ZLOČIN U VIŠEGRADU

 

Suđenje protiv optuženog Bobana Šimšića za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti, počinjeno u općini Višegrad 1992. godine pred vijećem Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda BiH u Sarajevu, započelo je 09. ožujka 2007. godine.

Dana 14. kolovoza 2007. godine Veće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine je objavilo presudu kojom je optuženi Boban Šimšić oglašen krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnosti te ga je pravomoćno osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 14 godina.

Prethodni posupak:
Prvostupanjski postupak je okončao 11. srpnja 2006. godine kada je predsjednik Vijeća Odjela I za ratne zločine Suda BiH, sudac Dragomir Vukoje, objavio presudu kojom jeBoban Šimšić proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u koju mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, počevši od 24.01.2005. godine.

Obje stranke, Tužilaštvo BiH i branitelj optuženog Bobana Šimšića, uložile su žalbe na presudu. Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine ukinulo je svojim Rješenjem, br. KRŽ 05/04 od 05. siječnja 2007. godine, presudu vijeća Krivičnog odjeljenja – Odjela I za ratne zločine u Sarajevu br. X-KR-05/04. Istom odlukom određeno je održavanje rasprave pred vijećem Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine. Presuda je ukinuta u osuđujućem i oslobađajućem dijelu zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

OPTUŽNICA (SAŽETAK) 

Pred Većem Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine 09. žujka 2007. godine započeo je ponovljeni postupak br. X-KRŽ/05/04 po optužnici Tužilaštva BiH, Odjela za ratne zločine, br. KT-RZ-2/05, od 28.06.2005. godine, u predmetu za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti iz članka 172. stav 1. Krivičnog zakona BiH.

U optužnici se navodi da je optuženi, zajedno sa drugim pripadnicima srpske vojske i policije, u periodu od travnja do srpnja 1992. godine na teritoriji općine Višegrad pomagao i sudjelovao u progonu bošnjačkog civilnog stanovništva. Optuženi je od svibnja do srpnja 1992. godine sudjelovao u napadima na sela Žlijeb, Velji Lug, Kuka i dr. u općini Višegrad, te je sudjelovao u ubojstvima, silovanjima, nanošenju teških povreda i mučenjima, prisilnom oduzimanju novca i nakita, nezakonitom pritvaranju i prisilnom nestanku civila bošnjačke nacionalnosti iz prostorija osnovne škole «Hasan Veletovac» i prostorija Vatrogasnog doma u Višegradu.

 

OPĆI PODACI

Sud BiH Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine

Broj predmeta: X-KRŽ/05/04

Optužnica broj: KT-RZ-2/05

Potvrđena: 28.06.2005.godine

Presuda broj: X-KR-05/04

Krivično djelo: zločin protiv čovječnosti, po čl. 172. st. 1 KZ BiH.

Optuženi: Boban Šimšić

Tužitelj: Ibro Bulić, tužitelj Tužilaštva BIH

Branitelj optuženog: Veljko Čivša

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela za ratne zločine:
Azra Miletić, predsjednica
Lynghjem Finn, međunarodni sudac, član
Solaesa Jose Ricardo Juan de Prada, međunarodni sudac, član

 

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

Izvještaji sa suđenja.doc

Ponovljeni postupak je započeo 09. ožujka 2007. g. Optuženi Boban Šimšić je tijekom postupka bio u pritvoru.

Suđenje prati monitorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, Mirjana Lazić čije izvještaje s rasprava prenosimo.

 

PRESUDA

Pravomoćna presuda: 14. kolovoza 2007. godine Veće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine je nakon vječanja i glasovanja javno objavilo presudu, kojom je optuženog Bobana Šimšića oglasilo krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. točka h) u vezi s točkama a), e), f), g) i i) a sve u vezi sa člancima 29. i 31. KZ BiH, pa ga je primjenom navedenih zakonskih odredbu i članaka 39., 42. i 48. KZ BiH osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 14 godina. Optuženom se u kaznu zatvora na osnovu člana 56. KZ BiH uračunava vrijeme provedeno u pritvoru počevši od 24.01.2005. pa do upućivanja na izdržavanje izrečene kazne. Optuženi se na osnovu člana 188. tačka 4 ZKP BiH osobađa od dužnosti plaćanja troškova postupka. Oštećeni se u svezi imovinsko-pravnog zahtjeva upućuju na pranicu.

Obrazloženje odluke
Odluka se pretežito zasniva na iskazima svjedoka, očevidaca i žrtava, i to kako svjedoka optužbe tako i svjedoka obrane. Sud je pažljivo analizirao svaki iskaz pojedinačno, a zatim i u vezi sa svim drugim iskazima i, u određenim slučajevima, i s materijalnim dokazima. Sud je posebno uvažio činjenicu da su svjedoci svjedočili o događajima s vremenskom distancom od deset i više godina, da su isti imali različite mogućnosti percepcije, da je za mnoge od njih ovo bilo traumatično iskustvo i da su mnogi imali negativan stav prema optuženom.
Prihvaćene su, kao utvrđene, činjenice iz pravomoćne presude MKSJ-a u predmetu protiv Mitra Vasiljevića.
Apelaciono veće je odbacilo tvrdnje obrane da krivično djelo zločin protiv čovječnosti nije bilo propisano u vrijeme izvršenja krivično-pravnih radnji, ukazujući na povredu načela zakonitosti, te posebno da radnje silovanja i prisilnog nestanka nisu ni prema međunarodnom običajnom pravu bile priznate kao radnje izvršenja ovog krivičnog djela. Apelaciono veće je podsetilo da su navedne radnje nesporno kriminalne radnje koje u vrijeme rata dobijaju osobine ratnog zločina, a kada je neka radnje propisana kao zločin u vreme kada je preduzeta, suci imaju diskreciono pravo da takvu radnju, kada se ona odlikuje visokim stupnjem okrutnosti, nehumanosti i uopće zločinačkim ponašanjem, kvalificiraju kao zločin protiv čovječnosti. Suci su se pozivali i na član 172. točku k) koja predviđa generalnu klauzulu kojom su u zločin protiv čovječnosti obuhvaćena i sva druga neimenovana nečovječna djela slične prirode.

Prilikom odmjeravanja kazne Aplaciono veće je uzeo u obzir težinu djela i njegove posljedice, da se radilo o jednom od najtežih oblika povrede međunarodnog humanitarnog prava, brojnost djela i stupanj krivične odgovornosti optuženoga. Sudsko vijeće nije utvrdio posebnu okrutnost i upornost optuženog, ali je kao otežavajuću okolnost naglasilo da je on neke radnje počinio kao čuvar od koga se očekivalo da zaštiti civile, koji su zbog činjenice višednevnog zatvaranja, predstavljali posebno ranjivu skupinu.

Kako optuženi nema pravo žalbe, presuda je danom objavljivanja postala pravomoćna.

SIMSIC – prvostupanjska presuda

SIMSIC – drugostupanjsko rjesenje o ukidanju prvostupanjske presude

SIMSIC – drugostupanjska presuda

PRESS CLIPPING

Suđenja pred Sudom BiH u Sarajevu redovno prate novinari Balkanske istraživačke mreže (Balkan Investigative Reporting Regional Network – BIRN). Njihove dnevne izvještaji sa sudjenja, kao i istraživačke radove, može se naći na WEB stranicama: