Vijesti

NOVOSTI IZ RADA MKSJ (od 19. do 28. siječnja 2015. godine)

NOVOSTI IZ RADA MKSJ ( od 19. do 28. siječnja 2015. godine)
Žalbeno vijeće MKSJ dana 30. siječnja 2015. godine, u 10.00 sati, izreći će presudu u predmetu Popović i dr .

(Raspravno vijeće MKSJ izreklo je prvostupanjsku presudu dana 10. lipnja 2010. godine. Okr. Vujadin Popović i okr. Ljubiša Beara osuđeni su na doživotne kazne zatvora. Okr. Drago Nikolić je osuđen na 35 godina zatvora. Okr Radivoje Miletić je osuđen na 19 godina zatvora. Okr. Vinko Pandurević je osuđen na 13 godina zatvora.
Okr. Ljubomir Borovčanin je osuđen na 17 godina zatvora, na presudu nije uložena žalba, te je presuda postala pravomoćna.
Okr. Milan Gvero je osuđen na 5 godina zatvora, a Žalbeno vijeće je 7. ožujka 2013. prvostepenu presudu proglasilo pravomoćnom nakon što je okrivljenik umro).

U žalbenom postupku odlučivalo se o žalbama petorice visokih oficira Vojske bosanskih Srba, koji su, u lipnju 2010. godine, osuđeni za niz zločina počinjenih 1995. godine u enklavama Srebrenica i Žepa, u istočnoj Bosni i Hercegovini. Između ostalih zločina za koje su osuđeni, okr. Vujadin Popović i okr. Ljubiša Beara proglašeni su krivima za djelo genocida, a okr. Drago Nikolić za pomaganje i podržavanje genocida.

U predmetu Prlić i dr, Tužiteljstvo MKSJ je dana 21. siječnja 2015. godine podnijelo javnu redigiranu verziju žalbenog podneska, predstavljajući četiri žalbene osnove protiv okrivljenika. Tužiteljstvo je zatražilo povećanje kazne na po 40 godina zatvora za okr. Jadranka Prlića, okr. Brunu Stojića, okr. Slobodana Praljka i okr. Milivoja Petkovića. Sve strane u postupku su podnijele svoje žalbene podneske na povjerljivoj osnovi dana 12. siječnja 2015. godine.

U tjednu od 19. do 23. siječnja 2015. godine, u postupku protiv okr. Gorana Hadžića, podnesena je javna redigirana verzija Odluke Raspravnog vijeća od 16. siječnja 2015. godine o zdravstvenom pregledu okr. Gorana Hadžića. Vijeće je djelomično odobrilo zahtjev Tužiteljstva MKSJ i naložilo Tajništvu imenovanje dva medicinska vještaka, koji će dostaviti izvještaje o zdravstvenom stanju okr. Gorana Hadžića do 13. veljače 2015. godine. Rasprave u ovom predmetu otkazane su do 9. veljače 2015. godine.

Obavijest o održanom okruglom stolu

U organizaciji Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek 5. prosinca 2014. godine u Osijeku održan je okrugli stol na temu: „Problemi stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji“ kao integralni dio projekta „Pravo na dom bez nasilja“ koji se provodio uz financijsku potporu Grada Osijeka. Cilj projekta je potaknuti i podržati provedbu Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016. godine (Mjera 7. osiguranje trajnog i privremenog stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji) u gradu Osijeku.

Na okruglom stolu svoja gledišta izložile su Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Mirela Stanić-Popović, predstojnica Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Josipa Božić, voditeljica Skloništa za žrtve nasilja u Osijeku , Ljiljana Božić-Krstanović, voditeljica projekta. Osim toga, predstavljen je primjer dobre prakse Grada Zagreba koji je usvojio i uspješno provodi Zagrebačku strategiju zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016. godine.

Nakon što su saslušale izlaganja i raspravile navedene teme, sudionice okruglog stola prihvatile su slijedeće

Zaključci skupa

• Sudionice okruglog stola zalažu se za djelotvornu i učinkovitu provedbu Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016. godine, posebice ovdje tematizirane Mjere 7. Osiguranja trajnog i privremenog stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji. Iznimno je važno da sva tijela zadužena za provedbu mjera Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji iste i provode u cilju unapređenja zaštite žrtava obiteljskog nasilja.

• Radi promjene ustroja državnih tijela nužno je da ministarstvo nadležno za praćenje provedbe Nacionalne strategije, po potrebi, izvrši promjenu nositelja navedene mjere, kako bi se nedvosmisleno utvrdilo tko je nositelj spomenute mjere.

