Zločin u Lovasu

Na Županijskom sudu u Vukovaru 29. travnja 2009. godine razdvojen je kazneni postupak za optužene Milana Tepavca i Iliju Vorkapića, koji prisustvuju raspravi, od kaznenog postupka protiv optuženika koji se nalaze u bijegu: Ljubana Devetaka, Milana Devčića, Milenka Rudića, Željka Krnjajića, Slobodana Zoraje, Željka Brajkovića, Ilije Kresojevića, Milana Rendulića, Obrada Tepavca, Zorana Tepavca, Milana Radojčića, Milana Vorkapića, Dušana Grkovića i Đure Prodanovića.

U prosincu 2010., zbog raspravne nesposobnosti opt. Milana Tepavca, postupak protiv njega razdvojen je od postupka koji se vodi protiv Ilije Vorkapića.

Dana 2. veljače 2012. objavljena je prvostupanjska presuda kojom je opt. Vorkapić oslobođen krivnje.

Žalbeno vijeće VSRH, u sjednici održanoj dana 28. studenog 2012., odbilo je žalbu državnog odvjetnika i potvrdilo presudu prvostupanjskog suda.

 

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Optužnica tereti osmanaestoricu optuženika da su kao pripadnici teritorijalne obrane i četničkog odreda «Dušan Silni», s ciljem stvaranja «Velike Srbije» i etničkog čišćenja dijela RH, u dogovoru, zajednički, s točno podijeljenim zadacima, dana 10. listopada 1991. godine oko 7,30 sati, zajedno s postrojbama Novosadskog korpusa JNA izvršili topnički napad na naselje Lovas, po isključivo civilnim objektima, iako su znali da u mjestu nema vojnih postrojbi RH. Nakon topničkog izvršili su pješadijski napad na mjesto, pri tome su ubijali ljude koji su se zatekli na ulici. Uslijed artiljerijske vatre i pješadijskog napada poginulo je oko 30 stanovnika Lovasa. Optuženici se terete da su nakon okupacije mjesta tjerali Hrvate da nose bijele trake na rukavima, označavali im kuće i ograničavali im kretanje. Terete se, također, da su Hrvate uhićivali, mučili, prijetili im smrću i tjerali na prinudni rad, da su pljačkali i da su silovali Hrvatice. Optuženi Ljuban Devetak se tereti i da je dana 18. listopada 1991. godine izdvojio veću grupu Hrvata, koja je otjerana na minsko polje, gdje su poginule 24 osobe.

U odnosu na opt. Vorkapića optužnica je izmijenjena 4. studenog 2011. godine. Prema izmijenjenoj optužnici Vorkapića se tereti da je početkom listopada 1991. znajući da je komadant Ljuban Devetak naredio da se u dvorište poljoprivredne zadruge dovedu svi muškarci hrvatske narodnosti, a sljedećeg dana odvedu u minsko polje, i to njih 80-ak, pa je isti u noći 17./18. listopada 1991. naoružan puškom na njih pazio da koji ne pobjegne, a za koje vrijeme su pripadnici četničkog odreda “Dušan Silni” tukli rukama i nogama i boli ih noževima, a dana 18. listopada 1991. odvedeni su u minsko polje gdje je uslijed eksplozije mina ubijeno 24 osobe, a ranjeno 15.

Izmijenjenu optužnicu možete pogledati ovdje.

 

OPĆI PODACI

Županijski sud u Vukovaru

Broj predmeta: K-25/00, nakon razdvajanja postupka K-20/09

Vijeće za ratne zločine: sutkinja Jadranka Kurbel, predsjednica Vijeća, sudac Berislav Matanović, član Vijeća, sudac Željko Marin, član Vijeća

Napomena:
Početkom 2009. godine Vijeće je izmijenjeno. Do tada je sudilo Vijeće u sastavu: sudac Ante Zeljko, predsjednik Vijeća, sutkinja Zlata Sotirov, članica Vijeća, sutkinja Nevenka Zeko, članica Vijeća

Optužnice: ŽDO-a u Osijeku, broj KT-265/92 od 19. prosinca 1994., i ŽDO-a u Vukovaru, broj K-DO-44/04 od 01. listopada 2004., spojene su u jedinstvenu optužnicu br. K-DO-39/00, u odnosu na opt. Iliju Vorkapića izmijenjena 4. studenog 2011.

