Zajedno za prava svih žrtava rata – Projekt-novosti (lipanj ’13.)

Osnovana Udruga civilnih žrtava u Đakovu

U ožujku 2013. godine osnovana je Udruga civilnih žrtava Domovinskog rata, što okuplja obitelji 24 civilne žrtve rata s područja Đakovštine.

Predsjednica udruge izabrana je Marijana Adrić, čija je pokojna majka, Štefica Lučić, civilna žrtva rata, a otac poginuli hrvatski vojnik.

Udruga traži preko hrvatskog konzulata u R.Srbiji popis imena i prezimena pilota koji su ratne 1991. i 1992. godine iz zrakoplova učestalo raketirali grad i okolicu, usmrtivši deset nedužnih civila – na njihovim radnim mjestima, u kućama, dvorištima, vozilima Hitne pomoći, u bolnicama, na ulici… Ostale civilne žrtve rata poginule su u neprijateljskom raketiranju i granatiranju grada i okolice.

Iz DORH-a su ih uputili na činjenicu da (zasad) postoje presude dvama oficirima tzv. JNA za ratni zločin, tj. Miljkoviću i Nikoliću.

(prenosimo iz medija)

 

Javna rasprava o obeštećenju civilnih žrtva rata, Zagreb 17.lipanj

17.LIPNJA 2013. godine u Zagrebu je održana javna rasprava povodom činjenice da će se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013., započeti s primjenjivanjem Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela koji uređuje pravo na novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom uz primjenu sile ili povredom spolnog integriteta ili dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom kojim je prouzročena smrt, teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja jedne ili više osoba pri čemu Republika Hrvatska naknadu daje na načelima društvene solidarnosti i pravednosti.

Rasprava su organizirale organizacije civilnog društva s nositeljem; Documenta-Zagreb, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava i GOLJP-Zagreb.

Više o zaključcima s rasprave vidi na ovaj link.

Nema pravde za Krešimira Ivančića, konferencija za novinare  novosti

10.TRAVNJA 2013.godine Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću organizirala je konferenciju za novinare u povodu novih (pravnih) elemenata u slučaju obitelji civilnih žrtava rata, Krešimira Ivančića i Štefice Dželalije iz Daruvara, kojima je negativnom odlukom Ustavnog suda RH-a od 28. ožujka 2013.g., završen sudski postupak pred nacionalnim sudovima te im slijedi obraćanje Europskom sudu za ljudska prava.

Zdravko Ivančić, Krešimirov i Štefičin otac, odveden je i ubijen 1994.g. u okolici Daruvara od strane pripadnika srpskih postrojbi. Suđenje za ovaj ratni zločin nije provedeno jer su optuženici nedostupni hrvatskom pravosuđu. Krešimir i njegova sestra državi moraju vratiti 430.000,00 kuna. Vrhovni sud RH presudio je da na odštetu zbog usmrćenja oca isplaćenu 2008. godine nemaju pravo.

“Zbog toga što smo tražili zadovoljenje pravde, moja sestra i ja moramo platiti hrvatskoj državi 430 tisuća kuna”, rekao je Krešimir Ivančić

Ivančić, kojem su 11. svibnja 1994. u selu Batinjska Rijeka kraj Daruvara pripadnici srpskih paravojnih postrojbi ubili oca, odlučio je zajedno sa sestrom pokrenuti sudski postupak za naknadu nematerijalne štete. Općinski sud u Daruvaru i Županijski sud u Bjelovaru usvojili su njihov tužbeni zahtjev te im isplatili odštetu u iznosu od 105 tisuća kuna svakom. No 2010. Vrhovni sud je u svojoj odluci preinačio presude nižih sudova te odbio njihovu tužbu. Nakon toga Općinsko državno odvjetništvo Daruvar je zatražilo povrat isplaćenog novca. Na presudu VSRH Ivančić je uložio ustavnu tužbu, koju je prošlog mjeseca ove godine Ustavni sud RH-a odbio te je time završen sudski postupak radi naknade štete pred nacionalnim sudovima.

