Arhiva vijesti

Izjava povodom postupka rehabilitacije Draže Mihailovića

Prenosimo izjavu Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, supotpisanu od strane brojnih organizacija civilnog društva iz Srbije, povodom postupka rehabilitacije četničkog vođe u Drugom svjetskom ratu Draže Mihailovića.

Saučesnici zločina

Beograd, 19. mart 2012: Predstavnici civilnog društva protestuju zbog grubog manipulisanja javnošću povodom postupka rehabilitacije Dragoslava Draže Mihailovića, vođe četničkog pokreta tokom Drugog svetskog rata. Reč je o osuđenom ratnom zločincu za zločine protiv čovečnosti počinjene nad Bošnjacima, Hrvatima, ali i nad srpskim narodom.

Pokušaj njegove rehabilitacije poništava antifašističku borbu srpskog i svih drugih jugoslovesnkih naroda. Bili smo jedan od najautentičnijih i najznačajnih narodnooslobodilačkih pokreta i zbog toga poštovani član antihitlerovske koalicije. Poslednjih decenija u Srbiji je, međutim, došlo do revizije i falsifikovanja istorije i marginalizacije partizanskog pokreta čime su se Srbija i srpski narod samoisključili iz fronta evropskih antifašističkih snaga.

U tom smilsu donet je Zakon o izjednačavanju partizana i četnika, a potom i Zakon o rehabilitaciji kojima je pokrenut proces rehabilitacije ličnosti koje su bile na strani kolaboracije sa fašističkom Nemačkom (knez Pavle, Dragiša Cvetković). Na tim osnovama sada se vodi i postupak za rehabilitaciju četničkog vođe i zato skrećemo pažnju državnom rukovodstvu i pravosudnim organima na ključne činjenice:

Prema nepobitnim istorijskim činjenicama i elementarnim pravnim principima pravosudni i ostali državni organi moraju da se ophode sa dužnom pažnjom i zbog sopstvenog stručnog i moralnog autoriteta, a prvenstveno zbog ugleda države.

Sud nije nadležan za uspostavljanje neke nove prošlosti, niti sme da nipodaštava nepobitne činjenice o kojima svedoče brojni dokumenti, ne samo u domaćim nego i u najpoznatijim stranim arhivima.

Neosnovano je da se, pre ocene Ustavnog suda vodi postupak na osnovu zakona za koje je od Ustavnog suda zatraženo da preispita njihovu utemeljenost s obzirom da su nesaglasni sa više elementarnih pravnih principa.

Dragoslav Draža Mihajlović je potpisao instrukciju o istrebljenju muslimanskog življa u Pljevaljskom, Fočanskom i Čajničkom srezu. Izveštaj njegovog potčinjenog Pavla Đurišića svedoči o »potpunom uništenju muslimanskog življa bez obzira na pol i godine starosti». Nesumnjiva je njegova komandna odgovornost i za masovne zločine nad pripadnicima srpskog naroda, pri čemu su masakri u Vraniću, Drugovcu, Kopljarima samo najdrastičniji primeri masovne upotrebe kame širom Srbije.

Dobro je poznato na kojoj su se strani četnici borili 1943, na Neretvi i Sutjesci, 1944, na Kopaniku, kao i to da je u jesen 1944, Draža odbio da prihvati naređenje kralja Petra II i nastavio da se, zajedno sa ustašama i ostalim kvislinzima, do kraja rata bori na strani nemačkog okupatora i podstiče terorističke akcije u tek oslobođenoj državi. Mnogi četnici stupili su tada u redove Narodnooslobodilačke vojske čime je faktički došlo do rehabilitacije svih koji nisu činili ratne zločine.

Sve to dovoljno je da se svaki pokušaj rehabilitacije Mihajlovića kvalifikuje kao duboko nehuman i nemoralan čin.

Antifašizam je temelj na kome počiva moderna Evropa. Zato je Srbija obavezna da neguje antifašističke vrednosti. To je i osnova za dobrosusedske odnose i doprinos stabilnosti u regionu.

