Zločin u Lori

suđenja u Hrvatskoj :: pravomoćno presuđena

Pred Županijskim sudom u Splitu, završen je ponovljeni prvostupanjski postupak protiv osmorice optuženika, pripadnika Vojne policije Hrvatske vojske, za kazneno djelo ratnoga zločina nad civilima u Vojno-istražnom centru Lora. Prvostupanjska, osuđujuća, presuda na kazne zatvora od 6- 8 godina donesena je 2. ožujka 2006. godine. Presuda je potvrđena od VSRH te postala pravomoćnom 6. veljače 2007. godine.
Dana 29. prosinca 2009. godine proveden je obnovljeni postupak protiv Josipa Bikića, ranije u odsutnosti pravomoćno osuđenog na 6 godina zatvora. U obnovljenom postupku izrečena mu je kazna u trajanju od 4 godine.

Prethodni postupak: Rješenjem Vrhovnoga suda Republike Hrvatske br. I Kž-259/03, od 25. ožujka 2004. godine, ukinuta je oslobađajuća presuda donijeta u ranijem postupku, prvenstveno radi nepotpunog utvrđenih činjenica. Ovim Rješenjem Vrhovni sud RH-a naložio je, da se ponovljeni postupak provede pred potpuno izmjenjenim Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Splitu, koje je trebalo ponovno izvesti sve dokaze sa prvoga suđenja, te saslušati svjedoke iz SiCG-a i BiH-a, koji nisu saslušani na prvomu suđenju.


OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva iz Splita, broj KTO 131/02 od 25. ožujka 2002. godine, tereti optužene pripadnike 72. bojne Vojne policije HV-e da su, u razdoblju od ožujjka do rujna 1992. u Vojno-istražnom centru "Lora" u Splitu - Tomislav Duić kao zapovjednik, Tonči Vrkić kao njegov zamjenik; Miljeno Bajić, Josip Bikić i Davor Banić, kao pripadnici interventne grupe - voda, te Emilio Bungur, Ante Gudić i Anđelko Botić kao stražari, zajedno sa do sada neidentificiranim osobama, bez ikakvog pravnog osnova, držali veći broj zatočenih civilnih ososba, uglavnom srpske nacionalnosti, zbog sumnje da su sudjelovali u neprijateljskim djelovanjima protiv RH. Pri tome su vrijeđali njihovo ljudsko dostojanstvo, ponižavali ih, fizički i psihički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali - sve do usmrćenja nekih od njih: Gojka Bulovića i Nenada Kneževića.


IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

Pred Vijećem za ratne zločine u sastavu Spomenka Tonković (predsjednica), Ljiljana Stipišić (članica) i Damir Primorac (član), optužnicu zastupa Michelle Squiccimarro, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika iz Splita.

Postupak je trajao od 20. rujna 2005. do 2. ožujka 2006. godine.

U pridruženim dokumentima su detaljni izvještaji s rasprava.

Obnovljeni postupak protiv Josipa Bikića vođen je pred Vijećem za ratne zločine u sastavu: sudac Neven Cambij, predsjednik Vijeća, sutkinja Marija Majić, članica Vijeća te sudac Davor Svalina, član Vijeća.
Optužnicu je zastupao Michele Squiccimarro, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Splitu.
Optuženog Bikića branio je odvjetnik Željko Gulišija.

Izvještaj sa glavne rasprave u obnovljenom postupku protiv okr. Josipa Bikića možete pročitati ovdje.


IZJAVE ZA JAVNOST

Izjava povodom praćenja suđenja za zločin u «Lori» od 20. prosinca 2005.

Član Vijeća sudac Damir Primorac, je po zapisima promatrača, dana 23. studenoga 2005. godine, u više navrata, neverbalno komunicirao prema braniteljima/cama, što nije uobičajeno u sudskom procesu jer se može interpretirati na različite načine. Smatramo da je formulacija: « Mogla bi se staviti primjedba na objektivnost člana Vijeća Damira Primorca ….»ishitrena. U analizi s ključnim nalazima s praćenja suđenja, koji smo nedavno objavili, nismo na takav način interpretirali zabilježeno ponašanje. Stoga smo, uz ispriku sucu g. Damiru Primorcu izmijenili interpretaciju na Web stranici, i dalje, upozoravajući na ponašanje koje smo uočili. Ovaj primjer pokazuje koliko bi važno bilo da sudski procesi za ratne zločine budu popraćeni i video zapisima.


PRESUDA

Dana 2. ožujka 2006. godine, Predsjednica Vijeća za ratne zločine, sutkinja Spomenka Tonković, objavila je presudu, kojom su optuženici Tomislav Duić, Tonči Vrkić, Davor Banić, Miljenko Bajić, Josip Bikić, Emilio Bungur, Ante Godić i Anđelko Botić, proglašeni krivima i nepravomoćno osuđeni na kazne zatvora od 6 do 8 godina, i produžen im je pritvor, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila, počinjeno u Vojno-istražnom centru «Lora» u Splitu od 12. lipnja do rujna 1992. godine.

