Zločin iz mržnje

DIO IZVJEŠĆA O STANJU LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA MEDIJA U RH O ISTRAŽIVANJU I PROCESUIRANJU ZLOČINA IZ MRŽNJE

Izvješće o stanju ljudskih prava i slobode medija u Hrvatskoj, napisao povjerenik Vijeća Europe Nils Muižnieks na temelju podataka prikupljenih tijekom boravka u Hrvatskoj od 25. do 29. travnja 2016. godine.

Informacije o stanju ljudskih prava Povjerenik je dobio od raznih državnih institucija (DORH,  vladinih tijela, Ured Pučke pravobraniteljice, u razgovoru s tada istaknutim državnim dužnosnicima).

U Izvješću se između ostalog analizira i stanje s procesuiranjem zločina iz mržnje. Broj procesuiranih i istraženih slučajeva zločina iz mržnje upućuje na zaključak da u Hrvatskoj još nije zaživjela svijest o nužnosti suzbijanja ovakve vrste kaznenih djela koja su teška kršenja ljudskih prava. Osvrnuo se i na broj istraženih i procesuiranih predmeta govora mržnje.

izvor informacija: tportal.hr

ODRŽAN TRENING “PROCJENA UČINAKA JAVNIH POLITIKA NA LJUDSKA PRAVA: UVOD U METODOLOGIJU”

Dana 28. i 29. travnja 2016. godine, u organizaciji Hrvatskog pravnog centra iz Zagreba, održan je trening “Procjena učinaka javnih politika na ljudska prava: uvod u metodologiju”.

Trening je održan u hotelu “Arcotel Allegra” u Zagrebu. Predavačica je bila gđa Marjan W”ijers iz Nizozemske, savjetnica i trenerica iz organizacije “Rights4Change”, konzultantica iz područja ljudskih prava mnogim međunarodnim organizacijama (UNHCR; UNDP, EK…).

Na treningu su sudjelovale zaposlenice Centra Veselinka Kastratović i Sanja Krčmarek. Uključile su se u rad grupe koja je radila na temi : zločin iz mržnje.

Sljedeći sastanak grupe za zločin iz mržnje, gdje će se dogovarati metodologija rada i prvi koraci na zagovaranju, bit će održan 24. svibnja 2016. godine u Zagrebu.

OČITOVANJE O INCIDENTU U VUKOVARU (14.2.2016. GODINE)

Novinari “Nove TV” posjetili su prostorije Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, i napravili prilog s očitovanje o incidentu, koji se dogodio u ranim jutarnjim satima dana 14. velječ 2016. godine u Vukovaru.

Toga jutra trojica mladića, od toga dvojica mlađe punoljetne osobe i jedna punoljena osoba, napali su i teško fizički ozlijedili jednog mladića, koji je također mlađa punoljetna osoba.Napadači i žrtva su različite nacionalne pripadnosti.

S obzirom da je Centrar nedavno proveo projekt “Stručno osposobljavanje pravosudnih i policijskih djelatnika o zločinu iz mržnje”, te da je u sklopu toga Projekta imao i panel diskusiju o zločinu iz mržnje u Vukovaru, i to dana 12. veljače 2016. godine, novinari “Nova TV” su zamolili za mišljenje o počinjenom zločinu.

Voditeljica Projekta dala je kraći intervju u povodu toga incidenta, te govorila o provedenom Projektu, zainteresiranosti javnosti za temu o zločinu iz mržnje, te najavila nove ideje i moguće projekte na temu zločina iz mržnje.

Intervju možete pogledati na slijedećem linku.

PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU ZLOČINA IZ MRŽNJE (2011. godine)

PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU ZLOČINA IZ MRŽNJE

Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje temelji se na obvezama koje za Republiku Hrvatsku proizlazepotpisivanjem međunarodnih dokumenata, kao što su: Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasnediskriminacije, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe i dr. Donošenje ovogadokumenta temelji se na obvezi Republike Hrvatske koja proizlazi iz Pregovaračkog stajališta Republike Hrvatskeza Poglavlje 23. „Pravosuđe i temeljna prava“, podmjerilo 9.2.1. vezano za uspostavu evidencije rezultata uslučajevima diskriminacije i zločina iz mržnje te je u skladu s ciljevima i mjerama iz Nacionalnog programa zaštite ipromicanja ljudskih prava 2008.-2011., a odnose se na obvezu osiguravanja sustava praćenja i vođenja statističkih
pokazatelja o kaznenim djelima diskriminacije i kaznenim djelima u vezi zločina iz mržnje.

I. U V O D
Članak 1.
Zločini iz mržnje prate se s posebnom pozornošću obzirom da se počinjenjem takvih kaznenih djela i drugih kažnjivih radnji ugrožavaju osnovne ljudske slobode i temeljna prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske.

Članak 2.
Svrha je Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje (u daljnjem tekstu: Protokol) osigurati uvjete zadjelotvoran i cjelovit rad nadležnih tijela koji sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupakavođenih zbog zločina iz mržnje (u daljnjem tekstu: nadležna tijela) radi unaprjeđenja sustava praćenja zločina izmržnje.

Članak 3.
Ovim Protokolom se želi zaštititi žrtva zločina iz mržnje i njezina temeljna ljudska prava zagarantirana UstavomRepublike Hrvatske i međunarodnim dokumentima.

Članak 4.
Ovaj Protokol o postupanju nadležnih tijela u slučaju zločina iz mržnje temelji se na zakonima i podzakonskimaktima, a sadrži :
– obveze nadležnih tijela koji sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje,
– način i sadržaj suradnje između nadležnih tijela koji sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultatapostupaka vođenih zbog zločina iz mržnje,
– ostale aktivnosti i obveze nadležnih tijela koji sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje a odnose se na izobrazbu i edukaciju o suzbijanju zločina izmržnje.

II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA
(1) Ministarstvo unutarnjih poslova

Članak 5.
Ministarstvo unutarnjih poslova će poduzimati mjere u svrhu zaštite žrtava zločina iz mržnje, suzbijanja zločina iz mržnje i sprječavanja širenja mržnje prema osobama zbog njihove rase, boje kože, spola, spolne orjentacije, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, rođenja, naobrazbe, društvenog
položaja, dobi, zdravstvenog statusa i drugih osobina.

Članak 6.
Ministarstvo unutarnjih poslova odnosno Ravnateljstvo policije i policijske uprave nadležne su za prikupljanjeinformacija, kriminalističko istraživanje i prijavljivanje osoba koje su počinile kazneno djelo zločina iz mržnje ili prekršaj počinjen iz mržnje.

Ministarstvo unutarnjih poslova će postupati sukladno pozitivnim zakonskim propisima i internim naputcima te ćeposebno prikupljati podatke o skupinama, pripadnicima skupina i pojedincima koji u svom djelovanju iskazujusklonost činjenju kaznenih djela odnosno prekršaja koji se mogu karakterizirati kao zločin iz mržnje s ciljemprevencije i sprječavanja zločina iz mržnje.

Članak 7.
U slučaju zaprimanja dojave o zločinu iz mržnje ili zaprimanja zahtjeva za pružanje pomoći osobi izloženoj bilokojem obliku ili modalitetu zločina iz mržnje, policijski službenik dužan je postupati na sljedeći način:
1. Žurno i bez dogode uputiti na mjesto događaja policijske službenike radi pružanja intervencije, tj. provjeredojave ili zahtjeva. Temeljem uvida u zatečeno stanje odmah poduzimati mjere i radnje u cilju trenutne zaštite ipružanja potrebne zdravstvene i druge pomoći osobi oštećenoj zločinom iz mržnje te sprječavanja počinitelja u daljnjem počinjenju zločina iz mržnje.

