Vijesti

Humanitarna akcija “PLESNJAK ZA GABI”

Centar za mir zajedno s Udrugom “Od mene za tebe” i športsko plesnom udrugom “Feniks” organizira humanitarno plesnu zabavu za prikupljanje pomoći četverogodišnjoj osječanki Gabrijeli Varvodić koja mora na složenu operaciju srca u Linz.

Zabava pod nazivom “Plesnjak za Gabi” održat će se u Šećeranskom domu, dana 8. lipnja 2013. s početkom u 20 sati. U glazbenom dijelu programa nastupit će Zita i Zdenko Rončević te tamburaški sastav “Zlatni klas”. Cijena ulaznice je 10 kuna. Sav prihod od prodanih ulaznica bit će doniran obitelji Varvodić.

U humanitarnu akciju može se uključiti i pozivom na humanitarni broj telefona 060 800 335 kao i uplatom na PBZ žiro račun br. 2340009-3215066417 koji je otvoren na ime Gabrijele Varvodić.

Press konferencija: BiH zaslužuje priznanje za počinjene zločine

Neposredno nakon izricanja presude, u haaškom predmetu Prlić i drugi, na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava Zagreb govorili su ispred Građanskog odbora za ljudska prava, Zoran Pusić i Marko Sjekavica te Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.

Današnjom presudom utvrđena je tragična podvojenost hrvatske politike devedesetih. S jedne strane nalazili su se Franjo Tuđman, Gojko Šušak i bosanska šestorka, a s druge Hrvatski sabor koji je u svom radu podupirao cjelovitost BiH” – istaknula je Vesna Teršelič, voditeljica Documente na konferenciji za novinare, u povodu objave prvostupanjske presude šestorici čelnika tzv. Herceg Bosne. ”

Iz prvostupanjske presude Prliću i ostalima jasno je da su počinjeni zločini bili teški, sustavni i teritorijalno rasprostranjeni. Presuda također obuhvaća osnivanje zatvora i koncentracijskih logora namjenjenih mučenjima, a njen bitan dio zauzima i činjenica da je devedesetih između Hrvatske i Herceg-Bosne postojao jedinstven odnos. Kako bi se ta jedinica mogla stvoriti unutar teritorija Bosne i Hercegovine, provedeno je etničko čišćenje koje je obuhvaćalo silovanja, ubijanja, pljačku, uništavanje kulturne baštine”, sumirao je na današnjoj konferenciji za medije Marko Sjekavica, Građanski odbor za ljudska prava, nepravomoćnu haašku presudu Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljaku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću.

“Unatoč tome što je sudac Jean-Claude Antonettia imao izdvojena mišljenja, nije upitno da je Haaški sud jedinstven oko težine počinjenih zločina jer su sanakcije donesene jednoglasno”, dodao je Sjekavica.

Vesna Teršelič, voditeljica Documente, naglasila je kako je sud utvrdio “tragičnu podvojenost hrvatske politike iz devedesetih”. “S jedne strane nalazili su se Franjo Tuđman, Gojko Šušak i bosanska šestorka, a s druge Hrvatski sabor koji je u svom radu podupirao cjelovitost Bosne i Hercegovine. Franjo Tuđman i njegovi suradnici morali su biti svjesni da zajedno s prekrajanjem državnih granica uvijek dolaze i ljudski gubici”, rekla je Teršelič te dodala kako se nada da će ovom presudom napokon biti priznata patnja žrtava.

“Ta je politika bila pogrešna jer je vodila do stradavanja Hrvata u Posavini i do činjenice da i dan danas Bosnu i Hercegovinu napuštaju njeni građani. BiH zaslužuje priznanje za počinjene zločine uz pomoć čega će moći završiti svoj konstitutivni proces. Nakon svega, veliki teret ostaje na domaćim pravosuđima čije presude mogu pomoći u lakšem iscjeljivanju ratnih rana, nama kao javnosti predstoji dugotrajna javna rasprava, a Vladi RH da zauzme stav o počinjenim zločinima.”

“Na ono što se devedesetih dogodilo u BiH, aktivisti civilnog društva su hrvatsku javnost upozorili još tih godina. Zbog odbijanja odlaska u taj rat, mnogi su završili u zatvoru, a tih godina primali smo i pisma žena čiji su muževi bili mobilizirani. Građanski odbor za ljudska prava još je 1993. uputio pismo na adresu predsjednika Tuđmana u kojem ga se molilo da provjeri jesu li hrvatske trupe uključene u rat u Bosni”, rekao je Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava.