Opt. Tomislav Duić osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina Opt. Tonči Vrkić osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina Opt. Davor Banić osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 7 godina Opt. Miljenko Bajić osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina
Opt. Josip Bikić osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina
Opt. Emilio Bungur osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina Opt. Ante Gudić osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina
Opt. Anđelko Botić osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina

Dana 17. svibnja 2006. pokrenut je žalbeni postupak pred Vrhovnim sudom RH.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je 6. veljače 2007. godine donio presudu i rješenje kojim se odbijaju žalbe opt. Tomislava Duića, Tončija Vrkića, Miljenka Bajića, Josipa Bikića, Davora Banića, Emilia Bungura, Ante Gudića i Anđelka Botića, te državnog odvjetnika kao neosnovane i potvrđuje se presuda suda prvog stupnja. Odbacuje se žalba Anite Bikić, supruge opt. Josipa Bikića kao nepravodobna.


Nakon predaje Josipa Bikića, koji je u odsutnosti pravomoćno osuđen na 6 godina zatvora, u odnosu na njega obnovljen je postupak.
Dana 29. prosinca 2009. provedena je glavna rasprava i objavljena je presuda. Ranija presuda je ukinuta u dijelu odluke o kazni te je okr. Bikiću izrečena kazna zatvora u trajanju od 4 godine.

Presudu od 29. prosinca 2009. pogledajte ovdje.

MIŠLJENJE PROMATRAČKOG TIMA NAKON PROVEDENOG PONOVLJENOG KAZNENOG POSTUPKA

Ponovljeni kazneni postupak protiv optuženika Tomislava Duića, Tonča Vrkića, Davora Banića, Miljenka Bajića, Josipa Bikića, Emilia Bungura, Ante Gudića i Anđelka Botića za ratni zločin protiv civila počinjen u Vojnom zatvoru Lori 1992. godine proveden je profesionalno i korektno. Manjkavost izmijenjene optužnice je u tomu što nije dostatno specificirala koje se inkriminacije stavljaju točno određenom optuženiku na teret.

Javnost suđenja je bila osigurana, atmosfera i sigurnost u sudnici je za svjedoke i optuženike bila zadovoljavajuća. Suradnja pravosuđa i policije RH, Srbije i Bosne i Hercegovine radi dovođenja svjedoka iz Srbije i Bosne i Hercegovine dobro je funkcionirala i predstavlja iskorak u novu praksu sudovanja za ratne zločine u Republici Hrvatskoj koja pogoduje utvrđivanju materijalne istine i ostvarivanju pravde za žrtve.

Međutim, svjedoci iz Hrvatske, koji su svjedočili u prilog optužbe, nisu svjedočili slobodno i iskazivali su strah radi pritisaka izvan sudnice. Jedan nije pristupio svjedočenju a jedan je tražio status zaštićenoga svjedoka. U budućnosti će hrvatsko pravosuđe u procesima za ratne zločine morati unaprijediti praksu podrške i, ako je to potrebno, zaštite svjedocima koji žive u Hrvatskoj.

Ovaj je sudski proces obilježen ponašanjem nekih branitelja i braniteljica koji su načinom ispitivanja i komentarima napadali dostojanstvo svjedoka kao osoba. Svoje su političke stavove i prosudbe iznosili u sudnici i stavljali ih iznad vrijednosti zaštićenih međunarodnim humanitarnim pravom čime nisu pridonosili obrani svojih branjenika.


U pridruženom dokumentu je sažeti prikaz suđenja i rasprava.






povratak na popis :: back to list dot povratak na odabir || back to selection

Praćenje suđenja za ratne zločine
Izvještaj za siječanj-svibanj 2010.
Izvještaj za 2009.
Izvještaj za siječanj-svibanj 2009.
Izvještaj za 2008.
Izvjestaj za siječanj-lipanj 2008.
Izvještaj za 2007.
Izvještaj za 2006.
Izvještaj za 2005.
Kultura mira, specijalno izdanje
Suđenja za ratne zločine


Nacionalni monitoring tim:
Veselinka Kastratović
Mladen Stojanović
Robert Adrić
Vlatka Kuić
Melanija Kopić
Jelena Đokić Jović
Maja Kovačević Bošković
Marko Sjekavica
Martina Klekar
Milena Čalić Jelić
Tino Bego

Regionalni monitoring tim:
Veselinka Kastratović
Mirjana Lazić
Eldar Jahić


Kontakt osoba
Katarina Kruhonja


nepristrano i pravedno suđenje
obnavljajuća pravda
održivi mir



U suradnji sa
Documenta, Zagreb
Fond za humanitarno pravo, Beograd
Građ. odbor za ljudska prava, Zagreb
Istraživačko-dokument. centar Sarajevo

Projekt je potpomognut financijskim sredstvima Europske unije. Za sadržaj dokumenata na ovim stranicama isključivo je odgovoran Centar za mir, nenasilje i ljudska prava. Sadržaj dokumenata ni pod kojim okolnostima ne odražava stav Europske unije.


euzastava

Poveznice
Documenta, Zagreb
Građanski odbor za ljudska prava, Zagreb
Fond za humanitarno pravo, Beograd
Istraživačko-dokumentacioni centar, Sarajevo
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju