Zločin na Drvenoj pijaci u Vukovaru

Vrhovni sud RH je na sjednici održanoj 12. studenog 2009. potvrdio presudu kojom je u ponovljenom postupku (22. siječnja 2009.) okrivljenik proglašen krivim te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 2 godine i 6 mjeseci.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Opt. Slobodan Raič se optužnicom ŽDO-a u Vukovaru, br. K-DO-28/06, od 02. ožujka 2007., izmijenjenoj 06. travnja 2007. godine, na glavnoj raspravi 08. svibnja 2007. godine, podneskom od 11. veljače 2008. i na glavnoj raspravi 20. siječnja 2009., tereti da je dana 16. studenoga 1991. godine, u dopodnevnim satima, u Vukovaru, prilikom oružane agresije tzv. JNA i paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku, protivno čl. 3. st. 1. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine i čl. 75. st. 2. i st. 6. Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba (Protokol I), kao pripadnik paravojnih postrojbi naoružan poluautomatskom puškom zajedno s još tri nepoznata pripadnika paravojnih postrojbi u jednoj razrušenoj kući na Trgu Drvena pijaca pronašao i zarobio civila Slavka Batika, u dobi od 48 godina, koji je očevidno bio bolestan i u teškom psihofizičkom stanju, te ga odveo do jedne kuće u tadašnjoj Proleterskoj ulici i predao nepoznatim pripadnicima tzv. JNA i paravojnih postrojbi na koji način ga je protuzakonito lišio slobode i zatvorio i nakon čega mu se gubi svaki trag, te ni do danas nije pronađen,

dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu i na opisani način protuzakonito ga zatvarao,

pa da je time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. .1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

Do izmjene optužnice od 11. veljače 2008. godine optuženik se teretio da je zajedno s još tri nepoznata pripadnika paravojnih postrojbi pronašao i zarobio civila Slavka Batika, odvodio ga u nepoznatom pravcu, nakon čega se Slavku Batiku gubi svaki trag i ni do danas nije pronađen, dakle da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijao civilno stanovništvo.

Nakon navedene izmjene od 11. veljače 2008. godine ŽDO ga je teretilo da je zarobio civila Slavka Batika, koji je bio očigledno bolestan i u teškom psihofizičkom stanju, da se nije pobrinuo oko liječničke pomoći te da ga je predao nepoznatim pripadnicima tzv. JNA i paravojnih postrojbi, nakon čega se Slavku Batiku gubi svaki trag i ni do danas nije pronađen, dakle da je na taj način nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu i protuzakonito ga zatvarao. No, na glavnoj raspravi u ponovljenom postupku, 20. siječnja 2009. godine, ŽDO je izmijenilo činjenični opis optužnice, tako da se optuženik više ne tereti za propuštanje pružanja liječničke pomoći Slavku Batiku.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Vukovaru

Predmet broj: K-19/07

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH

Optužnica: K-DO-28/06 od 02. ožujka 2007. godine, izmijenjena 06. travnja 2007. godine, na glavnoj raspravi 08. svibnja 2007., podneskom od 11. veljače 2008. godine i na glavnoj raspravi 20. siječnja 2009. godine

Optuženi: Slobodan Raič, u inkriminirano vrijeme pripadnik srpskih paravojnih postrojbi, u pritvoru od 06. svibnja 2006. godine do 30. listopada 2008. godine

Žrtva: Slavko Batik – vodi se kao nestala osoba

Zastupnik optužnice: Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru: zamjenik, Vlatko Miljković

Branitelj: Zlatko Jarić, odvjetnik iz Vukovara

Vijeće za ratne zločine: sudac Nikola Bešenski, predsjednik Vijeća; sudac Stjepan Margić, član Vijeća i sudac Željko Marin, član Vijeća

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

RAIC izvjestaji sa rasprave

RAIC – ponovljeno sudjenje – izvjestaji sa rasprave

PRESUDA

Dana 20. veljače 2008. godine Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Vukovaru objavilo je presudu kojom je optuženi Slobodan Raič proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 6 (šest) mjeseci.

Pritvor protiv optuženika tada je produžen.

Presudu od 20. veljače 2008. možete vidjeti ovdje.

Vrhovni je sud, na sjednici vijeća održanoj 30. listopada 2008. godine, prihvaćanjem žalbe okrivljenika, ukinuo presudu Županijskog suda u Vukovaru i vratio predmet na ponovno suđenje. U rješenju Vrhovnog suda RH navedeno je da se utvrđenje prvostupanjskog suda, vezano za nečovječno postupanje optuženika prema ošt. Slavku Batiku, temelji na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju. Istoga dana, 30. listopada 2008. godine, ukinut je i pritvor protiv opt. Slobodana Raiča te je isti odmah pušten na slobodu (u pritvoru je proveo gotovo dvije godine i šest mjeseci).

Rješenje Vrhovnog suda RH od 30. listopada 2008. godine pogledajte ovdje.

Županijski sud u Vukovaru je, nakon provedenog ponovnog postupka, 22. siječnja 2009. godine opt. Raiča proglasio krivim zbog protupravnog zarobljavanja (ne i nečovječnog postupanja) te mu je izrekao identičnu kaznu zatvora kao i pri prvom suđenju, u trajanju od 2 godine i 6 mjeseci.

Presudu Županijskog suda u Vukovaru od 22. siječnja 2009. godine pročitajte ovdje.

Sjednica žalbenog vijeća VSRH održana je 12. studenog 2009. godine. Izvještaj možete pročitati ovdje. VSRH je potvrdio prvostupanjsku presudu. Ovdje možete pročitati presudu Vrhovnog suda RH.

MIŠLJENJE PROMATRAČKOG TIMA NAKON ZAVRŠENOG (PRVOG) PRVOSTUPANJSKOG POSTUPKA

Postupak pokrenut protiv Slobodana Raiča jedan je od nekoliko postupaka pokrenutih od strane Županijskog državnog odvjetništva iz Vukovara u zadnje dvije godine u kojima se optužnice, po našem mišljenju, podižu na temelju nedovoljno kvalitetnih istraga, neke od njih su neprecizne (optužnica za zločinu u Berku) ili nisu utemeljene na zatvorenom krugu indicija (osim ove optužnice mislimo na optužnicu za zločin počinjen u Berku i u Sotinu). Tijekom postupka zastupnik optužbe odustaje od optuženja ili potpuno mijenja činjenični opis kaznenog djela, a sud donosi ili oslobađajuće presude ili presude u kojima se optuženici osuđuju na kazne zatvora koje su niže od minimalne propisane za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Tako je i postupak protiv Slobodana Raiča pokrenut na temelju optužnice koja mu je na teret stavljala teški ratni zločin – zarobljavanje i ubojstvo civila Slavka Batika u Vukovaru 1991. godine. Nakon što je srušena vjerodostojnost iskaza ključne svjedokinje optužbe, nikakvih dokaza da je ubio Batika nije bilo te je optužba odustala od optuženja za ubojsto. Optužnica je izmijenjena te je optuženiku stavljeno na teret nečovječno postupanje prema protuzakonito zarobljenom Slavku Batiku, na način da mu je optuženik propustio osigurati liječničku pomoć.

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Vukovaru proglasilo je Slobodana Raiča krivim za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, jer je protuzakonito zatvorio civila i propustio mu osigurati liječničku pomoć. Vijeće smatra da je dokazano da je okrivljeni Raič protupravno zarobio Slavka Batika, a da je i nečinjenjem (propuštanjem osiguranja liječničke pomoći oštećeniku), povrijedio propise međunarodnog prava, odnosno počinio kazneno djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120.st.1. OKZ-a RH. Međutim, izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci, dakle značajno ispod propisanog minimuma za kazneno djelo ratnog zločina uzimajući u obzir niz olakotnih okolnosti .Ukazujemo na sljedeće elemente koji bi mogli biti spornima:

– Hoće li i VSRH smatrati da je u konkretnim okolnostima okrivljenik stvarno propustio osigurati medicinsku pomoć i time, nečovječno postupivši, ispunio biće kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva?

– Hoće li VSRH smatrati da je optuženiku dokazano da je zatočio civila? Pri tomu, u pogledu radnji optuženika, zaključci se mogu izvoditi iz optuženikove obrane, odnosno dokaza Odvjetništva (fotografije na kojoj je zabilježeno vođenje oštećenika, te video-zapisa na kojemu je zabilježen isti događaj).

– Moguće je da će VSRH ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje, već radi apsolutno bitne povrede odredbe Zakona o kaznenom postupku iz čl. 367. st. 8., ako stane na stanovište da je pri izvođenju dokaza, čitanjem izvoda iz kaznene evidencije optuženika, navedeni članak zakona povrijeđen. Izvođenje dokaza, čitanjem izvoda iz kaznene evidencije optuženika, provedeno je nakon što je optuženik iznio obranu na glavnoj raspravi, a uz okolnost da je na početku glavne rasprave izjavio da će svoju obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka. U zapisniku sa glavne rasprave navedeno je, da je izvod iz kaznene evidencije pročitan uz suglasnost stranaka, ali nije izričito navedeno, odnosi li se navedena suglasnost na suglasnost obrane da se taj dokaz izvede nakon iznošenja obrane.