• Potrebno je osigurati da sva tijela zadužena za provedbu mjera Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji izrade propise za provedbu istih iz svoje nadležnosti. Budući da nositelj Mjere 7. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU nije izradilo propis za provedbu iste kojim bi se utvrdili uvjeti i kriteriji za stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji, na ove se korisnike/ce primjenjuje potpuno neprimjeren Zakon o područjima posebne državne skrbi, a posljedica je neizravna diskriminacija po osnovi spola. Stoga sudionice okruglog stola pozdravljaju nastojanje da se normativni okvir za stambeno zbrinjavanje uredi posebnim zakonom čija bi se primjena osigurala na cjelokupnom državnom teritoriju.
• Sva tijela zadužena za provedbu mjera Nacionalne strategije dužna su ih uvrstiti u svoje godišnje planove , te za svaku godinu osigurati sredstva iz Državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za njihovu provedbu.

• Za djelotvornu i efikasnu provedbu mjera Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebale bi izraditi lokalne planove za provedbu Nacionalne strategije, a kao primjer dobre prakse može im poslužiti javno dostupna Zagrebačka strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016. godine. Na osnovu Zagrebačke strategije Grad Zagreb je tijekom 2013. godine stambeno zbrinuo 24 obitelji žrtava nasilja u obitelji, dok istodobno na nacionalnoj razini, prema dostupnim podacima, nije stambeno zbrinuta niti jedna žrtva.

• U postupku utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje i osiguravanja stambenog objekta za žrtve nasilja u obitelji, iznimno je važno da nositelji i sunositelji mjere, ali i ostali dionici uključeni u sustav zaštite od nasilja u obitelji međusobno surađuju i razmjenjuju informacije kako bi se potakla provedba ove mjere.

okruglistol2
okruglistol1

Svečano uručene mirovne Nagrade i Priznanja “Krunoslav Sukić” 2014.

U utorak, 9. prosinca, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, Centar za mir je uručio godišnju mirovnu Nagradu i priznanja za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“. Na svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, u prisutnosti gostiju iz cijele Hrvatske, regije i Evrope, nagradu su primili pastor Clive Richard Fowel, gospođa Staša Zajović (Žene u crnom Beograd) te gospodin Bojan Glavašević!

Pročitaj više

Najava: Svečana dodjela mirovne Nagrade i priznanja “Krunoslav Sukić”

Svečana dodjela mirovne Nagrade i priznanja “Krunoslav Sukić” za 2014.g. održat će se c utorak 9. prosinca u 11 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu Osijek.

Nagrada “Krunoslav Sukić će ove godine biti uručena:

Cive Richard Fowle-u, pastoru iz V. Britanije – za njegov dvadesetogodišnji rad i hod uz ljude i zajednice povrijeđene ratom u Istočnoj Hrvatskoj
Staši Zajović (Žene u crnom, Beograd) – za njihov dugogodišnji, javni, dosljedan i prepoznatljiv antiratni i mirotvorni angažman kojim primjerom pokazuju, utiru i vode nas putem izlaska iz spirale nasilja koja se u našim zemljama reciklira vjekovima
Bojanu Glavaševiću -za dosljednost življenja stava ne mrzim ali mi je stalo, koji može predstavljati zajedničko tlo, polazište za dijalog, dogovor, suradnju na onim pitanjima koje danas potresaju hrvatsko društvo; djelovanje Bojana Glavaševića iz tog stava pridonosi uvažavanju stradanja žrtvi ali bez manipulacija te oslobađa od zatvorenosti u krug nacionalne simbolike koja onemogućuje da ljudi, zajednica pa čak i poslijeratna generacija živi dalje.

Priznanje “Krunoslav Sukić” za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava u lokalnoj zajednici primit će učenici i nastavnici oš Eugen Kumičić iz Rijeke

Priznanje “Krunoslav Sukić”za KNJIGU GODINE 2013/2014 koja pridonosi razumijevanju mirotvorstva, nenasilja i kulture ljudskih prava ide Dinu Telećanu za roman “Dezerter”

Okrugli stol ”Problemi stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji”

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek organizira okrugli stol na temu „Problemi
stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji“ koji će se održati 5. prosinca 2014. godine u
Esseker centru Osijek, Ribarska 4 i 6, prvi kat, lokal broj 31, s početkom u 12.00 sati.

Okrugli stol organiziramo kao integralni dio projekta „Pravo na dom bez nasilja“ koji
provodimo uz financijsku potporu Grada Osijeka. Cilj projekta je potaknuti i podržati
provedbu Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016.
godine (Mjera 7. osiguranje trajnog i privremenog stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u
obitelji) u gradu Osijeku.

