Arhiva vijesti

Čestitamo Dragi Hedlu, Građanskom odboru za ljudska prava i osječkom Nansen Dialog Centru na odlikovanjima!

Po prvi put u Republici Hrvatskoj je predsjednik Republike Hrvatske u prigodi Međunarodnog dana ljudskih prava dodijelio odlikovanja za doprinos borbi za ljudska prava.

Novinar Drago Hedl tako je odlikovan Redom Stjepana Radića za osobit ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava, promicanje pravde i demokracije te otkrivanje istine.

Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos u zaštiti ljudskih prava i izgradnji demokratskih vrijednosti dobio je Građanski odbor za ljudska prava.

Udruzi Nansen dijalog centar iz Osijeka predsjednik je dodijelio Povelju za iznimne rezultate u obrazovanju djece različitih nacionalnosti u multikulturalnoj zajednici i borbi protiv segregacije u obrazovanju.

Hrvatska je u 20 godina puno učinila u zaštiti ljudskih prava, ali smo i dalje zemlja u kojoj brojni pojedinci još uvijek ne uživaju sva prava i čija su prava smanjenja ili zakinuta, istaknuo je predsjednik Ivo Josipović na prijemu u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava.

Članovi i članice Centra za mir Osijek pridružuju se brojnim čestitkama odlikovanima. Zahvaljujemo dobitnicima na njihovom dugogodišnjem zalaganju u borbi za ljudska prava i na kreativnom doprinosu poslijeratnoj izgradnji mira, posebno hrabrom doprinosu Drage Hedla da se, unatoč negiranju i prikrivanju, razotkriju i procesuiraju zločini počinjeni protiv civila u Osijeku. Time je žrtvama priznato njihovo stradanje, jasno je razlučen ratni zločin od obrane i skinuta je ljaga sa branitelja i svih građana Osijeka.

Prijemu su nazočili brojni pojedinci kojima su u proteklim godinama kršena ljudska prava, kao i predstavnici nevladinih udruga i institucija koje se bave područjem ljudskih prava.

Podsjećajući na važnost Deklaracije o ljudskim pravima koju su Ujedinjeni narodi donijeli 10. prosinca 1948. godine, predsjednik Josipović je rekao da je Hrvatska u posljednjih 20 godina prošla različite faze u poštivanju ljudskih prava.
Tijekom rata ljudska prava masovno su kršena, jer su brojni ljudi ubijani, mučeni i silovani. Ljudska prava su kršena i zbog toga što su legalna tijela države u mnogim slučajevima propustila učiniti sve da ta prava zaštite, posebice onima drugačije nacije ili političkog uvjerenja.

Predsjednik je rekao da svakodnevno dobiva pisma i mailove u kojima ga građani i udruge upozoravaju na zlouporabe ljudskih prava koja bi trebali imati prema hrvatskim zakonima, iako Hrvatska svojim pravnim i političkim sustavom te međunarodnom politikom vodi računa o poštivanju ljudskih prava.

Ipak, istaknuo je predsjednik, borba za ljudska prava nije nikada dovršena i nikada neće biti dovršena, pa i dalje imamo situacije poput gay parade u Splitu, nasilja prema ženama i djeci te nasilja na sportskim terenima, izazivanja rasne, vjerske i nacionalne mržnje kao i brojne žrtve zlouporaba vlasti i korupcije.

Predsjednik Josipović smatra kako u idućem razdoblju treba još snažnije pristupiti zaštiti ljudskih prava, čemu će pridonijeti i pristupanje Hrvatske Europskoj uniji te članstvo u Vijeću Europe, koje su snažni zagovornici zaštite ljudskih prava, a motivacija za to su, kazao je, i parlamentarni izbori koji su prošli u demokratskom okruženju – što ohrabruje.

S druge strane predsjednik je upozorio na krizu zbog koje su mnogi ljudi ostali bez posla i žive u siromaštvu, što je uvijek “loš okoliš za promociju ljudskih prava”.

U ime odlikovanih zahvalio se novinar Drago Hedl rekavši kako je Hrvatska danas, zahvaljujući naporima i predsjednika Josipovića, značajno uznapredovala u zaštiti ljudskih prava. “Ta su prava ne tako davno često bila gažena u interesu tobožnjih viših ciljeva. Na žalost, u 90-ima, a ponekad i u prostoru u kojem se sada nalazimo”, naglasio je Hedl zahvalivši se predsjedniku Josipoviću što za njega “takvi viši ciljevi”, koji bi podrazumijevali kršenje ljudskih prava, ne postoje i što forsiranje ljudskih prava smatra najvažnijim demokratskim ciljem čemu sve drugo treba biti podređeno.

Dobitnici/ce Nagrade i priznanja za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ za 2011.

Na svečanosti obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca 2011. godine u Osijeku objavljeni su dobitnici/ce Nagrade i priznanja za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić” za 2011. godinu.

