Dajmo ruke za slijedeći korak – Događanja

Projekt: Daj mi ruku za slijedeći korak – razvijanje alata za međuetnički dijalog i izgradnju mira

Glavni cilj projekta

dizajnirati aktivnosti za međuetnički dijalog mladih kao potporu aktivnostima izgradnje mira u ratom i konfliktom zahvaćenom području Izraela i Palestine

Primjere dobre prakse u izgradnji mira davali su iz prve ruke aktivisti i mirovni djelatnici koji su sudjelovali u otporu prema nasilju, izgradnji povjerenja, mira i mirnoj reintegraciji Hrvatskog podunavlja

Sasvim je normalno da je to ujedno bilo i upoznavanje s načinom svakodnevnog života, navikama, mentalitetom, kulturnim vrijednostima, vjerom, kulinarstvom, prirodnim ljepotama.

Projekt je vrijedan 43.170 EUR. Trebala nam je garancija o sufinanciranju projekta. Dobili smo ju od Hrvatske mreže za suradnju na Euro-Mediteranu, odnosno od Zaklade za razvoj civilnog društva u vidu potvrde da će sufinancirati 20% od ukupnog proračuna. To je razlog što imam zadovoljstvo ovaj izvještaj iznjeti na ovom godišnjem sastanku

Partneri

  • Centar za mir iz Osijeka,
  • Centar za demokraciju i razvoj zajednice iz Jeruzalema i
  • Međucrkveno mirovno vijeće IKV Pax Christi iz Utrehta

Posjeta Izraelu i Palestini

Obavljeni su razgovori s četrdesetak mladih ljudi od kojih su kasnije odabrani oni koji će doći u Hrvatsku (šest iz Izraela i šest iz Palestine) u pratnji dvije odrasle osobe.

alf alf alf alf alf alf alf alf alf

Dogovoreni su svi operativni detalji za buduću izložbu fotografija

  • tema i naslova
  • način spremanja fotografija
  • glasovanje
  • slanje u Hrvatsku
  • tiskanje
  • izrada brošure uz izložbu

Tjekom posjete Izraelu i Palestini dvije tvrdnje su bile izrečene kao nepobitne:
Ne može se raditi na pomirenju dok nema sklopljenog mira
Normalizacija je neprihvatljiv termin za Palestince
Predstavljale su najveći izazov za rad

alf alf alf alf alf alf alf alf

Prije odlaska na put poslali smo dopis Veleposlanstvu RH u Tel Avivu
Ugodno smo doživjeli poziv Njegove ekselencije veleposlanika da se želi susresti s nama
I danas smo sretni da smo nakon tog susreta imali ogromnu podršku ne samo Veleposlanstva RH u Tel Avivu, već i Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH.

I tako smo ogromnu pomoć od Veleposlanstva dobili za najznačajniju fazu projekta: posjetu četrnaesteročlane delegacije iz Izraela i Palestine Osijeku, bolje rečeno istočnoj Hrvatskoj. Veleposlanstvo je organiziralo i prijem prije putovanja kako bi naše buduće goste upoznali s Republikom Hrvatskom.
Istovremeno upoznali su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova s projektom, pa smo tako bili ponovno ugodno iznenađeni pozivom iz Ministarstva da ih informiramo više o projektu.

Projektu je odobrena financijska potpora Ministarstva za dijelove na koje nismo računali (kao što je odlazak u Jordan za neke učesnike) i zrakoplovna karta za predsjednika partnerske organizacije iz Jeruzalema. Ali daleko najznačajniji dio na kojega su vrlo ponosni gosti iz Izraela i Palestine bio je prijem kod ministrice gospođe Vesne Pusić.

alf

Program posjete

Organiziran je čitav niz posjeta i razgovora s organizacijama civilnog društva koje su aktivne na izgradnji održivog mira

alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf

Kulturne i prirodne ljepote istočne Hrvatske

Bio je izazov izabrati što može biti intresantno ljudima koji dolaze iz Svete zemlje (Jeruzalem, Betlehem, Mrtvo more). I onda su se austrougarski dvorci, voda (Kopački rit) i zeleni brežuljci Krndije/Papuka dokazali kao dobitna kombinacija.

