaka. Republika Hrvatska je odustala od unakrsnog ispitivanja 7 srpskih svjedoka i jednog vještaka, stoga su njihove izjave direktno uvedene u spis Međunarodnog suda pravde.