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava ove godine po treći put dodijelio je Nagradu i priznanja za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić” utemeljenu u čast jednog od svojih osivača, mirovnog aktivista i humaniste Krunoslava Sukića. Dosadašnji dobitnici Nagrade su Ladislav Bognar (2009. godine) i Jadranka Reihl Kir (2010. godine). Priznanje za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić” u lokalnoj zajednici dobila je Ana Matijević (2010. godine), a Priznanje za nenasilnu akciju godine “Krunoslav Sukić” dobili su Nezavisna studenska inicijativi(2009.) i Građanska inicijativa “Ne damo Varšavsku” (2010. godine).

Nagrada za 2011. godinu dodijeljena je:

Ljiljani Gehrecke – zbog njezine posvećenosti ublažavanju ratnih trauma, oporavku ljudi i društva u Vukovaru, koja nije usmjerena samo prema toleranciji, već prema istinskom zajedništvu. Podrška koju ljudima pruža danas dragocjena je za budućegeneracije.

 

Peteru Kuzmiču – za njegovo ustrajno promicanje svjetonazorskog i vjerskog pluralizma i dijaloga – nastojeći prema istini putem javnog dijaloga pridonosi onome čemu težimo: oblikovanju demokratske i mirotvorne kulture u Hrvatskoj.

Veljku Vičeviću – za otvaranje i uspostavu dijaloga između udruga veterana Domovinskog rata i organizacija civilnoga društva, posebno u odnosu na regionalne procese suočavanja s prošlošću i inicijative za REKOM (Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava počinjenih na teritoriju bivše SFRJ u razdoblju od 1991.-2001. godine).

 

Priznanja za 2011. godinu dodijeljena su:

Priznanje “Krunoslav Sukić” za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava u lokalnoj zajednici

 

učenicima i nastavnicima Osnovne škole “Milan Brozović” iz Kastava – za povezivanje odgoja i obrazovanja za mir s građanskom uključenošću za dobrobit zajednice – za akcije solidarnosti i za uvođenje učeničke medijacije. Njihov moto je “NEKA RATIŠTA POSTANU IGRALIŠTA, A IGRALIŠTA MIRILIŠTA”.

Priznanje “Krunoslav Sukić” za nenasilnu akciju

Udruzi navijača NK Zagreb “Bijeli anđeli za akcijuTJEDAN BORBE PROTIV RASIZMA U NOGOMETU – BIJELI ANĐELI”, za njihov doprinos borbi protiv raznih primitivizama u društvu i nogometu: protiv mržnje, nasilja, diskriminacije, rasizma, fašizma, homofobije i drugih stvari kojima nije mjesto u sporu i nogometu. Svojim postupcima u gledalištu i isticanjem transparenata “Nitko nije ilegalan”, “Nogometom protiv homofobije” te “Pokažimo rasizmu crveni karton” iskazali su kulturu gostoljubivosti i poštovanje drugog, različitog, suosjećanje prema onima kojima je lošije nego nama.

Priznanje “Krunoslav Sukić” za knjigu desetljeća iz područja mirotvorstva, nenasilnog djelovanja, ljudskih prava i civilnoga društva

Slavku Goldsteinu za knjigu “1941. – Godina koja se vraća”, Novi Liber, 2007. godine

 

Slavko Goldstein u knjizi trezveno i smireno pokušava iznaći korijene zla i objasniti mlađim generacijama koliko nesnošljivost može uzrokovati odnosno donijeti nova zla. Stoga se referira i na rat u Hrvatskoj početkom devedesetih, dajući jedan od najboljih pregleda hrvatsko-srpskih odnosa na primjeru dva sela (Prkosa i Banskog Kovačevca). Knjiga je doživjela dva izdanja, bila feljtonizirana i prikazana u više navrata u zemlji i inozemstvu, ubrzo izlazi englesko i srpsko izdanje, u pripremi su i neka druga inozemna izdanja.

 

Dodjeljivanjem nagrade i priznanja želimo pridonijeti vidljivosti solidarnog, dosljednog, posebno kreativnog i hrabrog djelovanja pojedinaca i pojedinki u sprječavanju nasilja, umanjivanju društvenih nepravdi te građenju demokratskog društva utemeljenog na kulturi nenasilja. Vjerujemo kako proslava i zahvala za djelovanje za zajedničko dobro ohrabruje pojedince/ke da svoju građansku političku moć pokrenu u korist pozitivnih društvenih promjena.

 

Odbor za dodjelu nagarade čine:

Goran Božičević, Drago Hedl, Kataraina kruhonja, Franka Sukić i Zoran Pusić

 

Za više informacija: www.krunoslav-sukic.centar-za-mir.hr

Svečanost dodjele Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“

S radošću Vas pozivamo na svečanost dodjele Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić“.