Zastupnik optužbe: Vlatko Miljković, zamjenik ŽDO-a u Vukovaru

Kazneno djelo: genocid, iz čl. 119., i ratni zločin protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120. st. 1. OKZ RH

Optuženik: Ilija Vorkapić, prisustvuje suđenju, brani se sa slobode

Napomena: 
Optužnica je podignuta protiv 18 optuženika. Zbog smrti je kazneni postupak 2003. godine obustavljen u odnosu na okr. Milorada Vorkapića, a 2005. godine u odnosu na okr. Radovana Tepavca.

Rješenjem Vijeća od 29. travnja 2009. godine postupak protiv prisutnih optuženika Milana Tepavca i Ilije Vorkapića je razdvojen u odnosu na postupak protiv četrnaestorice optuženika koji se nalaze u bijegu: Ljubana Devetaka, Milana Devčića, Milenka Rudića, Željka Krnjajića, Slobodana Zoraje, Željka Brajkovića Iliju Kresojevića, Milana Rendulića, Obrada Tepavca, Zorana Tepavca, Milana Radojčića, Milana Vorkapića, Dušana Grkovića i Đuru Prodanovića.
U prosincu je zbog raspravne nesposobnosti opt. Tepavca postupak u odnosu na njega razdvojen od postupka koji se vodi protiv opt. Vorkapića.

Branitelji optuženika: Stjepan Šporčić (branitelj po službenoj dužnosti optuženih Devetaka i Zoraje), Andrej Georgievski (branitelj po službenoj dužnosti optuženih Radojčića i Grkovića), Biserka Treneski (braniteljica po službenoj dužnosti optuženih Devčića i Brajkovića), Šime Filipović (branitelj po službenoj dužnosti optuženih Rudića i Obrada Tepavca), Ivica Mačvanin (izabrani branitelj opt. Ilije Vorkapića te branitelj po službenoj dužnosti Zorana Tepavca i Milana Vorkapića), Branko Ivić (branitelj po službenoj dužnosti optuženih Krnjajića, Rendulića i Prodanovića, Vojislav Ore (branitelj po službenoj dužnosti opt. Kresojevića) i Tomislav Filaković (izabrani branitelj opt. Milana Tepavca)

Žrtve:

– 69 smrtno stradalih osoba, od toga 24 u minskom polju (Božo Mađarac, Mijo Šalaj, Tomislav Sabljak, Slavko Štrangarić, Nikola Badanjak, Marko Vidić, Mato Hodak, Tomo Sabljak – mlađi, Ivica Sabljak, Slavko Kuzmić, Petar Badanjak, Marko Marković, Ivan Conjar, Ivan Kraljević-mlađi, Ivan Palijan, Josip Turkalj, Luka Balić, Željko Pavlić, Darko Pavlić, Darko Sokolović, Zlatko Božić, Ivan Vidić, Antun Panjek i Zlatko Panjek), a 45 na druge načine (Danijel Badanjak, Ilija Badanjak, Antun Jovanović, Anka Jovanović, Kata Pavličević, Alojzije Polić, Mato Keser, Josip Poljak, Ivan Ostrun, Dragutin Pejić, Stipo Mađarević, Pavo Đaković, Stipo Pejić, Živan Antolović, Milan Latas, Juraj Poljak, Mijo Božić, Vida Krizmanić, Josip Kraljević, Mirko Grgić, Mato Adamović, Marko Sabljak, Zoran Krizmanić, Josip Jovanović, Marin Balić, Katica Balić, Josip Turkalj, Petar Luketić, Ante Luketić, Đuka Luketić, Jozefina Pavošević, Marijana Pavošević, Slavica Pavošević, Stipo Luketić, Marija Luketić, Josip Rendulić, Rudolf Jonak, Andrija Deličić, Pero Rendulić, Franjo Pandža, Božo Vidić, Zvonko Martinović, Marko Damjanović, Anica Lemunović i Đuka Krizmanić)