Pusić je upozorio na činjenicu da prije svega treba pričekati konačnu odluku Žalbenog vijeća u postupku protiv Prlića i ostalih. “Presuda ni jednog suda ne može izbrisati zločine koji su se dogodili, a prvi korak u liječenju starih rana je doza samokritičnosti”, zaključio je Pusić te dodao kako je Haaški sud, uz niz zamjerki koje se mogu pripisati na njegov račun, utjecao na to da se sada nalazimo u situaciji u kojoj će različiti diktatori dobro promisliti prije nego li krenu u ostvarenje agresivnih djelovanja. Ukoliko se prvostupanjska presuda na kraju i potvrdi, Hrvatska će se morati suočiti i s činjenicom da još uvijek na snazi ima saborsku Deklaraciju o Domovinskom ratu. Podsjetimo, Deklaraciju je donijela Račanova administracija iste godine kada je došla na vlast, a u njoj stoji da je devedesetih Hrvatska vodila “pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome u kojem je branila svoj teritorij od velikosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica”, da je temeljna vrijednost Domovinskog rata “uspostava i obrana državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske”.

Na pitanje novinarke H altera, Tamare Opačić što bi Sabor trebao poduzeti po pitanju Deklaracije, Pusić je odgovorio: “Ostavimo Saboru da se misli o tom. Ni jedna istina se ne može propisati deklaracijom. Uostalom, bojim se da sada postoji prevelik broj činjenica koje potvrđuju da je istina daleko drugačija od onoga što piše u tom dokumentu. Naša budućnost treba biti temeljena na zdravim temeljima i ne smijemo dopustiti da se nerazriješene situacije ostavljaju u amanet budućim generacijama.”

Podsjetimo, prvostupanjsko vijeće Haaškog suda osudilo je šestoricu bivših lidera bosanskih Hrvata na 111 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima i drugim nehrvatima na području Herceg Bosne. Većina sudaca, uz izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg Antonetija, utvrdila je međunarodni karakter sukoba, kao i postojanje udruženog zločinačkog poduhvata čiji su članovi, pored bivših čelnika Herceg Bosne, bili i Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Janko Bobetko. Glavna rasprava u jednom od najdugotrajnijih haaških suđenja započela je 26. travnja 2006. godine. Tijekom dokaznog postupka saslušano je 208 svjedoka te izvedeno preko 10 000 materijalnih dokaza.

Izvor: H alter, objava 29. svibnja 2013., autorica Tamara Opačić

Platforma 112 povodom odluke Ustavnog suda o privremenom ukidanju zdravstvenoga odgoja

Povodom odluke Ustavnog suda o privremenom ukidanju zdravstvenoga odgoja, oglasila se i Platforma 112.

Platforma 112 povodom odluke Ustavnog suda o Kurikulumu zdravstvenog odgoja želi naglasiti sljedeće:

a) Usprkos ukidanju Odluke kojom se uveo Zdravstveni odgoj, Ustavni sud je odbio sve zahtjeve podnositelja da ispituje sadržaj i navodni svjetonazor Kurikuluma zdravstvenog odgoja, a Odluku ministra znanosti, obrazovnja i sporta je ukinuo zbog nedostatnog uključivanja zainteresirane javnosti u proces donošenja te odluke.[1] Posljedično to znači da će nova odluka o uvođenju zdravstvenog odgoja morati proći javnu raspravu u koju će biti uključena i roditeljska vijeća, te će se nakon toga zdravstveni odgoj nastaviti s implementacijom. Pozivamo nadležno ministarstvo da to učini što prije kako bi na jesen svi učenici u RH imali zdravstveni odgoj, za koji je Ustavni sud rekao da je izuzetno važan predmet u obrazovanju i odgoju. Ustavni sud nije doveo u pitanje sadržaj niti jednog modula zdravstvenog odgoja, već je ukinuo cijelu odluku zbog navedenih proceduralnih nedostataka.

b) Ustavni sud je donio značajnu Odluku s puno širim opsegom od ovog pojedinačnog slučaja, a kojom je demokratsku proceduru donošenja javnih politika u smislu obveze uključivanja zainteresirane javnosti učinio obveznim sastavnim dijelom procesa donošenja takvih politika[2], te je osim toga deklarirao svoju nadležnost za ispitivanje procesa i ishoda takvih politika na područja života koje uređuju. To bi se onda nužno odnosilo i na sve druge obrazovne programe, posebice one koji ni po čemu manje od zdravstvenog odgoja uključuju i svjetonazorsku dimenziju, poput hrvatskog jezika, povijesti, filozofije, etike, geografije, biologije i drugih. Ovo je za građane i civilno društvo u Hrvatskoj velik korak prema transparentnijoj i uključujućoj proceduri donošenja politika i propisa, te pozivamo Vladu i Sabor da sada započnu s potpunom primjenom Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata koja se do sada (prema posljednjim podacima) primjenjivala samo u 24% postupaka donošenja takvih propisa.