Svečanost će se održati u subotu, 10. prosinca 2011. godine, u 11 sati u velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Tvrđi, Trg Svetog Trojstva 2.

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava ove godine po treći put dodjeljuje Nagradu i priznanja za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić”. Dosadašnji dobitnici Nagrade su Ladislav Bognar (2009. godine) i Jadranka Reihl Kir (2010. godine). Priznanje za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “KrunoslavSukić” u lokalnoj zajednici dobila je Ana Matijević (2010. godine), a Priznanje za nenasilnuakciju godine “Krunoslav Sukić” dobili su Nezavisna studenska inicijativi (2009.) iGrađanska inicijativa “Ne damo Varšavsku (2010. godine).

Ove godine je dodijeljeno i Priznanje “Krunoslav Sukić” za objavljenu knjigu koja je u proteklom desetljeću pridonijela ozračju mirotvorstva i kulture nenasilja, promociji ljudskih prava te jačanju civilnoga društva.

Svojim nastupom proslavi će pridonijeti klaviristica mr. art. Sandre Mikulandra Tutavac i nadareni učenik Glazbene škole “Franjo Kuhač” Goran Cah.

Veselimo se Vašem dolasku!

PRIOPĆENJE NAKON TRIBINE PLATFORME 112

SVIM MEDIJIMA: U dvorani HND-a održana je 21.11.2011. javna tribina organizacija civilnoga društva okupljenih u Platformi 112 – Za Hrvatsku vladavine prava s predstavicama nekoliko stranaka, koalicija i nezavisnih lista koje izlaze na parlamentarne izbore 2011. Pozivu na sudjelovanje odazvali su se: Vesna Pusić (HNS, Kukuriku koalicija), Dražen Horvat (HSP), Mirela Holy (SDP, Kukuriku koalicija), Branko Vukšić (Hrvatski laburisti/Stranka rada), Dorica Nikolić (HSLS), Saša Milošević (SDSS). Nekoliko minuta prisustvovao je i Drago Pilsel (Savez za građansku i etičku Hrvatsku). Raspravu su moderirali novinarka Ivana Dragičević-Veličković i aktivist Eugen Jakovčić.

Nakon uvodnog izlaganja Sandre Benčić (CMS), otvorena je rasprava u kojoj su predstavnici stranaka/koalicija/nezavisnih lista obrazlagali svoja stajališta prema pojedinim zahtjevima, a na osnovi upitnika koji su im prethodno poslani na ispunjavanje. OsimKukuriku koalicije, koja je ustvrdila da su pitanja prekompleksna za jednoznačne odgovore, sve su druge prisutne stranke prethodno dostavile ispunjene upitnike. HDZ, HSS, HDSSB i HSP1861 nisu ni ispunile upitnik niti su se odazvale pozivu, što znači da ne vide smisao u uspostavi dijaloga s organizacijama civilnoga društva Platforme 112.

I ispunjeni upitnici i održana rasprava pokazali su visok stupanj konsenzusa oko velikog broja zahtjeva Paltforme 112, što pokazuje da se u pitanjima demokracije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava gubi granica između lijevih i desnih stranaka, što prepoznajemo kao bitan pomak u razvoju demokratske kulture u Hrvatskoj. Spornim za HSP ostaje pitanje istospolnih brakova i posvajanja djece, čemu se protive, no istovremeno podržavaju uklanjanje homofobnih sadržaja iz školskih udžbenika. Zanmljivo je da prihvaćaju i ideju osnivanja REKOM-a (Regionalne komisije za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na teritoriju bivše SFRJ).

Najvišu razinu neslaganja sa zahtjevima iskazao je HSLS, pravdajući to činjenicom da se radi o zahtjevima koji iziskuju proračunska davanja za što, po njima, država trenutno nema sredstava.

Vidljivo je da Kukuriku koalicija nije poduprla neke od zahtjeva kojima je cilj unaprjeđenje sudioničke demokracije, kao što su smanjenje broja potpisa za građanski referendum, okupljanje na Markovom trgu te obavezno provođenje javne rasprave kod donošenja javnih politika i zakona koje bi regulirali poslovnici Vlade i Sabora.

Današnja rasprava dala je prilično jasnu sliku odnosa nekih političkih stranaka/koalicija/neovisnih lista prema ključnim pitanjima za daljni razvoj vladavine prava i zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj te pokazala na što će se morati u sljedećem sazivu Sabora obratiti posebna pozornost, odnosno u kojem pravcu moraju ići zagovaračke akitivnosti organizacija civilnoga društva koje su posvećene unaprjeđenju demokracije i zaštite ranjivih skupina.

Sigurno je da će, ma kako saziv novog Sabora izgledao, jaki građanski i medijski nadzor biti i nadalje nužan korektiv vlasti.