Okrugli stol je namijenjen otvaranju komunikacije između civilnog i javnog sektora o stanju i
problemima zabilježenim u provedbi Mjere 7. osiguranje trajnog i privremenog stambenog
zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji, te mogućnostima za njezino unaprjeđenje. Osim toga bit
će to prilika za predstavljanje primjera dobre prakse Grada Zagreba koji je usvojio i uspješno
provodi Zagrebačku strategiju zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016.
godine.

Na okrugli stol pozvani su da svoja gledišta između ostalih izlože Višnja Ljubičić,
pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Mirela Stanić-Popović, predstojnica Državnog
ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Petar Mrkonjić, načelnik Sektora za gospodarenje i
upravljanje stambenim jedinicama, predstavnici Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj
županiji, Grada Osijeka, Skloništa za žrtve nasilja u obitelji, Centra za socijalnu skrb Osijek,
organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom žrtava nasilja s područja Grada Osijeka,
kao i predstavnici ostalih institucija uključeni u sustav zaštite od nasilja u obitelji.

Platforma 112: Ocjena reformskih kapaciteta Vlade

 

Ocjenjujući reformske kapacitete Vlade od trenutka smjene vlasti u prosincu 2011. godine,  Platforma 112 izražava žaljenje i zabrinutost zbog propuštenih prilika koje su rezultirale sve manjim brojem ljudi koji uistinu ostvaruju svoja prava i daljnjim gubitkom povjerenja građana. Umjesto zaokreta u odnosu na kleptokratsko nasljeđe HDZ-a i iskoraka prema povećanju kvalitete demokracije i izlasku iz ekonomske krize, Vlada je u praksi odabrala status quo kada se radi o vladavini prava, kvaliteti demokracije, zaštiti ljudskih prava, javnih dobara i suočavanju s ratnom prošlošću.

Cjelovit dokument možete pročitati ovdje.

 

Documenta – obilježavanje desete godišnjice rada

 

Documenta – Centar za suočavanje s prošlosti dana 25. listopada obilježila je prvih deset godina rada.

U nastojanju da potaknu proces suočavanja s prošlošću i ustanovljenje činjenične istine o ratu, u listopadu 2004. godine, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mirovne studije, Građanski odbor za ljudska prava te Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava osnovali su Documentu – Centar za suočavanje s prošlošću.

Osim brojnih prijatelja i podržavatelja koji su kroz godine sudjelovali u različitim projektima, skupu su se pridružili i osnivači Documente. Obilježavanju desetog rođendana Documente prisustvovao je i predsjednik Ivo Josipović, koji je sudjelovao u izradi kriterija za praćenje suđenja za ratne zločine kojima se danas služe pravnici te organizacije.

Tom prilikom predstavljena je knjiga ‘Procesuiranje ratnih zločina – Jamstvo procesa suočavanja s prošlošću’, koju su pripremili Documenta, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Građanski odbor za ljudska prava.

 

Prenosimo: Junaci mirne reintegracije

 

Prenosimo tekst Branimira Pofuka pod naslovom “Junaci mirne reintegracije”, objavljenog na portalu Večernjeg lista i Autograf.hr, a nastalog povodom predstavljanja knjige “Upaljene luči”, koja je predstavljena 21. rujna 2014. godine u Domu kulture u Berku u blizini Vukovara.

Možete ga pročitati ovdje.

Prenosimo: Priopćenje za medije Koalicije za REKOM povodom Međunarodnog dana mira

Banja Luka, Beograd, Podgorica, Priština, Sarajevo, Skopje, Zagreb

Osnivanje REKOM-a doprinosi trajnom miru na Balkanu

Povodom Međunarodnog dana mira 21. rujna, Koalicija za REKOM ukazuje kako vlade u postjugoslavenskim državama imaju obavezu osigurati mir bez straha od izbijanja novog rata i ponavljanja ratnih zločina te izgraditi dobrosusjedske odnose na temelju poštovanja činjenica i osobnog dostojanstva svih žrtava. REKOM ima potencijal pomoći vladama u ispunjenu tih obaveza te Koalicija za REKOM poziva sve države, nasljednice nekadašnje SFRJ, da pokrenu postupak osnivanja Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava, počinjenim u razdoblju od 1991. do 2001. godine (REKOM).

Koalicija za REKOM okuplja 2.050 nevladinih organizacija za ljudska prava, udruge bivših logoraša, izbjeglica, obitelji nestalih, umjetnika, pisaca, pravnika i drugih pojedinaca koji dijele mišljenje kako jedino regionalni  pristup može osigurati sveobuhvatni povijesni zapis o tome što se dogodilo u prošlosti i na taj način pomoći uspostavljanju održivog i dugotrajnog mira na prostoru nekadašnje SFRJ.

S poštovanjem,
Koalicija za REKOM