c) Ustavni sud u svojoj odluci citirao je odluku Europskog suda za ljudska prava Folgero protiv Norveške, te između ostalog rekao: “Ustavni sud posebno naglašava visoka demokratska mjerila koja je ustanovio Europski sud u predmetu Folgero i drugi protiv Norveške…..U toj odluci Europskog suda jasno je izraženo stajalište kako demokracija ne znači da stajališta većine moraju uvijek prevladavati. Naprotiv, potrebno je izbjegavati bilo kakve zlouporabe dominantnog položaja i postići ravnotežu koja osigurava pravedan i prikladan tretman manjina kada su u pitanju uvjerenja roditelja o načinu odgoja i obrazovanja vlastite djece, a koja su vrijedna poštovanja u demokratskom društvu i nisu nespojiva s ljudskim dostojanstvom.” Upravo citiranje ove odluke i usvajanje takvih visokih demokratskih standarda od strane Ustavnog suda pobija navode predlagatelja da i zdravstveni odgoj mora odražavati katolički odgoj i obrazovanje jer je većina građana te vjeroispovijesti, te otvara mogućnost preispitivanja dijelova vjeronaučnog kurikuluma kojim se izričito i otvoreno diskriminiraju određene društvene skupine, a s kojima se dio roditelja čija djeca pohađaju vjeronauk također ne slažu, a bez dovođenja u pitanje provedbe vjeronauka kao predmeta.

Nadamo se da će Ustavni sud načela usvojena u ovoj Odluci primjenjivati i na ostale propise i javne politike, te da će i druge slučajeve prijedloga za ocjenu ustavnosti ispitivati s jednakom brzinom i pažnjom, čime bi se se spriječilo i to da se ova Odluka naknadno percipira kao politički uvjetovana.

Međutim, javna objava ove odluke jučer je jasno pokazala da postoji čvrsta koordinacija između HDZ-a, Hrasta i osoba koje su pokrenule ovaj postupak, te koje sudjeluju u prikupljanju potpisa za referendum; HDZ-ovo traženje rasprave o Incijativi u ime obitelji ujutro na Saboru, nakon toga objava Odluke Ustavnog suda i tempiranje press konferencije Inicijative nikako ne mogu biti slučajni. To sve pokazuje izrazito političku pozadinu ovih inicijativa, kojima je očigledno cilj demonstracija političke moći utjecanjem na sva privatna područja života građana; od braka, obrazovanja do zdravstvenih pitanja (poput pitanja umjetne oplodnje). Mada se radi o korištenju demokratskih mehanizama da bi se ti ciljevi ostvarili, njihov ishod neće biti demokratski niti pluralistički, već vodi u stvarnu dominaciju radikalnih, ali dobro organiziranih i financiranih grupa nad onime za što su se građani ove države već izborili, a to je pluralističko društvo i svjetovna država.

Upozoravamo još jednom da je povijest pokazala da su upravo najgori autokratski i nedemokratski režimi na vlast također dolazili demokratskom procedurom; nažalost sama procedura, kolikogod bila važna, nije uvijek jamac demokratičnosti ciljeva.

[1] Toč. 8 Odluke: “Ustavni sud u ovom ustavnosudskom postupku neće razmatrati materijalno-pravni supstrat osporenog akta, odnosno njegov sadržaj, a ni navodno vrijednosno opredjeljenje koje mu pridaju predlagatelji.”

[2] Toč. 13.2. Iako uloga Ustavnog suda nije da ocjenjuje javne politike, njegova zadaća jest da ocjenjuje procese i ishode pravnog uređivanja pojedinih područja na koje se te politike odnose. Ni sredstva ni ciljevi javnih politika ne predstavljaju prostor apsolutne slobode države.

Konferencija : CIVILNE ŽRTVE RATA U HRVATSKOJ – ZAGREB 9.11.

Pozivamo Vas na završnu konferenciju pod nazivom “Civilne žrtve rata u Hrvatskoj” koja će se održati;

u Zagrebu, Novinarski dom, Perkovčeva 2, u petak 9.  studenoga s početkom u 10:00h.

Završna konferencija održava se u sklopu projekta “Zajedno za prava svih žrtava – Osnaživanje organizacija civilnog društva za istraživanje činjenica i zagovaranje obeštećenja” koje na svom području provode organizacije civilnog društva poput Delfian iz Pakraca, Pravde iz Bjelovara, Miramide iz Grožnjana, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, te nositelj projekta Documenta – Zagreb.

Projekt financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva RH.

Na konferenciji će se govoriti o pravu na obeštećenje te društvenoj solidarnosti i odgovornosti prema civilnim žrtvama rata, prezentacija istraživačkog izvještaja Civilne žrtve rata u Hrvatskoj te o otpisu parničnih troškova i potrebama civilnih žrtava rata – socijalna prava i reparacije.

Nacrt programa (podložan izmjenama) možete preuzeti                2012_10_Konferencija_Program_Draft

Više o projektu vidi ovdje. 

Više o projektu na stranicama Documente – Zagreb.

Više o kampanji za prava civilnih stradalnika

….http://www.civilnezrtve.hr/