Iako su u evaluaciji učesnici izjavili da im je najvažniji dio posjete bio trening za osobni razvoj i unutrašnji mir, nama kao organizatorima mirovna konferencija i otvorenje izložbe najbolje ocjenjenih fotografija uz popratnu brošuru bio je centralni događaj kojeg smo mogli podijeliti s većim brojem OCD, sugrađana i kroz medije sa širom javnosti.

Izložba i brošura

Izrada brošure bila je podprojekt sama za sebe. U projektu je predviđeno da će brošura biti štampana na pet jezika: hrvatski, engleski, hebrejski, arapski i nizozemski. Tekstovi su stigli iz Izraela i Palestine. Naš tim i grafička tvrtka suočila se s problemom fonta slova, marginama teksta, lekturom. Preljepi proizvod koji je nastao unatoč preprekama možete slobodno uzeti za uspomenu.

Projekt kulturne razmjene

  • Bogatstvo različitosti
  • Prehrana
  • Brzina, točnost
  • Razuzdanost: Ako nas vidite da se ludiramo, to nije zato što smo neozbiljni, već zato što to u domovini ne možemo.

Razvojna pomoć

Znanja o metodama i modelima u izgradnji povjerenja, medijacije, pomirenja i izgradnje mira definitivno bi trebao biti hrvatski izvozni proizvod

Na projektu i izvještaju radile

Julijana Mladenovska-Tešija, asistentica na projektu

Tatjana Škrbić, voditeljica projekta

Projekt je sufinanciran sredstvima:

  • Anna Lindh foundation
  • Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
  • Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Posjet Izraela i Palestine Hrvatskoj

U okviru provedbe Projekta “Daj mi ruku za sljedeći korak – razvijanje alata za međuetnički dijalog i izgradnju mira”, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava-Osijek domaćin je radne posjete mladih iz Izraela i Palestine od 6.-11. svibnja 2013. Osijeku i okolini.

10. svibnja u 10 sati održati će se i završna konferencija te otvorenje Izložbe fotografija mladih autora: “S one strane zida”.

Članak za Glas Slavonije objavljen u studenome 2012.

Intimni neprijatelji

Dobrosusjedski pogled kroz špijunku

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku imao je priliku provesti četiri radna dana u Izraelu i Palestini, od 14.-18. listopada 2012. Ovo su zapisi s tog putovanja.

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek, zajedno s Centrom za demokraciju i razvoj zajednice (Center for Democracy and Community Development), Jeruzalem i IKV Pax Christi iz Nizozemske, suradnici su na projektu pod nazivom “Pružimo ruke za slijedeći korak – razvijati alate za međuetnički dijalog i izgradnju mira” (Give me your hand for next step – developing tools for inter-ethnic dialogue and peace-building) koji je podržan od strane Zaklade Anna Lindh.

Unutar projekta predviđena je bila i radna posjeta CZM Osijek Izraelu i Palestini, tijekom koje se CZM susreo s timom našeg partnera vezano uz dalji razvoj projekta, ali i s udrugama i mladima iz Izraela i Palestine kako bi razmijenio iskustava i primjere dobre prakse izgradnje mira i suradnje u sukobu, modela mirovnih aktivnosti u zajednicama obuhvaćenim sukobima i bio inspiracija za izradu novih modela i aktivnosti. U okviru projekta predviđena je i posjeta skupine mladih Izraelaca i Palestinaca Osijeku u svibnju slijedeće godine, izložbe fotografija mladih organizirane u Hrvatskoj, Nizozemskoj, Iraelu i Palestini, tiskanje publikacije s fotografijama i tekstovima na pet jezika (hrvatski, engleski, hebrejski, arapski i nizozemski), trening za mlade i velika završna konferencija.

Jedna druga zemlja

Razumijevanje izraelsko-palestinskog sukoba zahtijeva učenje i proučavanje, ali i redovito praćenje događaja koji su, tijekom zadnjih 60 godina, skoro pa svakodnevni. Ali sve to “sjedne na svoje mjesto” tek kada dođete na aerodrom Ben Gurion koji je u blizi Tel Aviva, i još više, kada osjetite svježi zrak Jeruzalema. Prvo pitanje koje se nameće kada osjetite glatki autoput jest, kako li je ova zemlja izgledala kada su došli prvi doseljenici, jer ono s čime se svakako susrećete na svakom koraku u Izraelu, je visoka tehnologija par excellence, prekrasne masline na neplodnom tlu, plastenici s različitim voćem i povrćem pored Mrtvog mora bez kapi vode, ogromni nasadi palmi na stijenama s naslagama soli. Tamo sve to uspjeva, dok kod nas, s našim plodnim tlom iz kojeg izvire voda, patimo od (njihove) pustinjske suše.