Otuda mi odgovorno tvrdimo da će rehabilitacija Dragoslava Draže Mihailovića i njegovih četnika dodatno osnažiti nepoverenje koje je sa susedima, zbog nedavnih ratova vođenih sa istim ideološkim predznakom na veoma niskom nivou. Istovremeno rehabilitacija Mihajlovića povredila i brojne četničke žrtve srpskog naroda. Oni koji donose odluke treba da budu svesni i toga da rehabilitovanjem zločina koji ne zastarevaju po međunarodnom pravu – postaju saučesnici u tim zločinima.

Savez antifašista Srbije

Helsinški odbor za ljudska prava Srbije

Komitet pravnika za ljudska prava

Gradjanske inicijative

Centar za praktičnu politiku

Žene u crnom

Predsednik koordinacionog odbora IV Vojvodjanske konvencije, Živojin Berisavljević

Centar za kulturnu dekontaminaciju

Grupa “Spomenik”

BKV Fond

Centar za evro-atlantske studije

Nezavisno društvo novinara Vojvodine

MEDIJIMA – Poziv na konferenciju za tisak

U Zagrebu, 21. veljače 2012.

MEDIJIMA

POZIV NA KONFERENCIJU ZA TISAK

Pozivamo Vas na konferenciju za tisak na kojoj ćemo predstaviti nalaze godišnjeg izvještaja o praćenju suđenja za ratne zločine, koja će se održati u Kući ljudskih prava Selska c. 112c, 10000 Zagreb u četvrtak 23. veljače 2012. u 10.00.

Na konferenciji za tisak govorit će:

Mladen Stojanović, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Marko Sjekavica, Građanski odbor za ljudska prava

Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava

Vesna Teršelič, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

Zatvaranje pregovaračkih poglavlja o pristupu Republike Hrvatske u Europsku uniju, posebice poglavlja 23. o pravosuđu i temeljnim pravima, dovela je do poboljšanja zakonodavnog okvira u kojem se odvija procesuiranje ratnih zločina i drugih teških oblika kršenja vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.

Nastavak ranije uočenog trenda neučinkovitosti pravosuđa i u ovoj se godini ogledao kroz nekoliko primjera višestruko ponavljanih kaznenih postupaka. Najeklatantniji takav primjer je postupak protiv optuženog pripadnika hrvatskih postrojbi Mihajla Hrastova, zbog protupravnog ubijanja 13 i ranjavanja 2 neprijateljska vojnika na Koranskom mostu u Karlovcu, koji se vodi već dvadesetu godinu.

Unatoč izvjesnom napretku, vidljivom u procesuiranju odgovornih po zapovjednoj odgovornosti, protiv nekih visoko pozicioniranih vojnih i političkih dužnosnika, na čiju (potencijalnu) odgovornost upućuju iskazi svjedoka i činjenična stanja utvrđena u pojedinim kaznenim predmetima ratnih zločina, ne provode se kazneni postupci.

Događaj koji je najviše obilježio promatrano razdoblje svakako je objava prvostupanjske presude MKSJ-a u kaznenom predmetu protiv optuženih Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, kojom su Gotovina i Markač proglašeni krivima zbog počinjenja zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu koji je za cilj imao trajno ukloniti srpsko stanovništvo sa područja tzv. Krajine, i osuđeni na zatvorske kazne u trajanju od 24, odnosno 18 godina zatvora. Značajna degradacija u procesu suočavanja s prošlošću bila je najvidljivija u odnosu političke elite, javne televizije i većine medija prema ovoj presudi, a upravo zastrašujući bio je manjak pijeteta i senzibiliteta za žrtve kaznenih djela koja su bila predmetom opsežnog i dugog kaznenog postupka.

