15. svibanj Međunarodni dan prigovarača savjesti

Prigovor savjesti (priziv savjesti) je odluka / pravo osobe da odbije izvršiti  obvezu koju mu nameće pravni sustav,  a koja obveza se protivi etičkim, moralnim ili vjerskim uvjerenjima / savjesti te osobe.

Pravo na prigovor savjesti propisano je čl.18. Opće deklaracije o ljudskim pravima: “Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi; to pravo uključuje slobodu promjene vjeroispovijedi ili uvjerenja i slobodu da pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoju vjeroispovijed ili uvjerenje poučavanjem, bogoslužjem, praktičnim vršenjem i obredima.”

Pravo na prigovor savjesti obavljanja vojničih dužnosti u oružanim snagama propisano je čl.47. st.2. Ustava Republike Hrvatske: “Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dužnosti određene zakonom.”

Drevni primjer prigovora savjesti prikazan je u drami Sofokla, iz 5. stoljeća prije Krista, “Antigona”.

Suosnivač Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, pokojni Krunoslav Sukić, bio je prigovarača savjesti.

Današnji dan obilježavamo kao Međunarodni dan prigovarača savjetsti.