Podsjetnik: Platforma organizacija za zaštitu i promociju ljudskih prava u Hrvatskoj, okupljena povodom praćenja stanja ljudskih prava i vladavine prava u kontekstu završetka pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom zahtijeva drugačiju Hrvatsku – Hrvatsku u kojoj vladavina prava uporište djelovanja pojedinaca, institucija i političke elite.

Uoči parlamentarnih izbora, ovim putem strankama i nezavisnim listama upućujemo poziv da se prije izlaska građana i građanki na birališta javno očituju po svakome od navedenih zahtjeva koje smo na temelju našeg dugogodišnjeg djelovanja i iskustva izdvojili u pet prioritetnih, međusobno povezanih, područja:

  • Stabilne, odgovorne i demokratične institucije vlasti i jednak pristup pravdi
  • Kvaliteta demokracije
  • Borba protiv korupcije i javni interes
  • Ravnopravnost i dostojanstvo svih ljudi
  • Nasljeđe rata, suočavanje s prošlošću i izgradnja mira

Platformu 112 – za Hrvatsku vladavine prava čine sljedeće organizacije:

-B.a.B.e.,

– Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI),

– Centar za LGBT ravnopravnost,

– Centar za mirovne studije (CMS),

– Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek,

– Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću,

– GONG,

– Kuća ljudskih prava,

– Pravo na grad,

– Srpski demokratski forum,

– Transparency International Hrvatska,

– Udruga za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama – Sjaj,

– Udruga za nezavisnu medijsku kulturu,

– Udruga za promicanje inkluzije,

– Udruga za promicanje istih mogućnosti,

– Udruga roditelja djece s posebnim potrebama “Put u život – PUŽ”,

– Udruga za samozastupanje,

– Zbor istraživačkih novinara,

– Zelena akcija.

Platforma 112

SVIM MEDIJIMA, 10. studenoga 2011.

Organizacije za zaštitu i promociju ljudskih prava u Hrvatskoj, okupljene povodom praćenja stanja ljudskih prava i vladavine prava u kontekstu završetka pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom, zahtijevaju drugačiju Hrvatsku – Hrvatsku u kojoj je vladavina prava stvarno uporište djelovanja pojedinaca, institucija i političke elite.

 

Uoči parlamentarnih izbora, ujedinili smo se u “Platformu 112 za Hrvatsku vladavine prava” te strankama i nezavisnim listama upućujemo poziv da se, prije izlaska građana i građanki na birališta, javno očituju o naših 112 konkretnih zahtjeva grupiranih u pet prioritetnih područja, koji će, ukoliko se ostvare, osigurati vladavinu prava.

Kako bismo široku javnost upoznali s našim zahtjevima, pozivamo Vas na konferenciju za novinare
u nedjelju 13. studenoga 2011. u 10:30
u Kući ljudskih prava, Selska cesta 112c, Zagreb.

 

Platformu 112 čine BaBe!, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), Centar za LGBT ravnopravnost, Centar za mirovne studije (CMS), Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG, Kuća ljudskih prava, Pravo na grad, Srpski demokratski forum, Transparency International Hrvatska, Udruga za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama – Sjaj, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga za promicanje inkluzije, Udruga za promicanje istih mogućnosti, Udruga roditelja djece s posebnim potrebama “Put u život – PUŽ”, Udruga za samozastupanje, Zbor istraživačkih novinara, Zelena akcija.

 

S poštovanjem,

Milana Romić, programska voditeljica Kuće ljudskih prava

tel: +385 1 6413 710

fax: +385 1 4662 606

e-mail: kontakt@kucaljudskihprava.hr

 
Više o Platformi 112 pročitajte u pridruženim dokumentima:

Platforma 112 – osnovne informacije

Platforma 112 za Hrvatsku vladavine prava

MEDIJIMA

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću | Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek |
Građanski odbor za ljudska prava

MEDIJIMA

U Zagrebu, 11. listopada 2011.

POZIV NA KONFERENCIJU ZA TISAK

Pozivamo Vas nakonferenciju za tisak posvećenu osvrtu na učinkovitost procesuiranja ratnih zločina, koju ćemo održati nakon sutrašnje objave Izvještaja Europske Komisije o napretku Hrvatske.

Konferencija za tisak održat će se u prizemlju Kuće ljudskih prava, Selska 112c, u Zagrebu, u četvrtak 13. listopada u 11.00 sati.

Na konferenciji za tisak govorit će:

Vesna Teršelič, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću,

Veselinka Kastratović, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek,

Mladen Stojanović, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek,

Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava,

Milena Čalić Jelić, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću.

Teme o kojima ćemo govoriti su:

– Političke poruke u vezi procesuiranja ratnih zločina u kontekstu predizborne kampanje,

– Neistraženi ratni zločini – problemi i perspektive,

– Naknade štete civilnim žrtvama rata – problemi i perspektive,

– Dosadašnja regionalna suradnja na procesuiranju ratnih zločina i nužnost njena intenziviranja,

– Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije,

– Dosadašnje kazneno procesuiranje seksualnog zlostavljanja kao vida izvršenja ratnih zločina,

– Pojačan monitoring procesuiranja ratnih zločina.

