OBJAVA PRESUDA PRED MKSJ

Prvostupanjska presuda opt. Vojislavu Šešelju bit će izrečena / objavljena dana 31. ožujka 2016. godine.

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (u daljem tekstu MKSJ), zakazalo je izricanje / objavupresude Vojislavu Šešelju, lideru srpskih radikala,  i ujedno naložilo vlastima Republike Srbije da poduzmu sve neophodne mjere kako bi osigurale prisustvo optuženika u sudnici MKSJ.

Vojislav Šešelj dragovoljno se predao još 2003. godine. Kazneni postupak započeo je 2007. godine. Završni govori stranaka završeni su 2012. godine. Izricanje / objava presude bila je zakazana za listopad 2013., no usvojen je Šešeljevog zahtjeva da se jedan od članova vijeća koje mu je sudilo, danski sudac Frederik Harhoff, diskvalificira zbog objavljivanja teksta u kojem je izrazio zabrinutost zbog “novog smjera” MKSJ i time ostavio “dojam pristranosti” u prilog osude optuženog.

Vojislav Šešelj tereti se iskljuivo po osnovu individualne, dakle osobe, a ne i tzv.  zapovjedne odgovornosti.

Njegova odgovornost se u tri točke optužnice kvalificira kao zločin protiv čovjenosti (čl. 5. Statuta MKSJ), a u šest kao kršenje zakona i običaja ratovanja (l. 3. Statuta MKSJ). Tereti ga se sudjelovanje u sustavnim i rasprostranjenim napadima na hrvatsko, muslimansko i drugo nesrpsko civilno stanovništvo u Istonoj i Zapadnoj Slavoniji, Bosni i Hercegovini i Vojvodini.

Do rujna 1993., a po navodima optužnice, Šešelj je sa znanjem, namjerom i punom sviješću o posljedicama bio jedan od sudionika u “zajedničkom zločinakom pothvatu”, sa ciljem trajnog i nasilnog uklanjanja nesrpskog stanovništva s trećine teritorije Republike Hrvatske, iz većeg dijela Bosne i Hercegovine, kao i iz dijelova Vojvodine.

Šešeljev doprinos tom zločinakom pothvatu, prema optužnici, bio je višestruk:

– sudjelovao je u regrutiranju, naoružavanju, opremanju i “usmjeravanju” dragovoljačkih paravojih snaga poznatih kao “Četnici” ili “Šešeljevci

– sudjelovao je u “planiranju i pripremi” osvajanja sela u Istonoj i Zapadnoj Slavoniji, kao i u općinama Zvornik i Bosanski Šamac,  sudjelovao je u prisilnom transferu nesrpskih stanovnika tih sela ili njihovom zatvaranju u zatočenike objekte, gde su bili mučeni, ubijani i trpjeli neljudske uvjete života

– doprinos Vojislava Šešeljeva zajedničkom zločinakom pothvatu kroz njegovu “zapaljivu” i “ekstremno nacionalisticku retoriku” i “ratna propaganda” od 1990.-1994. godine

Prvostupanjska presuda opt. Radovanu Karadžiću bit će izrečena / objavljena dana  24. ožujka 2016. godine.

Rardovan Karadžić je bio nedostupan MKSJ gotovo 13 godine. Optužen je u srpnju 1995. godine. Jedan je od najviših zvaničnika kojima se sudilo pred MKSJ.

Optužnicom Tužiteljstva MKSJ stavlja mu se na teret: sudjelovanje u “sveobuhvatnom” udruženom zločinačkom pothvatu koji je imao za cilj trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo putem činjenja genocida, progona, istrebljivanja, ubojstava, deportacije i prisilnog premještanja.

Nadalje, sudjelovao je u UZP-u s ciljem pokrtanja i provođenja kampanja snajperskog djelovanja i granatiranja civilnog stanovništva Sarajeva, čiji je primarni cilj bio širenje terora među njima.

Radovan Karadžić se temeljem individualne kaznene odgovornosti, kroz koncept UZP-a, tereti za genocid nad bosanskih Muslimana u Srebrenici.

Naposljetku, navodi se da je optuženi sudjelovao u UZP-u uzimanja pripadnika UN kao taoca kako bi se NATO prisilio od uzdržavanja od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Tijekom suđenja, koje je trajalo gotovo 5 godina, ispitano je 586 svjedoka. Tužiteljstvo MKSJ zahtijevaloje za opt. Radovana Karadžića osudu na doživotni zatvor. Obrana Radovana Karadžića zahtijevala je oslobađajuću presudu.