Novosti sa suđenja

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA ZA RAKETIRANJE ZAGREBA, KARLOVCA I JASTREBARSKOG

Dana 10. ožujka 2020. godine Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu donijelo je nepravomoćnu prvostupanjsku presudu, kojom su okr. Milan Martić i okr. Milan Čeleketić proglašeni krivima za kazneno djelo ratnog zločina počinjenog protiv civilnog stanovništva raketiranjem Zagreba iKarlovca.

Okr. Milan Martić nepravomoćno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 7 godina, a okr. Milan Čeleketić na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.
Obojica okrivljenika su oslobođeni optužbe za granatiranje Jastrebarskog. da to kazneno djelo nije imalo elemente ratnog zločina.

Obijici okrivljenika suđeno je u odsutnosti. Okr. Milan Martić nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u trajanju od 35 godina, (koju izdržava u zatvoru u Estoniji) za granatiranje Zagreba i druge zločine počinjene u Republici Hrvatskoj, na koju je osuđen pred MKSJ u Den Haagu 2008. godine. Okr. Milan Čeleketić živi u Srbiji i nedostupan je pravosudnim organima Republike Hrvatske.

Nakon što je postalo jasno da Tužiteljstvo MKSJ iz Den Haaga neće optužiti Milana Martića za raketiranje Karlovca i Jastrebarskog, ŽDO iz Zagrba podigao je optužnicu protiv okr. Milana Martića i optužilo ga za počinjneje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog raketiranjem Karlovca i Jastrebarskog. Okr. Milan Čeleketić je optužen istom optužnicom ŽDO iz Zagreba, u kojoj mu je na teret stavljeno počinjenje kazenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog raketiranjem Zagreba, Karlovca i Jastrabarskog. Optužnicom ŽDO iz zagreba okrivljenicima se stavlja na teret kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog uz potporu vojnog vrha Savezne Republike Jugoslavije.

Zagreb je raketiran 2. i 3. svibnja 1995. godine. Od posljedica raketnih napada u Zagrebu je poginulo 7 osoba, 213 je bilo ozlijeđeno. Od ukupnog broja ozlijjeđenih 98 osoba je zadobilo teške tjelesne povrede. Među povrijeđenima je bilo najviše civila, djece.

Karlovac je raketiran 1. i 2. svibnja 1991. godine. Od posljedica raketiranja u Karlovcu je bilo desetak osoba s lakšim i težim ozljedama, te je utvrđena matrijalna šteta.

ODGODA SUĐENJA OKR. NIKOLI DUKIĆU ZA ZLOČIN PROTIV RATNIH ZAROBLJENIKA

Dana 6. ožujka 2020. godine trebao je započeti kazenni postupak protiv okr. Nikole Dukića na Županijskom sudu u Osijeku.

>podaci o predmetu:

Kazneno djelo: ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, čl. 122. OKZ RH

Sud: Županijski sud u Osijeku

Vijeće za ratne zločine:
sutkinja Vlasta Šimenić Kovač, predsjednica Vijeća

tužiteljstvo: Miroslav Kraljević, Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku

okrivljenik: Nikola Dukić, nedostupan, nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u Republici Srbiji (kazneno djelo ubojstvo)

braniteljica: odvjetnik Biserka Milošević, braniteljica po službenoj dužnosti

žrtva: zločin na Ovčari

Kazneni postupak nije započeo, jer je okrivljenik nedostupan pravosudnim tijelima Republike Hrvatske. Nalazi se na izdržavanju kazne zatvora zbog kaznenog djela ubojstva počinjenog 1992. godine u Vukovaru (u zatvoru je u Republici Srbiji).

Suđenju u odsutnosti protivile su se stranke u postupku.

Početak rasprave je odgođen dok se ne pribavi mišljenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske o suđenjima u odsutnosti.

NASTAVAK RASPRAVE U PREDMETU RATNOG ZLOČINA GRANATIRANJA ĐAKOVŠTINE 1991. I 1992. GODINE

Danas, 25. veljače 2020. godine nastavljena je rasprava u obnovljenom kaznenom predmetu protiv okr. Đorđa Rkmana, optuženog za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog staništva iz čl.120.st.1. OKZ RH.

U nastavku dokaznog postupka izvedeni su dokazi saslušanjem jednog svjedoka obrane i jednog svjedoka optužbe.