Istovremeno će se u Bruxellesu održati konferencija za tisak koju organizira Amnesty International.

Više informacija možete dobiti u Documenti, Selska 112c, 10000 Zagreb, tel. 014572398, 0914572398

Prenosimo priopćenje za medije Documente

– M E D I J I M A –

 

Zagreb, 15. rujna 2011

Ur. broj: 253 – 2011

 

 

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE POVODOM PREDSTAVLJANJA

POVELJE ZA PRIZNAVANJE SVAKOG STRADALNIKA/CE ORUŽANOG NASILJA

 

 

 

Države širom svijeta imaju jasnu, ali u većini slučajeva neispunjenu odgovornost za potpuno i transparentno izvještavanje o ubijenima i nestalima u oružanom nasilju. Ovo je središnja poruka nove inicijative Povelja za priznavanje svakog stradalnika/ce oružanog nasilja, koja je javnosti predstavljena u četvrtak, 15. rujna 2011. na Britanskoj Akademiji u Londonu, i koju je već usvojilo više od 40 humanitarnih organizacija i organizacija koje se bave ljudskim pravima iz zemalja cijelog svijeta. Među njima je i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, kao (za sada) jedina organizacija iz Hrvatske članica međunarodne Mreže za dokumentiranje stradalnika/ca.

Glavni zahtjevi ove Povelje su malobrojni, ali s dalekosežnim posljedicama. Oni zahtjevaju da države osiguraju da svaki stradalnik/ca oružanog nasilja bude:

· ažurno evidentiran/a

· ispravno identificiran/a

· javno prepoznat/a.
Ovi zahtjevi prema državama su formulirani pod utjecajem iskustva i saznanja međunarodne mreže nevladinih organizacija i znanstvenih institucija koje se bave dokumentiranjem stradalih u prošlim ili aktualnim oružanim sukobima koji se vode širom svijeta. Povelju su, prije nego što je javno predstavljena, već prihvatile brojne humanitarne organizacije i organizacije civilnog društva iz 26 zemalja koje smatraju da otvoreno i sveobuhvatno dokumentiranje stradanja, koje je puno poštovanja prema žrtvama oružanog nasilja, – a koje uključuje i prisilne nestanke – predstavlja pitanje koje se proteže kroz nekoliko područja relevantnih za njihov rad te je u skladu s njihovim humanitarnim principima.

U organizaciji Oxford Research Group, predstavljanju ovog događaja na Britanskoj Akademiji je predsjedao njezin Predsjednik, Sir Adam Roberts, a prisustvovali su članovi mreže za dokumentiranje stradalnika/ca, članovi drugih organizacija potpisnica, predstavnici britanske Vlade, diplomatskog zbora, akademske zajednice i medija. Povelja je puštena u javnost s ciljem prikupljanja šire potpore civilnog društva i širokog spektra organizacija, kako bi se države obvezale da je uključe na svoje dnevne redove. Jedan od važnih potencijala Povelje da utječe na državne aktere je činjenica da su njezini zahtjevi za dokumentiranjem stradalnika/ca čvrsto utemeljeni u međunarodnom pravu, što ih iz tog razloga čini obavezama države (posebno, ali ne isključivo, kada je država jedna od strana u oružanom sukobu).

Hamit Dardagan, jedan od direktora Oxford Research Group programa Svaki stradalnik/ca (Every Casualty), koji je sastavio Povelju i istražio njezinu pravnu osnovu, govoreći na predstavljanju događaja na Britanskoj Akademiji, naznačio je neke njezine ciljeve i kontekst:

“Oružano nasilje nastavlja ubirati ljudske žrtve širom svijeta, a prevelik broj njegovih žrtava umire u nerazjašnjenim okolnostima, neimenovani i nepriznati, dok njihova bol i tragedija njihovog gubitka trajno izostaju iz javnih zapisa. Nitko ne razumije poteškoće u dokumentiranju takvih smrti bolje od nekih ljudi okupljenih u ovoj prostoriji, jer se mi bavimo ovim poslom i pokušavamo prevladati ove poteškoće. Ovo je u snažnom kontrastu s mnogim državama koje, umjesto da poduzmu svaki napor da ispune ovu obavezu, pronalaze izgovore da to izbjegnu te na taj način pruže sebi dozvolu da o punom rasponu stradanja govore kao o nečemu što je istinski nespoznatljivo i da se odnose prema ovom problemu kao neophodno političkom.