2. Pribaviti podatke i prikupiti obavijesti potrebne za razjašnjavanje i dokazivanje prekršajnog ili kaznenog djelapočinjenog iz mržnje a za koje se postupa po službenoj dužnosti, s posebnim naglaskom na utvrđivanje sljedećeg:
(a) pripadnost oštećene osobe skupini čija pripadnost je bila motiv zločina iz mržnje,
(b) motiv počinjenja zločina iz mržnje i pripadnost počinitelja skupini,
(c) posljedica,
(d) način utvrđivanja događaja motiviranog mržnjom,
(e) kvalifikacija događaja.

3. U utvrđivanju gore navedenih podataka, postupanje ćese temeljiti na zaštiti privatnosti i osobnih podatakasudionika događaja.

4. U cilju što kvalitetnije obrade konkretnog slučaja, uspostaviti suradnju s drugim čimbenicima koji bi u konkretnom slučaju zločina iz mržnje mogli pomoći, primjerice s organizacijama civilnoga društva, vjerskim zajednicama te stručnjacima koji se bave navedenom problematikom.

5. Posebno označavati predmete zločina iz mržnje.

6. Unositi podatke o kaznenom djelu odnosno prekršaju, počinitelju i oštećenim osobama te motivu, u postojeću Evidenciju zločina iz mržnje.

7. Pratiti stanje po predmetima od saznanja za događaj pa sve do završetka postupka (track record), poglavito uprekršajnom postupku gdje Ministarstvo unutarnjih poslova nastupa s pozicije ovlaštenog tužitelja.

(2) Pravosudna tijela

Članak 8.
Pravosudna tijela (kazneni i prvostupanjski prekršajni sudovi i/ili državno odvjetništvo) će u predmetima vezanim za zločine iz mržnje postupati žurno i s posebnom pozornošću.

Članak 9.
Pravosudna tijela će predmete vezano uz zločine iz mržnje, posebno označavati.
Pravosudna tijela će o zločinima iz mržnje voditi evidencije i dostavljati ih Ministarstvu pravosuđa.

Članak 10.
Nakon optuženja, državno odvjetništvo će postupati sukladno obvezi koja proizlazi iz internog akta1 Državnogodvjetništva Republike Hrvatske vezano za slučajeve zločina iz mržnje.

Članak 11.
Kako je u Kaznenom zakonu određen pojam zločina iz mržnje, državno odvjetništvo obvezno je voditi evidenciju osvim predmetima u kojima je mržnja, iz razloga navedenih u članku 89. stavak 36. Kaznenog zakona, motiv izvršenja.

Državno odvjetništvo, kao nadležno tijelo za vođenje posebne evidencije o zločinima iz mržnje, prikupljat će slijedeće podatke:
– Broj predmeta, broj osumnjičenih osoba i naznaka kaznenog djela,
– Državno-odvjetnička odluka,
– Pravomoćna presuda

Članak 12.
U sudskim postupcima osigurat će se mjere radi zaštite fizičkog integriteta žrtve i njezine daljnje viktimizacije.

U zaštiti žrtava i svjedoka u sudskom postupku, bit će uključeni odjeli za pružanje podrške žrtvama i svjedocima.

Članak 13.
Kazneni i prvostupanjski prekršajni sudovi, kao nadležno tijelo za vođenje posebne evidencije o zločinima iz mržnje, prikupljat će slijedeće podatke:
– Broj predmeta, broj okrivljenih osoba i naznaka kaznenog djela odnosno prekršaja,
– Pravomoćna presuda i sankcija.

1 Naputak Državnog odvjetništva Republike Hrvatske od 09. kolovoza 2006. godine, broj: O-11/06.

(3) Ministarstvo pravosuđa

Članak 14.
Ministarstvo pravosuđa će objedinjavati statističke pokazatelje dostavljene od strane pravosudnih tijela o zločinimaiz mržnje.

Članak 15.
Ministarstvo pravosuđa će prikupljene podatke dostavljati svakih šest mjeseci Uredu za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, do kraja mjeseca za prethodno polugodišnje razdoblje.

(4) Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske

Članak 16.
Ured za ljudska prava je središnje tijelo za prikupljanje i objavu podataka o zločinima iz mržnje te za suradnju sorganizacijama civilnoga društva i međunarodnim organizacijama.
Ured za ljudska prava po potrebi organizira preventivne kampanje radi osvješćivanja javnosti i sprječavanja širenjazločina iz mržnje.