– 33 osobe teško tjelesno ozljeđene, od toga 15 u minskom polju (Marko Filić, Emanuel Filić, Stjepan Peulić, Josip Sabljak, Stanislav Franković, Milko Keser, Ivica Mujić, Ljubo Solaković, Milan Radmilović, Zlatko Toma, Josip Gešnja, Mato Kraljević, Petar Vuleta, Lovro Geistner i Dragan Sabljak), a 18 uslijed zlostavljanja (Mato Mađarević, Đuro Filić, Zoran Jovanović, Marija Vidić, Đuka Radočaj, Berislav Filić, Emanuel Filić, Pavo Antolović, Ivo Antolović, Željko Francisković, Ivan Đaković, Anđelko Filić, Zvonko Balić, Vjekoslav Balić, Man Pejak, Petar Sabljak i Marko Grčanac)

 

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

LOVAS izvjestaji sa sudjenja

Rješenjem Županijskog suda u Vukovaru, br. Kv-199/04 od 29. prosinca 2004. godine, spojeni su kazneni postupci vođeni pod brojevima K-25/00 (vođen temeljem optužnice ŽDO-a u Osijeku br. KT-265/92 od 19. prosinca 1994., kojim je 18 osoba (gore nabrojani optuženici te Milorad Vorkapić i Radovan Tepavac, koji su u međuvremenu umrli) optuženo za kaznena djela genocida, iz čl. 119., i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH) i K-52/04 (vođen temeljem optužnice ŽDO-a u Vukovaru br. K-DO-44/04, kojom su Obrad i Zoran Tepavac optuženi za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH), radi provođenja jedinstvenog postupka (pod brojem K-25/00).

2003. godine obustavljen je postupak protiv opt. Milorada Vorkapića, a 2005. godine protiv opt. Radovana Tepavca. U oba slučaja razlog obustave postupka je smrt optuženika.

Optuženi Ilija Vorkapić do prosinca 2007. godine bio je jedini optuženik koji je prisustvovao raspravama. Nakon što je u travnju 2007. godine uhićen optuženi Milan Tepavac (od tada se nalazio u pritvoru), glavna rasprava je u prosincu 2007. godine krenula iznova. Optuženi Milan Tepavac je u pritvoru pretrpio moždani udar. Trenutno(travanj 2009.) se oba optuženika (Milan Tepavac i Ilija Vorkapić) brane se sa slobode.

Promatrači Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek prate ovaj postupak od 20. travnja 2005. godine. Do rujna 2006. godine ročišta su često zakazivana te glavna rasprava niti u jednom trenutku nije morala krenuti iznova. No, od rujna 2006. do prosinca 2007. godine nije održano niti jedno ročište glavne rasprave. 2007. godine je uhićen opt. Milan Tepavac pa je glavna rasprava krenula iznova.

U lipnju 2008. godine, izvanraspravno su, putem video veze, ispitivani svjedoci, između ostalih i Miodrag Dimitrijević i Darko Perić, optuženici u postupku koji se na Okružnom sudu u Beogradu vodi za kazneno ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog u Lovasu.

Početkom 2009. godine izmijenjeno je Vijeće.

29. travnja 2009. godine Vijeće je donijelo Rješenje kojim se u odnosu na opt. Milana Tepavca i opt. Iliju Vorkapića razdvaja kazneni postupak u odnosu na optuženike koji se nalaze u bijegu. ŽDO iz Vukovara dobilo je rok od 15 dana za prilagođavanje optužnice stanju spisa.

10. lipnja 2009. godine glavna rasprava je odgođena, jer je prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra opt. Tepavac zbog bolesti privremeno raspravno nesposoban.

U prosincu je zbog raspravne nesposobnosti opt. Tepavca postupak u odnosu na njega razdvojen od postupka koji se vodi protiv opt. Vorkapića.