“Vrlo je prigodno da se ova Povelja javno predstavlja na Britanskoj Akademiji, centru Ujedinjenog Kraljevstva u području humanističkih i društvenih znanosti, jer je domena u kojoj se stradalnici/ce oružanog nasilja pojavljuju ona trenutne stvarnosti te povijesna činjenica. Ako se ispune jednostavni zahtjevi ove Povelje, tada ćemo o ovom pitanju moći češće diskutirati kao o pitanju istine – istine koja se odnosi na žrtve koje su imale ime i identitet i istine kao neizbježne za sve nas, kao što je ona to već za one koji tuguju za svojim najmilijima.”

 

Primjeri takvog dokumentiranja koji su predstavljeni na otvaranju ovog događaja uključuju “Kosovsku knjigu pamćenja, 1998.” koju je danas predstavila Sandra Orlović, zamjenica direktorice Fonda za humanitarno pravo, Srbija i Bekim Blakaj, direktor Fonda za humanitarno pravo, Kosovo. Ova knjiga je prvi dio većeg projekta kojem je cilj ispričati priču svake žrtve sukoba iz svih od zajednica na Kosovu od 1998. do 2000., te stati na kraj dugotrajnim raspravama i međusobnom nepovjerenju po pitanju stvarnog opsega stradanja za vrijeme ovog sukoba.

U svom govoru na predstavljanju, Sandra Orlović je rekla: “Neshvatljivo je da čak stoljeće nakon što je rođeno međunarodno humanitarno pravo države ne uspijevaju dokumentirati mnoge od onih čija je patnja potaknula stvaranje međunarodnog humanitarnog prava – žrtve oružanih sukoba. One ostaju nedokumentirane, neimenovane, njihovi životi zaboravljeni i još jednom obezvrijeđeni, kao što je to bilo i u slučaju samog nasilja. Kosovska knjiga pamćenja 1998. je jasan i snažan odgovor na ovu sramotnu tradiciju zapostavljanja”.

Bekim Blakaj je dodao:

“Milijuni ljudi su ubijeni ili nestali za vrijeme oružanih sukoba u povijesti. Njihove obitelji i najmiliji će ih se zauvijek sjećati, međutim, većini ljudi su oni samo statistički podaci i brojevi. Iz tog je razloga naša obaveza, kao članova civilnog društva, da ih dokumentiramo, da zabilježimo njihovu patnju i učinimo je javnom, u nadi da pogreške iz prošlosti neće biti ponovljene u budućnosti.”

Okupljenima se također obratio Wissam Tarif, izvršni direktor INSAN-a, organizacije koja objavljuje rezultate detaljnih istraživanja smrti sirijskih prosvjednika. Sirijski režim je vrlo otežao lokalnim i međunarodnim monitorima, uključujući UN, da dokumentiraju stradalnike/ice. Tarif je predstavio INSAN-ovo poslijednje saznanje o broju usmrćenih, opisao njihove metode istraživanja u Siriji te ukazao na dobre i loše prakse i utjecaj potonjih na javno mišljenje i donositelje političkih odluka.

Wissam Tarif je rekao:

“Stradalnici/ce oružanog nasilja nisu brojevi, to su stvarni ljudi koji su imali snove, patnje i radosti. Oni su iza sebe ostavili obitelji i prijatelje – mnogi od kojih su ljuti, mnogi tužni. Prepoznavanje stradalnika/ca oružanog nasilja znači prepoznavanje bolje budućnosti. Kroz čitavu našu povijest počinili smo mnoge vrste nasilja. Ali ciklus nasilja se ne može vječno nastaviti.

Pomirenje i komisije za pomirenje su otvorile grobnice i ekshumirale tijela u pokušaju da pronađu istinu. Ova Povelja bi trebala skratiti agoniju ne poznavanja istine, spriječiti odgađanje pravde, te pridonijeti završetku negiranja istine.”

 

Ovo su samo dva od mnogih projekata (poput projekta “Dokumentiranje ljudskih gubitaka u Hrvatskoj 1991-1995” na čemu već dvije godine intenzivno radi istraživački timDocumente) koji rade na javnom priznavanju konačne cijene koju su mnogi pojedinci, većinom civili, platili u oružanim sukobima širom svijeta. Povelja također namjerava doprinijeti zakašnjelom priznavanju njihovog rada, koji može imati jedino koristi od toga da ga države i šira javnost bolje razumiju.

Vesna Teršelič, voditeljica Documente

Povelju pogledajte ovdje.

Otvoreno pismo predsjednici Vlade RH, Vladi RH, Hrvatskom saboru i parlamentarnim političkim strankama

B.a.B.e. — Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek — Centar za mirovne studije — Centar za građanske inicijative — CESI — Delfin — Documenta — GONG — Građanski odbor za ljudska prava — Homo — Kuća ljudskih prava — Luč — Međunarodni rehabilitacijski centar za žrtve mučenja — MIRamiDA Centar — Srpski demokratski forum — Zelena akcija — Ženska soba 

U Benkovcu, Berku, Grožnjanu, Osijeku, Pakracu, Poreču, Puli, Zagrebu, Vukovaru 8. rujna 2011.