U odnosu na 2010. godinu, na nacionalnom nivou, nismo zabilježili nikakav napredak po pitanju otpisa parničnih troškova tužiteljima koji su izgubili parnice pokrenute protiv Republike Hrvatske radi naknade štete zbog smrti bliske osobe, kao i zbog uništene imovine od strane subjekata za koje odgovara Republika Hrvatska.

Više informacija možete dobiti u Documenti, Selska c. 112c, 10000 Zagreb, tel 01 4572398, 0914572398

Srdačan pozdrav,

Vesna Teršelič

Apel za vjerodostojnost javne televizije

Apel Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a  

Poštovani zastupnici i zastupnice novog VII. saziva Hrvatskog sabora,

Poštovani članovi i članice novog saziva Odbora za medije,

Poštovani predsjedniče Vlade RH,

Poštovana ministrice kulture,

Obraćamo vam se apelom i zahtjevom za preuzimanjem odgovornosti za budućnost Hrvatske radiotelevizije, najznačajnijeg medijskog servisa, čijem financiranju ključno doprinose građani Republike Hrvatske no čija se reforma iz državnog u javni medij tijekom proteklog desetljeća nažalost pokazala neuspješnom.

HRT danas nije nezavisan ni od političkih niti komercijalnih interesa. Program se sve više rukovodi zaradom, umjesto da je usmjeren na javni interes, što bespovratno urušava kvalitetu i vjerodostojnost. Sudjelovanje struke i civilnog društva u definiranju programskih odrednica svedeno je ispod razine razumljivog i dopustivog minimuma, tako da program ne uspijeva odgovoriti na svoje javne zadaće, na raznolikost interesa i potrebe gledateljstva. Sustav upravljanja HRT-om nije ni transparentan niti djelotvoran u odnosu na programske ciljeve, financijske i kadrovske potencijale, što za izravnu posljedicu ima nepotrebne troškove, netransparentne poslovne aranžmane u svim segmentima rada te neiskorištenost kompetentnih kadrova i nezadovoljavajući program.

S obzirom da je takvo stanje nastavljeno i nakon donošenja Zakona o HRT-u u prosincu 2010., očito je da njegovo donošenje nije rezultiralo očekivanim učinkom. Na HRT-u se i dalje generira klijentelizam, nekompetentnost i neodgovornost. Posebno je porazno što se model javnog nadzora nad HRT-om putem Programskog vijeća pokazao nedjelotvornim, kako zbog politički kompromitiranog i neodgovornog načina izbora članova, tako i zbog dominacije partikularnih interesa u načinu njegova djelovanja.

Pokazalo se također iluzornim očekivati da će Uprava uvažavati perspektivu programskog vodstva i kreativnih zaposlenika/ca i voditi poslovnu politiku kojom se stvaraju najpovoljniji organizacijski i financijski uvjeti za ostvarenje javnih zadaća HRT-a. Program i reputacija HRT-a su na najnižim mogućim granama, devastiran je ili potpuno ugašen dramski, kulturni, dječji, znanstveno-obrazovni, dokumentarni, regionalni program. Organizacija je pak na rubu jednog nepromišljenog i netransparentnog “restrukturiranja” (temeljem plana koji je usvojen bez primjerenog sudjelovanja programskog rukovodstva i bez javne rasprave) što za posljedicu ima bezlične uštede i urušavanje javnih dobara HRT-a, a ne programski i tehnološki razvoj.

Klijentelističko, nekompetentno i neodgovorno upravljanje HRT-om treba prestati. I to odmah. Stoga očekujemo da Odbor za medije Hrvatskog sabora kao i svi klubovi zastupnika i plenum u najkraćem roku održe tematsku raspravu o stanju na HRT-u te na razini Sabora donesu konkretne odluke nužne da se zaustavi programska i organizacijska devastacija HRT-a.

Predlažemo da matični Odbor za medije Hrvatskog sabora, u suradnji s nadležnim tijelom izvršne vlasti – Ministarstvom kulture, hitno provede nadzor nad kvalitetom upravljanja i programskog rukovođenja HRT-om, utvrdi odgovornosti i sankcije, pokrene nužne smjene vodstva, suspendira provedbu i pokrene postupak revizije Privremenog ugovora između Vlade RH i HRT-a te naročito Plana restrukturiranja HRT-a. Stanje na HRT-u i nužne odluke treba što prije raspraviti na tematskoj sjednici Odbora za medije Hrvatskog sabora otvorenoj za zainteresiranu javnost.

Potrebno je što prije utvrditi sljedeće odgovornosti za upravljanje i programski razvoj HRT-a:

– odgovornost glavnog urednika HTV-a za pokušaj cenzuriranja priloga (Dnevnik emitiran 18.12.2012.) u u kojem je urednik javno odgovorio Programskom vijeću HRT-a na kritike vezane uz prilog o Vukovaru (Dnevnik emitiran 20.11.2011.);

– odgovornost glavnog urednika za nepostojanje aktualne programske orijentacije i sheme za 2012. godinu;

– odgovornost uprave za drastično urušenu vjerodostojnost HTV-a, uključujući i neadekvatnost programskog rukovodstva na HTV-u;

– odgovornost članova Programskog vijeća za izostanak odgovornog nadzora nad programom u proteklih godinu dana (izostanak tematskih rasprava, zahtjevi za istragom izvan nadležnosti Vijeća koji imaju učinak cenzure) i odabir nekompetentne osobe za glavnog urednika HTV-a;

– odgovornost Uprave, Programskoga vijeća i aktualnog sastava Nadzornog odbora za usvajanje Financijskoga plana za 2012. koji favorizira sportski program HTV-a i zanemaruje ostale programe HR-a i HTV-a, što se kosi s temeljnim načelima javnog medijskog servisa i onemogućuje ostvarenje programskih ciljeva HRT-a;

– odgovornost Uprave za netransparentnost i slabosti Plana restrukturiranja;

– odgovornost Uprave za nepostojanje višegodišnje strategije razvoja HRT-a kao javnog servisa;

– smjernice za izmjenu i dopunu Ugovora Vlade i HRT-a kako bi se utvrdile javne potrebe i to putem konzultacija sa strukom i zainteresiranom javnošću;

– smjernice za sastavljanje amandmana na Zakon o HRT-u, a posebno na članak zakona o načinu biranja, zadaćama i mehanizmima sprječavanja sukoba interesa članova Programskog vijeća.

Potrebno je donijeti odluku i dogovoriti proces revizije Zakona o HRT-u s fokusom na problem nedjelotvornosti aktualnog modela upravljanja i javnog nadzora nad HRT-om. Nužno je precizno, a ne dekorativno, utvrditi javne obveze HRT-a te iznaći politički i kulturno djelotvorniji model upravljanja kojim bi se učinkovitije spriječilo i sankcioniralo moguće zlouporabe svih upravljačkih funkcija.

Vezano uz nužne promjene zakona i strateških dokumenata koji uređuju djelovanje HRT-a, obavezno se trebaju provesti konzultacije s ključnim akterima i stručnjacima te pribaviti mišljenje Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatskog audiovizualnog centra, Koordinacije za medije Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja, obrazovnih i kulturnih institucija, organizacija za ljudska prava i drugih zainteresiranih udruga i stručnjaka.

Sukladno svemu navedenom tražimo da se i u Hrvatskom saboru i u njegovim nadležnim odborima žurno pokrene rasprava o svim ovim pitanjima i time i na zakonodavnoj i na izvršnoj razini otvori prostor kako za nužne promjene glede stanja na Hrvatskoj radio-televiziji tako i za rješavanje njezinog budućeg statusa kao ustanove od najvećeg javnog interesa u Republici Hrvatskoj.

U Zagrebu, 16. siječnja 2012.