Ovo je kratki prikaz agonije koju je ovaj dobrovoljac Domovinskog rata prolazio skoro 19 godina od kada mu je ubijen otac. “Postupak za naknadu štete pokrenuli smo nakon što je stupio na snagu Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (ZOŠT) a tek tijekom  odštetnog postupka saznali smo za podignutu optužnicu za zločin u Batinjskoj Rijeci. Cilj nam je bio da utječemo na Državno odvjetništvo kako bi nastavilo raditi svoj posao i procesuiralo krivce za mučko ubojstvo mog oca”, kazao je Ivančić.

Također je napomenuo kako je odšteta koju je dobio od države jedan od rijetkih slučaja obeštećenja hrvatskih žrtava rata. Od 210 tisuća kuna koje su dobili od države, danas moraju vratiti 430 tisuća kuna. Od toga 100 tisuća kuna ide na naknade, a ostalo na sudske troškove i kamate. „Reviziju Vrhovnog suda, papir od tri stranice, platili smo 55 tisuća kuna”, istaknuo je Ivančić. Njegova sestra je isplatila svoj dug, a Ivančić planira podignuti kredit jer ne može dopustiti ovrhu na imovini s obzirom na to da školuje troje djece.

Njegov odvjetnik Hrvoje Čačić, upozorio je na apsurdnost odluke Vrhovnog suda koji je ukinuo odluku o isplati odštete i odbio tužbu s obrazloženjem da je nastupila zastara iako nije dovršen kazneni postupak protiv okrivljenika. “Kaznenu prijavu smo podnijeli i Tužilaštvu za ratne zločine u Srbiji pošto su dvojica okrivljenika tamošnji državljani, a poznate su i adrese njihovih prebivališta. Tužilaštvo u Srbiji je zatražilo presliku spisa, no Državno odvjetništvo RH-a još nije izvršilo dostavu”, kazao je Čačić. Također je najavio i podizanje zahtjeva pred Europskim sudom za ljudska prava zbog povreda ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Pred Europskim sudom, prema saznanjima Documente, postoji dvadesetak slučajeva civilnih žrtava rata iz Hrvatske. “Dva su slučaja riješena u korist tužitelja. Radi se o obiteljima ubijenih i nestalih osoba i to o slučaju Jularić, osobe hrvatske nacionalnosti iz Vukovara, te u slučaju Skendžić, prisilnog odvođenja i nestanka osobe srpske nacionalnosti”, rekla je Vesna Teršelič, voditeljica Documente.

Upozorila je kako Hrvatska nema sustavnu politiku obeštećenja civilnih žrtava rata te istaknula kako je najveći problem neprocesuiranje ratnih zločina, na temelju kojih bi obitelji žrtava mogle tražiti odštetu.   “Po ovom pitanju obitelji hrvatskih i srpskih civilnih žrtava imaju podjednako nepovoljan status”, naglasila je Teršelič. Dodala je kako se s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju započinje primjenjivati Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela a koji bi trebao promijeniti položaj oštećenika na način da će im odštete biti zagarantirane, no spomenuti zakon se neće primjenjivati retroaktivno”, zaključila je Teršelič.

U dokumentu koji se nalazi u nastavku donosimo tijek građanskog i kaznenog postupka u slučaju Krešimira Ivančića i Štefice Dželalije. Dokument preuzmite/pogledajte ovdje.

Otvoreno pismo Ministarstvu branitelja…

Otvoreno pismo Ministarstvu branitelja, a na tragu medijskih najava Zakona o žrtvama ratnog zločina silovanja. Želja nam je da upozorimo Ministarstvo na potrebu donošenja Zakona o civilnim žrtvama rata kojim bi se sveobuhvatno riješio problem civilnih žrtava rata.