 

Otvoreno pismo predsjednici Vlade RH, Vladi RH, Hrvatskom saboru i parlamentarnim političkim strankama povodom političkih izjava koje dovode u pitanje presude međunarodnih i domaćih sudova i antifašizam
Oglašavamo se povodom niza neprimjerenih istupa ili izostanka očekivane reakcije predstavnika Vlade RH, te pozivamo Vladu RH, zastupnice i zastupnike Hrvatskog sabora i parlamentarne političke stranke da se suzdrže od izjava koje dovode u pitanje presude pravosuđa i antifašizam kao jednu od izvorišnih osnova Ustava Republike Hrvatske.
1) Izjava predsjednice Vlade RH na svečanosti u Kninu

Premijerka Jadranka Kosor je u svom govoru povodom obilježavanja Dana domovinske zahvalnosti i Dana pobjede, te 16. godišnjice Vojno-redarstvene akcije “Oluja” 5. kolovoza 2011., uputila pozdrav “svim hrvatskim generalima” s vrlo jasnom porukom da pozdrav upućuje i onim generalima koji su okrivljeni ili osuđeni za ratne zločine. Nitko od prisutnih najviših državnih dužnosnika nije se tome usprotivio. Generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču upravo je istjecao rok za žalbu na prvostupanjsku nepravomoćnu presudu MKSJ-a.

Takav istup s političke pozornice predstavlja nepoštovanje Suda, a može se tumačiti i kao pritisak na pravosuđe te nagovještaj nepriznavanja eventualno osuđujućih, pravomoćnih sudskih presuda. Kako te riječi nije izrekla građanka u svoje ime, niti političarka u ime stranke, već predsjednica Vlade, može se izvući zaključak da RH ne priznaje presudu, odnosno, ne poštuje MKSJ (iako smo jedna od država koja ga je osnovala), da visoki dužnosnici/a nastavljaju slabo obaviještenoj javnosti plasirati poluistine o tome za koje zločine su generali Gotovina i Markač okrivljeni, odnosno nepravomoćno osuđeni te da se na pragu ulaska u EU ne poštuju europski principi poštovanja pravosuđa, nemiješanja u rad pravosudnih organa, poštovanja ljudskih i manjinskih prava, konačno, uvažavanja i solidarnosti sa žrtvama. Štoviše, upravo zbog toga, u ovoj osjetljivoj fazi postupka pred MKSJ kada će se razmatrati žalbe nepravomoćno osuđenih generala, ovakav istup s najviše političke razine može im naškoditi.

Vođa oporbe Zoran Milanović je na HTV-u eksplicitno odbio osuditi premijerkine riječi u Kninu. Za mnoge oporbene političare glavna zamjerka tom pozdravu je bila njegova navodna neiskrenost. Time su zorno pokazali koliko je među političarima rašireno neshvaćanje da su takve geste štetne za afirmiranje nezavisnosti pravosuđa i dokle seže njihova spremnost na odstupanje od postulata pravne države.

 

2) Izjava ministra unutarnjih poslova povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima

“Ako mi kažu da sam antifašist, to je za mene uvreda”, rekao je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko u Dubrovniku u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima zanemarujući da ga na objektivno, cjelovito i nepristrano sagledavanje povijesnog razdoblja Drugog svjetskog rata i antifašizma te trajnu afirmaciju antifašističkih vrijednosti obavezuje Ustav RH i Deklaracija Hrvatskog sabora.

 

3) Reakcija predsjednice Vlade RH na kritike iz susjedne Republike Srbije

Premijerka Jadranka Kosor je 26. kolovoza 2011. poručila da “neki političari ni u Hrvatskoj ni u Srbiji još uvijek nažalost nisu shvatili nakon dvadeset godina samostalnosti Republike Hrvatske da hrvatski narod ni hrvatski premijeri neće više nikada dolaziti u Beograd pitati za savjet, molbu za dopuštenje da čine ovo ili ono ili da dobiju zabranu da čine ovo ili ono. Ta su vremena zauvijek, na sreću, prošla”. Govoreći u maskirnoj uniformi HV-a i koristeći ratnu retoriku u znaku političke komunikacije devedesetih premijerka nas je na tren vratila u vrijeme neposredno nakon rata. Stvorila je dojam prividne ratne opasnosti od vanjskog neprijatelja, gurajući u drugi ili treći plan istinske probleme poput siromaštva, korupcije i neučinkovitosti institucija.

 

4) Izjava potpredsjednika Hrvatskog sabora povodom 20. obljetnice Specijalne policije

Na proslavi 20. godišnjice Specijalne jedinice policije “Alfe” 3. rujna su u prisutnosti predstavnika Hrvatskog sabora, Vlade RH i izaslanika Predsjednika RH dodijeljene plakete generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču te ponovno upućeni pozdravi od strane visokih državnih dužnosnika, ovog puta od strane potpredsjednika Sabora Ivana Jarnjaka, čemu nije protuslovio nitko od prisutnih političara.