Potpisnice Apela:

Hrvatsko novinarsko društvo (HND)

Hrvatski P.E.N. centar

Kuća ljudskih prava – BaBe!, Centar za mirovne studije, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

Koordinacija za medije Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja

Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI)

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

DELFIN

Fantastično dobra institucija – FADE IN

Forum za slobodu odgoja

GONG

JEF Hrvatska

Koalicija udruga u zdravstvu

Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva/portal Kulturpunkt.hr

Mirovna grupa Oaza Beli Manastir

Mreža mladih Hrvatske

Nenad Puhovski, redatelj

Queer Zagreb, Centar za LGBT ravnopravnost

Pravo na grad

Srpski demokratski forum

UDD – Udruga za demokratsko društvo

Udruga za samozastupanje

Udruga Radio mreža (Radionet)

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu

Volonterski centar Zagreb

Volonterski centar Osijek

Zagreb Pride

Zelena akcija

ZaMirNET

Priopćenje za medije

Kuća ljudskih prava Zagreb / Human Rights House Zagreb

SVIM MEDIJIMA

16. siječnja 2012.

PRIOPĆENJE NAKON JAVNE RASPRAVE – APEL ZA HRT kako uspostaviti vjerodostojnost javne funkcije HRT-a

Hrvatsko novinarsko društvo, Perkovčeva, Zagreb, 16.1.2012. u 11:00h

 

U Novinarskom domu održana je trosatna javna rasprava povodom Apela za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a kojeg su pokrenuli Hrvatsko novinarsko društvo, Kuća ljudskih prava Zagreb, koordinacija za medije Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja uz potporu trideset organizacija civilnog društva.

Rasprava je okupila stotinu novinara, stručnjaka, aktivista, saborskih zastupnika, javnih dužnosnika uključujući i Ministricu kulture Andreu Zlatar Violić, a odazvali su joj se i članovi Uprave HRT-a, glavni urednici HTV-a i HR-a uz izostanak članova Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a.

Tijekom rasprave iznesen je niz primjedbi na upravljanje i kvalitetu programa HRT-a s naglaskom na “trgovanje” interesima na relaciji Uprava i Programsko vijeće HRT-a, isključivanje kreativnog osoblja i programskog vodstva iz poslovne politike javne televizije uključujući i donošenje plana restrukturiranja.

 

Nekoliko sudionika i sudionica rasprave naglasili su kako je postojeći Zakon o HRT-u u suštini dobar, ali da se najproblematičniji dijelovi ovoga zakona odnose na način kako se on provodi i tumači u praksi (na primjer način odabira programskog vijeća).

Apelom za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a traži se da resorno ministarstvo hitno provede nadzor nad upravljanjem i programskim razvojem HRT-a, a od Odbora za medije Hrvatskog sabora zahtjev za što skorije održavanje tematske sjednice o stanju i mjerama za zaustavljanje programske i organizacijske devastacije HRT-a.

 

Ministrica kulture istaknula je hitno donošenje medijske strategije te je istaknula kako je medijska politika nacionalni politički prioritet koji se treba razvijati uz paralelne zakonske i druge mjere, a sve kako bi se zaustavila katastrofalno stanje u javnim medijima (HINA, Vjesnik, HRT).

 

Posebno je bio kritičan istup saborskog zastupnika Gorana Beusa Richemberg (HNS) kojim je tražio ostavke članova Uprave, Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a dok se potpredsjednik Sabora Nenad Stazić posebno naglasio problem osobnih i partikularnih interesa koje dominiraju u radu Programskog vijeća HRT-a neovisno o političkim interesima.

 

Na kraju je bitno naglasiti da je kritika na ovoj javnoj raspravi bilo dosta, no da je cilj ove javne rasprave bilo uvidjeti, zajedničkim dijalogom stručnjaka, nadležnih političara i organizacija civilnog društva, kako situaciju učiniti boljom te kako da HRT kao javno komunikacijsko dobro postane bitan faktor u razvoju demokracije.

Predsjednik Republike Ivo Josipović razgovarao s laureatima Nagrade

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović je 28. prosinca 2011. godine primio delegaciju Centra za mir kako bi se upoznao s Nagradom za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić” i osobno čestitao nagrađenima. U skladu s duhom Nagrade, Predsjednik podržava i ohrabruje nastojanja koja doprinose izgradnji trajnog mira i kulture nenasilnog građanskog sudjelovanja u pozitivnim društvenim promjenama.