Otvoreno pismo možete preuzeti ovdje.

Istraživački izvještaj o civilnim žrtvama u RH

9. studenoga 2012. u Zagrebu na konferenciji :”CIVILNE ŽRTVE RATA U HRVATSKOJ”  u sklopu projekta “Zajedno za prava svih žrtava – Osnaživanje organizacija civilnog društva za istraživanje činjenica i zagovaranje obeštećenja” koje na svom području provode organizacije civilnog društva poput Delfian iz Pakraca, Pravde iz Bjelovara, Miramide iz Grožnjana, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, te nositelj projekta Documenta – Zagreb izdan je PRIRUČNIK (Istraživački izvještaj) o Civilnim žrtvama rata u Hrvatskoj, s preporukama, praksom, potrebama. Možete preuzeti ovdje.

ODRŽANI DOGAĐAJI…

9.STUDENOGA 2012. godine u ZAGREBU održana završna konferencija u sklopu projekta “Zajedno za prava svih žrtava – Osnaživanje organizacija civilnog društva za istraživanje činjenica i zagovaranje obeštećenja” koje na svom području provode organizacije civilnog društva poput Delfian iz Pakraca, Pravde iz Bjelovara, Miramide iz Grožnjana, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, te nositelj projekta Documenta – Zagreb. Na konferenciji se govorilo o pravu na obeštećenje te društvenoj solidarnosti i odgovornosti prema civilnim žrtvama rata, te je prezentiran istraživači izvještaj Civilne žrtve rata u Hrvatskoj te o otpisu parničnih troškova i potrebama civilnih žrtava rata – socijalna prava i reparacije. Više o konferenciji možete pregledati kroz medijske izvještaje ovdje, ovdje, ovdje.

17.LISTOPADA 2012. godine u VUKOVARU održan okrugli stol pod nazivom “Civilne žrtve rata – kako do obeštećenja i pravde?” Javnim događajem željelo se utjecati na povećanje informiranosti javnosti o značaju utvrđivanja činjenica i obeštećenja svih civilnih žrtava rata kroz javna događanja u mjestima gdje djeluju organizacije partnerice, sudjelovanje u kampanji za obeštećivanje svih žrtava rata te zajedničkim radom na razvoju politika usmjerenih na obeštećenja svih žrtava rata.  Program okruglog stola možete vidjeti ovdje. Izvještaj o održanom događaju možete preuzeti ovdje.

10. SRPNJA 2012. godine u ZAGREBU je održana konferencija Civilne žrtve rata u Hrvatskoj – Pravo na pravni lijek i reparaciju za žrtve teških kršenja ljudskih prava i povreda međunarodnog humanitarnog prava u organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću. Civilne žrtve rata, 21 godinu poslije rata, umjesto prava na moralnu i materijalnu satisfakciju, žrtve još uvijek nisu dobile javno priznanje svojih patnji, stoga je krajnje vrijeme da se takva situacija promjeni, a odgovorni u državnim institucijama iznađu ona zakonska rješenja koja će ponuditi sveobuhvatno obeštećenje. Patnja brojnih članova obitelji žrtava ratnih zločina još uvijek nije priznata, počinitelji zločina nisu kazneno odgovarali, a većina je izgubila parnice za naknadu štete protiv Republike Hrvatske te su dužni plaćati visoke troškove parničnog postupka.Vise informacija o medijskoj kampanji potrazite na www.civilnezrtve.hr. Izvještaj možete preuzeti ovdje.

4.SRPNJA 2012. u SISKU je održana javna rasprava o položaju civilnih žrtava rata i pravu na obeštećenje. Javnu raspravu je organizirala Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba u suradnji s Udrugom civilnih stradalnika Sisačko-moslavačke županije.   Broj civilnih žrtava rata u RH još uvijek nije poznat, a neki izvore govore o brojci od 8.000 usmrćenih, ranjenih i zlostavljanih osoba, a brojni od njih nisu dobili ni moralnu ni materijalnu zadovoljštinu za svoje gubitke.   Ovom raspravom, u kojoj je sudjelovao i PGP, htjelo se doprinijeti pronalasku odgovarajućih rješenja za obeštećenje civilnih žrtava rata u RH.