Približavanje Jeruzalemu, približava nas etnički raznovrsnijem dijelu zemlje, što zbog mješavine Arapa i Židova, što zbog turista: bijele marame Ruskih vjernica, crne odore pravoslavnih svećenika, šarenilo katoličkih redova, Židovi s crnim šeširima ispod kojih se sjaje uvojci, muslimani u haljama različitih boja… Jeruzalem je podijeljen na zapadni – židovski i istočni – muslimanski dio, i ispresjecan obrambenim zidovima koji okružuju nova židovska naselja. Stari grad ima kontrolne točke na kojima su uglavnom mladi vojnici i policajci u uniformama sa zastrašujućim puškama – u množini, jednom u ruci i drugom na leđima. Osjećaj da je nešto drugačije je tu, premda ništa ne ostavlja prostora za strah. Naša destinacija je istočni Jeruzalem gdje je hotel talijanskog imena daleke B kategorije, ugodno smješten sasvim blizu zidina staroga grada. Ulica ispod nas miriše po svježim začinima, prekrasnoj hrani i slatkom ušećerenom voću – pravi raj za političke i kulinarske sladokusce.

“Masline će biti naš zid”

Koliko je kontekst važan, uočavamo već slijedećeg dana. Naši razgovori s mladima su zanimljivi, kreću od predstavljanja međuetničkog sukoba i rata u Hrvatskoj i završavaju s pričom o njihovim viđenjem stanja u zemlji koje se nikako ne može nazvati mirom. Ova produljena agonija paralelnog postojanja dva naroda, Židovskog i Palestinskog, je od oba učinila založnike vlastite povijesti, sadašnjosti ali i budućnosti. I jedni i drugi govore o svojoj spremnosti da se promijene, ali konkretnih koraka nema, jer svako približavanje onom drugom, je izdaja vlastitog naroda, kulture i identiteta. Pokušavamo biti kreativni i sudjelujemo u prijedlozima o naslovu foto-izložbe: kažemo mladim Palestincima u Ramallahu da smo vidjeli plakat na kojem je bila po našem razumijevanju prekrasna poruka: “Masline će biti naša granica” i u čudu gledamo kako s njihovih lica nestaju osmjesi, a naš bijeli golub mira s malisnovom grančicom pada pokošen. “Ta poruka znači da je cijeli teritorij dokle god ima maslina – Židovski, a maslina ima jako puno na palestinskom tlu.” Šutimo nemoćno pred razlikom u percepciji.

“Vaš je sukob kompliciraniji od našeg”

Mladi su Židovi zbunjeni svim tim sukobljenim stranama u našem ratu. Tko je bio protiv koga, ratovao pa se zatim pomirio i krenuo u boj protiv nekog trećeg, sve je to “jako komplicirano” jer se kod njih jasno zna tko su strane u sukobu. “Mi i oni se ne volimo. Mi i oni se mrzimo. Otvoreno i jasno.” Koncept “dvije države” je prihvatljiv čak za 60% Židova, kažu najnovija istraživanja o kojim nam je govorio Ilan Baruh, bivši sudionik u šestodnevnom ratu, bivši veleposlanik Izraela u Južnoj Africi i dugogodišnji mirovni aktivist. “Ali”, dodaje on, “samo 2% vjeruje da će se to i ostvariti tijekom našeg života”. Stanje apatije je na obje strane. Obje misle da je uzaludno bilo što napraviti na razini građanina. Židovi, stoga što se politika brine o tome da država opstaje i dalje se širi (pozicija moći), a Palestinci stoga što stanje okupacije se nastavlja a njihova unutarnja razjedinjenost raste (pozicija nemoći). Disbalans sukobljenih strana je vidljiv i kroz smanjenu podršku arapskih država Palestini: mladi Palestinci u Ramalahu nam kažu da je osjetno pala financijska i ina podrška velikih i moćnih arapskih država, da je Katar, primjerice, svoju pomoć usmjerio ka Iranu u cilju sprječavanja sukoba, a Palestinu su zaboravili. To, i ponuda Arapske mirovne inicijative upućena od strane 20 arapskih zemalja Izraelu jasno govore da arapski svijet uvažava Izrael i kao stranu u sukobu ali i jednakog partnera u pregovorima.