Priopćenje u povodu Izjave Komisije HBK Iustitia et pax o odlikovanju Drage Hedla od Predsjednika Republike Hrvatske

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću | Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek | Građanski odbor za ljudska prava

MEDIJIMAU Zagrebu i Osijeku, 20. prosinca 2011.

Ur. br. 371 – 2011

Priopćenje u povodu Izjave Komisije HBK Iustitia et pax o odlikovanju Drage Hedla od Predsjednika Republike Hrvatske    

Na kraju godine obilježene sudskim procesuiranjem korupcije i galopirajućim osiromašenjem te nekoliko dana nakon okončanja predizborne neizvjesnosti ohrabrila nas je simbolička gesta Predsjednika Republike Ive Josipovića koji je prvi put dodijelio priznanja u povodu Dana ljudskih prava, te, između ostalih, odlikovao Dragu Hedla Redom Stjepana Radića, za osobit ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava, promicanje pravde i demokracije te otkrivanje istine. Svojim pisanjem o kršenju ljudskih prava te istraživanjima zločina protiv civila u Osijeku zbog kojih je bio izložen prijetnjama smrću kao i angažmanom u pripremi filma o Vukovaru Drago Hedl je nesporno zaslužio dodijeljeno mu priznanje.

Zahvalni smo i ohrabreni što je Predsjednik Republike prepoznao da je solidarnost sa žrtvama i zalaganje za njihova prava dragocjen doprinos zajedničkom dobru, jer, uvjereni smo, nema istinskog zajedništva bez sućuti i solidarne zauzetosti u zaštiti onih čija se ljudska prava i dostojanstvo narušavaju.

Iz tog smo razloga bili zatečeni reakcijom Komisije HBK Iustitia et pax u kojoj su biskupi dan nakon dodjele zatražili od Predsjednika da povuče odlikovanje koje je dodijelio Dragi Hedlu pozivajući se, sa zakašnjenjem od 30 godina, na jedan njegov tekst – na “mrlju” iz prošlosti.

Tekst zbog kojega su biskupi zatražili od Predsjednika Republike da povuče odluku, Drago Hedl je napisao 1981. godine u povodu postavljanja mozaika u crkvi u Stražemanu, kraj Požege, na kojem je bio i lik Alojzija Stepinca, što je izazvalo niz reakcija u novinama širom Jugoslavije. U reportaži iz Stražemana on je komentirao činjenicu da je Stepinac dobio mjesto među svecima na mozaiku iako je smatran ratnim zločincem o čemu je postojala sudska presuda.

Zatečeni smo reakcijom biskupa jer iz nje nama nije vidljivo da cijene doprinos Drage Hedla u informiranju javnosti o zločinima počinjenim nad civilima u Osijeku, te da cijene što je provedena istraga o tim zločinima što su na taj način obitelji žrtava dobile bar djelomičnu satisfakciju, što je prestalo negiranje stradanja njihovih najmilijih i skinuta je objeda i sa članova obitelji i što je zaustavljeno ponavljanje nasilja nad njima insinuiranjima da su članovi njihovih obitelji smaknuti jer su bili neprijatelji od kojih je trebalo obraniti grad.

Zabrinuti smo kakav će učinak imati to što je od strane biskupa izostalo jasno iskazivanje solidarnosti sa žrtvama i jasna podrška razotkrivanju zločina naspram obrane, posebno nakon obnovljenih napada na Dragu Hedla u Glasu Slavonije. Tim više što Nadbiskup Marin Srakić zna da javnost zna kako je u zatvoru obilazio prvooptuženoga Branimira Glavaša, što je dio biskupa potpisao priopćenje u kojem su se zalagali za puštanje Glavaša iz pritvora i što nije bilo ikakve reakcije kada je u javnost puštena snimka video obraćanja osuđenog Glavaša članovima HDSSB gdje sebe uspoređuje s blaženim Alojzijem Stepincem – “Osuđen sam nevin poput Stepinca”!