 

PRESUDA

Dana 2. veljače 2012. objavljena je prvostupanjska presuda kojom je opt. Vorkapić oslobođen krivnje. Presudu možete preuzeti ovdje.

Žalbeno vijeće VSRH, u sjednici održanoj dana 28. studenog 2012., odbilo je žalbu državnog odvjetnika i potvrdilo presudu prvostupanjskog suda. Presudu VSRH pogledajte ovdje.

Mišljenje o tijeku postupka, prosinac 2007. godine

PRIKAZ POSTUPKA I MIŠLJENJE

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Vukovaru presudom 2. veljače 2012. godine oslobodilo je Iliju Vorkapića optužbe da bi počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništava u Lovasu. Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 28. studenoga 2012. godine potvrđena je prvostupanjska presuda.

Opt. Ilija Vorkapić bio je jedan od 18 osoba optuženih optužnicom Okružnog državnog odvjetništva iz Osijeka br. KT-265/92 od 19. prosinca 1994. godine. Optužnicu je preuzelo ŽDO iz Vukovara pod br. DO-K-39/00 3. studenoga 2000. godine. Svima optuženicima je stavljeno na teret počinjenje kaznenog djela genocida iz čl. 119. OKZ RH i kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništava iz čl. 120. st. 1. OKZ RH. Opt. Iliji Vorkapiću je konkretno stavljeno na teret da je „opljačkao stvari i druge vrijednosti iz kuće Katice Pavlićević“.

Izmijenjenom optužnicom od 4. studenoga 2011. godine optuženiku je stavljeno na teret da je u noći 17./18. listopada 1991. godine, naoružan puškom pazio da muškarci hrvatske nacionalnosti, dovedeni u dvorište poljoprivredne zadruge u Lovasu, ne pobjegnu. Teretilo ga se da je pljačkao stvari i vrijedne predmete iz kuća Hrvata: obitelji Balić, Franković, Grčanac, Katice Pavličević i dr. Optužnica je izmijenjena i u odnosu na kazneno djelo koje je stavljeno na teret – kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

Monitoring tim je ovaj kazneni postupak pratio od 2005. godine. Više godina se postupak vodio protiv svih optuženika, iako je raspravama prisustvovao jedino opt. Ilija Vorkapić, dok su ostali optuženici bili nedostupni hrvatskim pravosudnim tijelima i suđeno im je u odsutnosti. U ožujku 2007. godine uhićen je opt. Milan Tepavac na graničnom prijelazu te mu je određen pritvor. Dok se nalazio u pritvoru preživio moždani udar. Na ročištu glavne rasprave održanom 30. lipnja 2009. godine vještak psihijatrijske struke bio je mišljenja da je opt. Milan Tepavac raspravno nesposoban.

Rješenjem Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Vukovaru od 1. listopada 2003. godine protiv opt. Ilije Vorkapića određene su mjere opreza: zabrana napuštanja mjesta boravišta, oduzeta mu je putovnica i pogranična propusnica, mjera pritvora zamijenjena je jamstvom u iznosu od 100.000,00 HRK te je upisan zalog na nekretnini u vlasništvu opt. Ilije Vorkapića u označenom iznosu.

Postupak u odnosu na opt. Iliju Vorkapića razdvojen je 15. listopada 2010. godine od postupka prema ostalim optuženicima.

Ovaj postupak je karakterističan po duljini trajanja, broju optuženih protiv kojih se postupak vodio u odsutnosti, po činjenici da je za neke od optuženika s citiranih optužnica kazneni postupak za isti zločin proveden i pred Višim sudom u Beogradu.

U odnosu na opt. Iliju Vorkapića, koji je pravomoćno oslobođen optužbe, postupak je predugo trajao. Cijelo vrijeme trajanja postupka protiv njega su na snazi bile mjera opreza. Kod podizanja optužnice, kao i kod kasnije izmjene, trebalo je preispitati jesu li radnje koje su optuženiku stavljane na teret radnje izvršenja kaznenog djela ratnog zločina, a posebno genocida, za što ga se neko vrijeme teretilo.