Pritvor protiv okrivljenog Raiča nakon izricanja prvostupanjske presude produžen je zbog opasnosti od bijega (čl. 102. st. 1. t. 1. ZKP-a). U trenutku izricanja prvostupanjske presude, kojom je okrivljenik osuđen na kaznu zatvora u visini od 2 god i 6 mjeseci, u pritvoru se nalazio 1 godinu i 9 mjeseci, dakle u pritvoru je proveo više od polovine kazne zatvora, izrečene, istina, nepravomoćnom presudom. Kako je okrivljeniku prilikom objave presude pritvor produžen, on se u konkretnom slučaju, uspoređujići izrečenu kaznu zatvora i vrijeme provedeno u pritvoru, praktično, pretvorio u odsluženje kazne.

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek
Centar za suočavanje s prošlošću “Documenta”, Zagreb
Građanski odbor za ljudska prava, Zagreb

Sažeti prikaz postupka pročitajte ovdje.

MIŠLJENJE PROMATRAČKOG TIMA NAKON PROVEDENOG PONOVLJENOG POSTUPKA

Nakon ponovljenog postupka Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Vukovaru je 22. siječnja 2009. proglasilo okr. Slobobana Raiča krivim zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog protupravnim zarobljavanjem civila Slavka Batika te mu je izreklo kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 6 mjeseci.

Prvotno se okrivljenog Raiča teretilo da je u studenom 1991. zajedno sa tri nepoznata pripadnika paravojnih postrojbi pronašao i zarobio civila Slavka Batika i odveo ga u nepoznatom pravcu, nakon čega se Slavku Batiku izgubio svaki trag, te da je na taj način ubio civilnog stanovnika.

U veljači 2008., nakon provedenog dokazanog postupka, optužnica je izmijenjena. Njome je okrivljeniku stavljeno na teret da je protupravno zarobio civila Slavka Batika te da je prema njemu nečovječno postupao, s obzirom da mu nije osigurao liječničku pomoć, iako je oštećenik očigledno bio bolestan i u teškom psihofizičkom stanju.

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Vukovaru je 20. veljače 2008. optuženika proglasilo krivim, kako ga se teretilo izmijenjenom optužnicom, i osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 6 mjeseci.

No Vrhovni sud RH je 30. listopada 2008. ukinuo presudu Županijskog suda u Vukovaru i vratio predmet prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje.

U rješenju VSRH je navedeno da se utvrđenje prvostupanjskog suda o nečovječnom postupanju optuženika propuštanjem osiguranja medicinske pomoći prema ošt. Slavku Batiku temelji na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju.

Istoga je dana VSRH ukinuo i pritvor protiv okr. Raiča.[1]

U ponovljenom postupku održano je samo jedno ročište glavne rasprave na kojemu je, uz suglanost stranaka, konstatirano da su ponovno izvedeni svi ranije izvedeni dokazi.

Tužiteljstvo je izmijenilo optužnicu. Zastupnik optužbe je istaknuo da je optužnica precizirana sukladno navodima ukidbenog rješenja Vrhovnog suda RH pa je iz precizirane optužnice izostavljen dio koji se odnosi na nepružanje prve pomoći oštećenom Slavku Batiku.

Dana 22. siječnja 2009. okrivljenik je proglašen krivim da je protupravno zarobio civilnog stanovnika te da je time počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Izrečena mu je identična mjera kazne zatvora kao i pri prvom suđenju, u trajanju od 2 godine i 6 mjeseci.

Iako je ukinutom presudom okrivljenik proglašen krivim zbog dva načina izvršenja kaznenog djela (nečovječnim postupanjem nepružanjem pomoći te protupravnim zarobljavanjem), a u ponovljenom postupku samo zbog jednog (protupravnog zarobljavanja), u oba slučaja Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Vukovaru izricalo mu je istu mjeru kazne zatvora.

Uzevši u obzir trajanje pritvora, teško se oteti dojmu da se upravo izrečenom mjerom kazne pokriva vrijeme koje je okrivljenik proveo u pritvoru.

[1] Optuženik je bio pritvoren od 06. svibnja 2006. do 30. listopada 2008., dakle gotovo 2 godine i 6 mjeseci, koliko iznosi i mjera kazne zatvora koja mu je izrečena ukinutom presudom Županijskog suda u Vukovaru.