Članak 17.
Ured za ljudska prava će koordinirati radom Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje te poticatimeđuinstitucionalnu suradnju u sustavu praćenja zločina iz mržnje.

Ured za ljudska prava je tijelo ovlašteno za suradnju s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju te drugimmeđunarodnim organizacijama vezano uz pitanja zločina iz mržnje.

III. NAČIN I SADRŽAJ SURADNJE

Članak 18.
Provedba ovog Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje pretpostavlja žurnu uspostavu suradnje nadležnihtijela koji sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje, radi unaprjeđivanja sustava praćenja zločina iz mržnje.

Članak 19.
Obveze nadležnih tijela koji sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje jesu:
1. Održavati redovite sastanke predstavnika nadležnih tijela u cilju praćenja i prevencije zločina iz mržnje teizvještavati o postignućima u rješavanju pojedinih slučajeva zločina iz mržnje.

2. Sačiniti statističko izvješće o praćenju zločina iz mržnje, na sljedeći način :
(a) Ministarstvo unutarnjih poslova će svakih šest mjeseci, a najkasnije do 10. u sljedećem mjesecu dostavitiDržavnom odvjetništvu Republike Hrvatske ispunjeni obrazac o podacima za zločine iz mržnje za prethodno razdoblje (Prilog 1).

(b) Državno odvjetništvo će nadopuniti postojeći obrazac državno-odvjetničkim podacima i proslijediti do 20. u mjesecu Ministarstvu pravosuđa za prethodno polugodišnje razdoblje.

(c) Ministarstvo pravosuđa će nadopuniti postojeći obrazac s podacima prikupljenim od sudova (sudske odluke isankcije) i proslijediti Uredu za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske do kraja mjeseca za prethodno polugodišnje razdoblje.

(d) Prvostupanjski prekršajni sudovi će dostaviti ispunjeni obrazac za statističko praćenje prekršajnih djela posebno označenih vezano uz motiv mržnje Ministarstvu pravosuđa, do 20. u mjesecu za prethodno polugodišnjerazdoblje. Ministarstvo pravosuđa će proslijediti obrazac Uredu za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske dokraja mjeseca za prethodno polugodišnje razdoblje (Prilog 2).

Članak 20.
Na osnovi prikupljenih podataka od nadležnih tijela iz članka 19. ovoga Protokola, koji programski djeluju u slučajevima zločina iz mržnje, Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske objedinit će statističke podatke o zločinima iz mržnje.

Članak 21.
Sva su tijela u postupku dužna štititi prava žrtve izložene zločinu iz mržnje, sukladno Međunarodnom paktu ograđanskim i političkim pravima, Odluci Organizacije za europsku sigurnost i suradnju br. 9/2009 o suzbijanju zločina iz mržnje, smjernicama Europske unije, kao i ostalim međunarodnim propisima.

Članak 22.
Prema žrtvama zločina iz mržnje, s ciljem izbjegavanja sekundarne viktimizacije, potrebno je postupati obzirno, nanačin kojim se poštuje njihovo dostojanstvo.

Nadležna tijela će, na osobni zahtjev stranku-žrtvu zločina iz mržnje, izvijestiti o tijeku i/ili ishodu postupka.

IV. OSTALE AKTIVNOSTI I OBVEZE

Članak 23.
U skladu s mjerama propisanim Nacionalnim planom za borbu protiv diskriminacije 2008.-2013., Nacionalnim programom zaštite i promicanja ljudskih prava 2008.-2011. te Memorandumom o sporazumijevanju s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju vezano uz obuku policijskih službenika, nužno je raditi na razvoju svijesti o sprječavanju širenja zločina iz mržnje te senzibilizirati javnost za navedenu problematiku.

Nužno je poticati žrtve da prijavljuju slučajeve zločina iz mržnje uz osiguravanje njene sigurnosti od strane nadležnih tijela i organizacija civilnoga društva.

Članak 24.
Provodit će se dodatna izobrazba službenika koji postupaju po predmetima zločina iz mržnje.

V. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.
Sva nadležna tijela iz ovog Protokola obvezna su svoje podzakonske akte uskladiti s odredbama ovog Protokola.

Članak 26.
Svako državno tijelo koje sudjeluje u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje dužno je postupati u skladu s odredbama ovog Protokola.

Članak 27.
Sudionici ovog Protokola, obvezni su informirati sva tijela iz svog djelokruga o donošenju ovog Protokola te poduzeti mjere radi njegove dosljedne primjene.

Članak 28.
Obrazac za statističko praćenje kaznenih djela vezano uz zločine iz mržnje (u svezi s člankom 89. stavkom 36. Kaznenog zakona) i Obrazac za statističko praćenje prekršajnih djela posebno označenih vezano uz motiv mržnje sastavni su dio ovog Protokola.

ODRŽANA PANEL DISKUSIJA O ZLOČINU IZ MRŽNJE

Dana 12. veljače 2016. godine, u prostorijama Europskog doma za ljudska prava u Vukovaru, održana je panel diskusija o zločinu iz mržnje, provedbi projekta “Stručno osposobljavanje pravosudnih i policijskih djelatnika o zločinu iz mržnje”, o Protokolu o postupanju u slučaju zločina iz mržnje.

Ujedno, predstavljena su razmišljanja o mogućem nastavku rada na edukaciji o zločinu iz mržnje, kako prema pravosuđu, tako i prema drugim nadležnim institucijama, koje rade sa žrtvama i počiniteljima, te koje mogu zajendički osmišljavati rad na prevenciji tih zločina.

NAJAVA PANEL DISKUSIJE O PROJEKTU STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA O ZLOČINU IZ MRŽNJE

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, u sklopu projekta “Stručno osposobljavanje pravosudnih i policijskih djelatnika o zločinu iz mržnje”, organizira  panel diskusiji „Zločin iz mržnje u hrvatskom kaznenom pravu i praksi“.

Panel diskusija će se održati u petak, 12. veljače 2016. godine u Europskom domu Vukovar, Ljudevita Gaja 12, Vukovar, s početkom u 12 sati.

Cilj  diskusije je upoznati širu zajednicu Vukovara o provedbi projekta, problematici zločina iz mržnje u hrvatskom kaznenom pravu i praksi te predstaviti „Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje“.

DRUGA RADIONICA O ZLOČINU IZ MRŽNJE

Dana 25. i 26. siječnja 2016. godine održana je druga radinica edukacije pravosudnih radnika Osječko baranjske i Vukovarsko srijemske županije o zločinu iz mržnje. Radinici su nazočili predstavnici općinskih i županijskih državnih odvjetništava iz Osijeka i Vukovara, općinskih i županijskih sudova iz Osijeka i Vukovara, predstavnici Ureda Pučke pravobraniteljice Republike Hrvatske, predstavnici monitoring tima suđenja za ratne zločine.

Teme druge radinice su bile:

- “Zločin iz mržnje: temeljna obilježja i hrvatski koncept”
( pojam mržnje i utjecaj na počinjenje kaznenog djela, obilježja i normativni koncept zločina iz mržnje u Republici Hrvatskoj, govor mržnje -značenje, implikacije i regulacija u kaznenom pravu)

predavačica: dr.sc. Barbara Herceg Pakšić, Pravni fakultet Sveučilišta „Josip Juraj Strossmayer“ iz Osijeka

- predstavljanje Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje
i praktične vježbe

predavačica: dr.sc. Barbara Herceg Pakšić, Pravni fakultet Sveučilišta „Josip
Juraj Strossmayer“ iz Osijeka

– „Zapadni koncept – istočni zločini: Implementacija
modela zločina iz mržnje u postkomunističkom okružju“

predavač: Piotr Godzisz, član Međunarodne mreže za zločin iz mržnje, University College London, School of Slavonic and Eastern European Studies