29.LIPNJA 2012. održana je javna rasprava u PAKRACU :”Zajedno za prava svih žrtava”. Na javnoj raspravi se govorilo o  „Položaju civilnih žrtava rata – Pravu na obeštećenje, a koja se održala u Gradskoj vijećnici Grada Pakraca. Cilj rasprave je skretanje pozornosti na to da brojni članovi obitelji žrtava ratnih zločina nisu dobili ni moralnu ni materijalnu zadovoljštinu za svoje gubitke. Organizatori ovog događaju su Centar za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ iz Pakraca i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba. Na raspravi sudjelovali su brojni stručnjaci i oni koji su pobliže upoznati s temom rasprave. Na javnoj raspravi bili su prezentirani rezultati istraživanja koje je Documenta provela o položaju civilnih žrtava rata u društvu. Vidi više ovdje. 

14.-17.SVIBNJA 2012. nositelj projekta, te četiri partnerske organizacije sudjelovale na treningu za voditelje/ice projekata i volontere/ke pod naslovom „Jačanje kapaciteta predstavnika/ca organizacija civilnog društva za istraživanja činjenica i zagovaranje obeštećenja“ u GROŽNJANU. Program možete pogledati ovdje. Kratki izvještaj ispred Centra za mir, te fotografije možete pogledati ovdje.

17.TRAVNJA 2012. održana je tribina u OSIJEKU “Zajedno za prava svih žrtava“, te su predstavljane su knjige “Rat, dokumentiranje i pravni status žrtve” kao i  “Prava civilnih žrtava rata”. Na promociji su osim publikacija predstavljeni i projekt, ciljevi, očekivani rezultati te aktivnosti koje će biti provođene na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Fotografije i kratki zapis mozete preuzeti ovdje.

29.OŽUJKA 2012. održan je okrugli stol u BJELOVARU :“Zajedno za prava svih žrtava”. Na okruglom stolu je bilo govora o ključnim pitanjima poput procesuiranja ratnih zločina, procesuiranja terorističkih akata i naknadom materijalne štete, zakonodavnim inicijativama za prava žrtava, kao i predstaviti rezultate istraživanja o potrebama civilnih žrtava rata i vodič za žrtve. Program okruglog stola možete preuzeti ovdje.

21.VELJAČE 2012. održan je okrugli stol u PAKRACU :”U sklopu obilježavanja dvadesete obljetnice osnivanja Antiratne kampanje Hrvatske (ARK) i projekta Zajedno za prava svih žrtava“. Izvještaj s održanog okruglog stola preuzmi ovdje.

PROJEKT

“Zajedno za prava svih žrtava rata – osnaživanje organizacija civilnog društva za istraživanje činjenica i zagovaranje obeštećenja.”

Ovaj projekt usmjeren je na istraživanje, zagovaranje prava žrtava utemeljeno na rezultatima istraživanja te prijenos znanja o metodama suočavanja s prošlošću u zajednicama. ­­

Svi podaci o okolnostima stradanja usmrćenih u ratu nisu utvrđeni.

Sudbina više od 1.800 nestalih u Hrvatskoj i dalje je nerazjašnjena, a brojne grobnice neotkrivene.

Poimenični popisi svih ubijenih s opisom okolnosti stradanja koji bi mogao postati podloga za obeštećenje i nastavak znanstvenih istraživanja nije publiciran.

Još uvijek nedostaje politička volja za utvrđivanje činjenica o nasilnom nasljeđu prošlosti.

Patnja svih žrtava nije priznata a izostaje i nužan pritisak kritičke javnosti za priznanje patnje i obeštećenje svih civilnih žrtava rata.