Dodjelom priznanja Predsjednik Republike još se jednom svrstao na stranu svih žrtava kršenja ljudskih prava. Očekujemo da i biskupi, zajedno sa Predsjednikom, pruže ruku stradalima i na tragu riječi iz Izjave Komisije HBK Iustitia et pax o međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu objavljene u travnju ove godine “da nitko pravedan ne može poreći da su i s hrvatske strane počinjeni pojedinačni zločini” pronađu najbolji način priznavanja patnje svih žrtava i daju “svoj prilog promicanju pravde kao elementarnog oblika mogućnosti mira među ljudima i narodima, u ovom dijelu Europe, prečesto zahvaćenom ratovima i nasiljem”.

Vesna Teršelič, Documenta-Centar za suočavanje s prošlošću

Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava

Dražen Lalić, Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Drago Pilsel, novinar i teolog, Zagreb

Nenad Puhovski, redatelj, Zagreb

Otvoreno pismo hrvatskoj javnosti zbog smjenjivanja Z. Šprajca i S. Alfiera s mjesta urednika Dnevnika

Građanski odbor za ljudska prava / Documenta – centar za suočavanje s prošlošću / Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek / Centar za mirovne studije

U Zagrebu i Osijeku, 20. prosinca 2011.

Ur. br. 374 -2011

Otvoreno pismo hrvatskoj javnosti

Na kraju nedjeljnog Dnevnika, 18. XII u 19.30 na HTVu, voditelj Dnevnika Zoran Šprajc odgovorio je članovima Programskog vijeća HRTa koji su javno, na HTVu, osudili prilog emitiran u Dnevniku na godišnjicu pada Vukovara. U tom prilogu novinara Hrvoja Zovka, puštena je snimka razgovora predsjednika F. Tuđmana i zapovjednika obrane Vukovara M. Dedakovića u kojem Tuđman odbija Dedakovićevu molbu da se evakuiraju djeca i civili iz Vukovara. Reakcija Šprajcu nadređenih urednika (Dražen Miočić i Bruno Kovačević) i uprave HRTa (Josip Popovac) na Šprajcov istup, koji je u suštini obrana prava urednika glavne informativne emisije HTVa da objave istinitu informaciju, je smjenjivanje Z. Šprajca i S. Alfiera s mjesta urednika Dnevnika i zahtjev da se Šprajcu izrekne “mjera upozorenja zbog povrede radne obaveze”.

Programsko vijeće ocijenilo je prilog H. Zovka “tendencioznim, planiranim, tempiranim i montiranim negdje drugdje te suprotnim nacionalnim interesima”.

Kao organizacije za zaštitu ljudskih prava smatramo očiglednimda je osnovni kriterij za ocjenu nekog priloga njegova istinitost i da su pravi hrvatski interesi, što se tiče HRTa,istinito informiranje hrvatskih građana!

Svojim postupanjem u ovom slučaju većina u Programskom vijeću, čiji posao nije uređivanje emisija HRT-a, već “zastupanje i zaštita interesa slušatelja, gledatelja i korisnika drugih javnih usluga”, guši slobodu novinarstva, uskraćuje ustavom zagarantirano pravo građanima Republike Hrvatske na istinito informiranje i time radi protiv interesa slušatelja i gledatelja. Drugim riječima, navedena ocjena Programskog vijeća tendenciozna je, izriče utuživu neistinu i suprotna je nacionalnim interesima.

Izričemo svoju duboku zabrinutost progonom novinara zbog objavljivanja istine. Takav postupak smatramo nespojivim s položajem glavnog urednika HTVa i s položajem predsjednika uprave HRTa.

Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava

Vesna Teršelič, Documenta

Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Gordan Bosanac, Centar za mirovne studije