“Mi smo intimni neprijatelji”

Naši identiteti su povezani: mi i naši susjedi pripadamo sličnom kulturalnom setingu koji nas u mnogome povezuje. Kako se tijekom sukoba previše pozivamo na razlike, zaboravljamo na naše sličnosti i one nas koštaju mira. Ovo je, čini se priča ne samo Izraela i Palestine, već i Hrvatske i ostalih zemalja u našoj regiji. Sretna okolnost u hrvatskoj situaciji su bili UN, EU i NATO, koji su se upleli u naš sukob i prelazak ka miru učinili bržim, lakšim, a tranziciju ka demokratkim društvima održivijom, istaknuo je hrvatski veleposlanik u državi Izrael, Pjer Šimunović prigodom našeg susreta u Jeruzalemu. Hrvatsko članstvo u Europskoj uniji je, po mišljenju našeg Veleposlanika, veliki iskorak ka trajnom miru i dobrosusjedskim odnosima. Izrael i Palestina prizivaju ali ne žele istinsko uplitanje nijednog od ovih faktora jer to znači da će morati vidjeti ne samo gdje griješi neprijatelj, već i oni sami. Nije riječ o tome da su UN, EU ili NATO apsolutno objektivni arbitri, već da su kao strani faktori potrebni kako bi se ubrzao proces primjene i dosljedne provedbe dogovorenog. Prosječni Izraelac vijesti gleda ili sluša svaki sat pa ipak živi u informacijskoj blokadi “goroj od betonskog zida kojim su naša naselja podijeljena”, dodaju mladi Židovi i imaju pravo. Mjehuri u kojima ova dva i medijski odvojena naroda žive, se moraju probiti izravnom komunikacijom, otvorenim dijalogom običnih, malih ljudi željnih konačnog smirivanja stanja i pronalaska trajnog rješenja koje će utišati zveket oružja.

Mirovne aktivnosti u sjeni izbora

Postoje udruge civilnog društva u Izraelu i Palestini koji se bave mirom. Ali su u manjini i rade tiho. Svako izlaganje medijima i javnosti povlači osudu glasne ekstremne manjine. Trenutno sve su oči uprte u predstojeće izbore, istaknuo je u više navrata Walid Salem, direktor Centra za demokraciju i razvoj zajednice iz Jeruzalema. Naime u siječnju je izbor za parlamentarne zastupnike u izraelskom Knessetu. Umjereni s obaju strana se nadaju vraćanju Ehuda Olmerta na političku scenu i obnavljanju njegove Kadime nakon poraza na izborima u 2009. Na taj način, i uz koaliciju s laborističkim i liberalnim strankama lijevog centra, priželjkuju stvaranje ozbiljne opozicije Netanyahuovoj Likud stranci i njihovim desnim partnerima u Knessetu. Oči umjerenih su uprte i u američke izbore. Nadaju se ishodu koji će značiti nastavljanje zaustavljenih pregovora Olmert-Abbas iz 2008. godine i ostvarenje koncepta “dvije države” koje je zaustavljeno izborom Baracka Obame za predsjednika. Treće što pozorno prate jest stanje u Iranu – boje se izbijanja rata.

Ipak, malim koracima, mladi mirovnjaci rade ustrajno na približavanju različitih ciljanih skupina ali ponajprije mladih. Organiziraju autobuse kojima se međusobno posjećuju, organiziraju susrete i razgovore u trećim zemljama, komuniciraju face-bookom i drugim društvenim mrežama… To nije dovoljno, ali je dobar znak da zdravo tkivo ipak postoji a da bi se održalo i razvilo, dobrodošla mu je sva pomoć izvana jer unutarnja je vrlo mala. To smo pokušali iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava s našim partnerima, Centrom za demokraciju i razvoj zajednice iz Jeruzalema i IKV Pax Christi iz Nizozemske kroz ovaj projekt Zaklade Anne Lindh. Nadamo se da ćemo biti uspješni u tome, da ćemo nastaviti i u buduće pomagati mlade Izraelce i Palestince, i biti inspirativni u njihovim nastojanjima približavanju.

Tatjana Škrbić

Julijana Tešija