Nekim hrvatskim građanima pozdravi upućeni “svim generalima”, dakle i onima koji su nepravomoćno i pravomoćno osuđeni za ratni zločin, negiranje antifašizma i ratna retorika mogu biti izraz najdubljeg domoljublja. No, domoljublje znači poštivanje ljudskih prava i institucija demokratske države, kakvom se Hrvatska smatra, a to znači i poštivanje odluka pravosudnih tijela. Stoga, Vlada RH mora zastupati domoljublje koje isključuje zlouporabu sile protiv civilnoga stanovništva, ranjenih i zarobljenih.

Omalovažavajući hrvatsko i međunarodno pravosuđe Predsjednica Vlade RH daje prednost osobnom političkom probitku i probitku svoje stranke nauštrb izgradnji demokratičnih institucija, podilazeći time radikalnim nacionalističkim političkim opcijama, umjesto da gradi popularnost na promicanju vrijednosti izgradnje mira i poštivanja ljudskih prava koje se (trudila) promicati u komunikaciji s EU institucijama i partnerima iz zemalja članica.

 

Pozivamo Predsjednicu Vlade, kao i sve političke stranke, da u nastavku predizborne kampanje poštuju institucije pravne države i Ustav RH te odustanu od politizacije ratnih i poslijeratnih stradanja i okrenu pogled prema rješavanju sadašnjih stvarnih problema.

 

 

Vesna Teršelič, Documenta, Zagreb
Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek
Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava, Zagreb
Mirjana Galo, Homo, Pula
Biserka Momčinović, Centar za građanske inicijative, Poreč
Ljubo Manojlović, Srpski demokratski forum, Zagreb
Paula Zore, Ženska soba, Zagreb
Zdenka Pantić, Međunarodni rehabilitacijski centar za žrtve mučenja, Zagreb
Mirjana Bilopavlović, Delfin, Pakrac
Goran Božičević, MIRamiDA Center, Grožnjan
Gordan Bosanac, Centar za mirovne studije, Zagreb
Dragica Aleksa, Luč, Berak
Sanja Sarnavka, B.a.B.e., Zagreb
Sandra Benčić, Kuća ljudskih prava, Zagreb
Gordana Obradović, CESI, Zagreb
Jelena Berković, GONG
Tomislav Tomašević, Zelena akcija, Zagreb
Miroslav Varga, Osijek
Eugen Frković, Benkovac
Željan Mrak, Osijek
Suzana Kunac, Zagreb
Ljiljana Gehrecke, Vukovar
Tin Nuić, Zagreb
Drago Pilsel, Zagreb

Održana radionica “Praćenje i vrednovanje javnih politika”

RADIONICA

” Praćenje i vrednovanje javnih politika”

 

U Donjoj Stubici od 7. do 9. rujna 2011.godine u organizaciji Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i partnerskih organizacija Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć Vukovar i Srpski demokratski forum održana je radionica «Praćenje i vrednovanje javnih politika» u sklopu IPA projekta 2008 «Inicijativa organizacija civilnoga društva za promjene u antidiskriminacijskoj politici».

Radionicu je vodila trenerica Maja Horvat, mag.str.politologije.

jezercica_001_LR

Svrha radionice bila je povećati znanja i vještine za praćenje javnih politika, analizu prikupljenih podataka i izvještavanje – formiranje nalaza i preporuka za promjenu politika.

Edukacija je bila namijenjena organizacijama civilnog društva koje već rade ili žele raditina promjenama javnih politika u području suzbijanja diskriminacije i besplatne pravne pomoći (udruge registrirane za pružanje besplatne pravne pomoći).

Na radionici je sudjelovalo 13 udruga s ukupno 19 sudionika.

Tijekom radionice sudionici su stekli specifična znanja o načelima javne politike, fazama policy ciklusa, akterima i instrumentima javnih politika, metodološkom postupku za evaluaciju i praćenje provedbe, kriterijima za vrednovanje, različitim izvorima i metodama prikupljanja i analize podataka, odabiru izvora podataka i istraživačkih metoda, analizi dokumenata, elementima izvještavanja, strukturi izvještaja, izradi sažetka izvještaja s preporukama za djelovanje, te prezentaciji izvještaja.

Na primjeru Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći sudionici su utvrdili kriterije za vrednovanje i ključna pitanja na koja tražimo odgovor, indikatore praćenja, izvore podataka, različite metode prikupljanja podataka, te definirali zajedničke obveze i rokove.

Stjecanjem specifičnih znanja i vještina vezano za praćenje i vrednovanje javnih politika, organizacije sudionice osnažile su svoje analitičke kapacitete koji će im omogućiti izradu profiliranih izvještaja na kojima će temeljiti buduće zagovaračke aktivnosti.

jezercica__LRjezercica_003_LR