…što želimo postići?

Povezati pet organizacija i njihove volontere iz različitih županija u zajedničkom naporu izgradnje mira i suočavanja s prošlošću kroz  izgradnju i povećanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za istraživanje činjenica o ratnim stradanjima i zagovaranje obeštećenja za sve žrtve rata.

Povećati informiranost javnosti o značaju utvrđivanja činjenica i obeštećenja svih civilnih žrtava rata kroz javna događanja u mjestima gdje djeluju organizacije partnerice i sudjelovanje u kampanji za obeštećivanje svih žrtava rata te zajedničkim radom na razvoju politika usmjerenih na obeštećenja svih žrtava rata doprinijeti razvoju ljudske sigurnosti, demokratskog društva i vladavine prava.

Prenijeti istraživačku metodologiju na partnerske organizacije u području suočavanja s prošlošću te nakon provedenih edukacija i izrade priručnika evaluirati zamišljenu metodologiju prijenosa znanja kako bi se znanje moglo prenositi drugim organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj, drugim post-jugoslavenskim zemljama i svijetu putem seminara i priručnika.

aktivnosti projekta…

Istraživanje ljudskih gubitaka

Evidentiranje činjenica, poimenični popis svih stradalih građanki i građana (poginuli, ubijeni, nestali) onemogućit će sve eventualne buduće proizvoljne, netočne i zlonamjerne manipulacije brojem žrtava rata te direktno pridonijeti ublažavanju ratnih posljedica što je preduvjet razvoja multietničkih i multikulturalnih sredina.

Documenta svojim radom na projektu “Ljudski gubici u Hrvatskoj ’91-’95” već dvije godine intenzivno radi na ostvarivanju tog cilja. Upravo se nadogradnjom i proširivanjem aktivnosti na projektu “Ljudski gubici u Hrvatskoj ’91-’95” želi pridonijeti ostvarenju ciljeva ovog projekta te u konačnici stvoriti jedinstveni poimenični popis svih žrtava rata, utvrditi okolnosti njihovog stradanja, a njihovim obiteljima osigurati pravo na reparaciju.

Istraživanje potreba civilnih žrtava rata

Istraživači na terenu će, u suradnji s pravnicima i volonterima, tijekom terenskih obilazaka obitelji žrtava zbog istraživanja potreba civilnih žrtava dijeliti i informacije o ostvarivanju prava na obeštećenje u postojećem zakonodavnom okviru putem ranije izrađenog priručnika. Sudjelovat će i u provođenju nastavka istraživanja potreba civilnih žrtava rata. Prva faza istraživanja okončana je krajem 2011. godine a druga faza počela je na proljeće 2012. Sredstva za istraživanje su osigurana.

Javno zagovaranje

Kampanja: Pravo na obeštećenje civilnih žrtava rata

Javnim zagovaranjem utvrđivanja činjenica o svim žrtvama rata i obeštećenja za sve civilne žrtve želimo upozoriti javnost i vlasti kako su žrtve zaboravljene i vidljive samo prilikom dana sjećanja. Javno zagovaranje ovakve ideje temeljit će se na istraživanju potreba i utvrđivanju činjenica o svim poginulim i nestalim građanima i građankama Republike Hrvatske, uključujući naravno i civilne žrtve rata.

Planiramo provesti javnu kampanja usmjerenu prema državi, tj. državama u regiji koje su bile uključene u oružane sukobe ’90.-ih, koja će insistirati na pravu reparacije za sve žrtve rata i osiguravanje pretpostavki za izradu nacrta novog Zakona o odšteti za civilne žrtve rata, na tragu preporuka Rezolucije 60/147 Opće skupštine UN-a usvojene 16.12.2005. “Osnovni principi i smjernice o pravu na pravni lijek i reparaciji za žrtve teških kršenja međunarodnih ljudskih prava i ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava”.

Kampanja za prava civilnih stradalnika