ŽDO iz Osijeka predložilo je da se odobri kraći rok za preciziranje optužnice, koju ŽDO iz Osijeka želi uskladiti s izvedenim dokazima.

Nakon vijeća Predsjednica Vijeća je priopćila svima nazočnim strankama da je nova rasprava zakazana za dan 17. ožujka 2020. godine, do kada će ŽDO iz Osijeka precizirati optužnicu, dostaviti je Sudu i suprotnoj strani, koja će imati vremena za očitovanje.

NOVO SUĐENJE ZA RATNE ZLOČINE, OKR. JOVAN RADAN

Danas 24. veljače 2020. godine, pred Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku započela je rasprava u predmetu ratnih zločina počinjenog protiv civilnog stanovništva. Okr. Jovan Radan.

žrtva ratnog zločina je Daut Ziberi, ubijen 19. studenoga 1991. godine na Veleprometu

Nakon što je Predsjednica Vijeća otvorila raspravu, upoznala nazočne stranke postupka sa sastavom Vijeća za ratne zločine, na čiji sastav nije bilo primjedbi, predstavnik ŽDO iz Vukovara pročitao je optužnicu br. K-DO-45/04, od 12. veljače 2007. godine, preciziranu 2008. godine.
Kako okrivljenik nije nazočan, sudi mu se u odsutnosti, nije se mogao očitovati o optužnici.
Otvoren je dokazni postupak. Na današnjoj raspravi u dokazno postupku iskaze su dala 3 svjedoka, od toga 2. svjedoka oštećenika i 1 svjedokinja.
Svjedokinja supruga žrtve Dauta Ziberija, koja je na raspravu došla u pratnji mlađeg sina, koji je bio osoba od povjerenja i nazočan u sudnici tijekom njezina iskazivanja, ujedno je i oštećenica. Svjedok brat žrtve je također dao iskaz, i u ulozi je oštećenika. Niti jedno od njih dvoje nemaju neposrednih saznanja o točnoj sudbini žrtve, jer nisu bili nazočni stradavanju žrtve.
Treća svjedokinja nema neposrednih saznanja o kritičnom događaju. Iskazala je da ju je sada pokojna svjedokinja navela da je vidjela nešto što nije mogla vidjeti iz zgrade gdje je bila zatočena s ostalim ženama i djecom na Veleprometu. Svjedokinja je iskazala da je svaki poziv za nju stresan, daje srčani bolesnik.
Predstavnik ŽDO iz Vukovara predložio je da se na sljedeću raspravu pozove svjedok, za koga smatra da ima neposredna saznanja o kritičnom događaju. Taj svjedok bio je pozvan i na današnju raspravu, no, ispričao se da je na Kosovu, gdje njeguje bolesnog roditelja.
Nova rasprava zakazana je za dan 1. travnja 2020. godine u 9,00 sati.

Ukratko optužnici:
ŽDO iz Vukovara podiglo je optužnicu br. K-DO-45/04, od 12. veljače 2007. godine protiv okr. Jovana Radana.
Citiranom optužnicom okrivljeniku se stavlja na teret da je dana 19. studenoga 1991. godine, u Vukovaru, u krugu poduzeća Velepromet, kamo je nakon okupacije grada od strane JNA i paravojnih postrojbi doveden veći broj civila, kao pripadnik paravojnih postrojbi, protivno čl.3.st.2.t.a Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rada, jednom rukom uhvatio za glavu Dauta Ziberi, a drugom rukom, u kojoj je držao nož, istim mu prerezao vrat, te ga usmrtio,
dakle, kršeći odredbe međunarodnog prava za vrijeme okupacije ubijao civilno stanovništvo, čime je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl.120.st.1. OKZ RH.

ZLOČIN U MALOM GRĐEVCU, OPT. ŽELJKO CUJO I dr.

Dana 30. siječnja 2020. godine započela je rasprava protiv trojice okrivljenika za zločin počinjen 13. listopada 1991. godine u Malom Grđevcu.
Okrivljenicima se sudi u odsutnosti, nedostupni su hrvatskim pravosudnim organima.

Okrivljenicima se stavlja na teret počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120.st.1. OKZ RH.

Prema navodima Optužnice, okrivljenici su držali trojicu civila zatočene, zlostavljali ih. Od posljedica zlostavljanja, tuče različitim predmetima, po svim dijelovima tijela, posebice glave, trojica zarobljenika civila, su umrli.

Pročitana je optužnice. Uz suglasnost stranaka ovog kaznenog postupaka pročitani su iskazi nekolicine svjedoka. Neki svjedoci su u međuvremenu, od istrage provedene 1992. godine do danas, umrli.

Prema pročitanim iskazima nitko od svjedoka nema neposrednih saznanja o izvršenom zločinu. Niti preživjela žrtva, čiji iskaz je, također, pročitan, nije imao neposrednih saznanja o izvršenom zločinu. Preživjela žrtva također je preživjela tešku torturu.

Rasprava se nastavlja 7. veljače i 4. ožujka 2020. godine, kada bi trebala biti saslušana liječnica koja je bila na očevidu. Trebali bi biti saslušani i svjedoci, nekadašnji suborci okrivljenika, za koje se utvrdi da su se vratili u Republiku Hrvatsku.

NATAVAK RASPRAVE U PREDMETU ZLOČINA U MIKLUŠEVCIMA

Dana 20. i 21. siječnja 2020. godine nastavljena je rasprava pred Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku, u predmetu ratnog zločina počinjenog 1991. godine u Miluševcima.

Na ročištima za raspravu saslušani su svjedoci, koje je predložilo ŽDO iz Osijeka. Pročitani su iskazi nepristupjelih svjedoka.

Novo ročitše za raspravu zakazano je za dane 24. i 25. veljače 2020. godine u 9,00 sati, kada će biti pročitani iskazi svjedoka, koji su u međuvremenu umrli, a nakon toga saslušat će se svjedoci predloženi od obrane okrivljenika.

POTVRĐENA OPTUŽNICA TUŽILAŠTVA ZA RATNE ZLOČINE REPUBLIKE SRBIJE ZA ZLOČIN U BOGDANOVCIMA

OPĆI PODACI:

sud: Viši sud u Beogradu, specijalno odjeljenje za ratne zločine
tužiteljstvo: Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije
optužnica: br. KTO br. 1/18, od 21. prosinca 2018. godine, potvrđena početkom ožujka 2019.
okrivljenik: Boško Soldatović
kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva, iz čl. 142.st.1. KZ SRJ
branitelj:
žrtve: 9 civila iz Bogdanovaca, nesrpske nacionalnosti

UKRATKO O OPTUŽNICI:

Okrivljeniku se stavlja na teret počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, konkretno 9 civila nesrpske nacionalnosti, ubijenih dana 11. studenoga 1991. godine u Bogdanovcima.

Iz potvrđene optužnice slijedi da je okrivljenik bio pripadnik čete Vojne policije Druge proleterske gardijske mehanizirane brigade bivše JNA. Optužnica oružani sukob tretira kao nemeđunarodni oružani sukob između oružanih snaga bivše JNA s jedne strane i hrvatskih oružanih snaga, ZNG, HOS i MUP RH s druge strane. Kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ubojstvom, počinjeno je prema civilima koji ne sudjeluju u neprijateljstvima, a u odnosu na koje se mora postupati u svakoj prilici čovječno, bez ikakve nepovoljne diskriminacije po etničkoj pripadnosti.

Okrivljeniku se stavlja na teret ubojstvo 9 civila, žrtava kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, počinjenog 11. studenoga 1991. godine.

OBNOVLJENI PRAVOMOĆNO ZAVRŠEN POSTUPAK ZA ZLOČIN U MIKLUŠEVCIMA OKR. PETAR LENĐER

Izvještaj sa suđenja
Dana 17. prosinca 2019. godine

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva, čl. 120.st.1. OKZ RH

Sud: Županijski sud u Osijeku

Vijeće za ratne zločine:
sudac Ivan Vulić, predsjednik Vijeća
sudac Mario Kovač, član Vijeća
sudac Miroslav Rožac, član Vijeća

tužiteljstvo: Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku

okrivljenik: Petar Lenđer, nalazi se u istražnom zatvoru nakon uhićenja na granici u
travnju 2019. godine, temeljem tjeralice, pravomoćno osuđen na kaznu zatvora, za isto kazneno djelo, u trajanju od 15 godina

branitelj: odvjetnik Slavko Živković, branitelj po službenoj dužnosti

oštećenici: Verona, Julijan i Mihajlo Holik, Ljubica Homa, Vladimir Homa

Obnova postupka stoga što je okrivljenik postao dostupan pravosudnim tijelima Republike Hrvatske, nakon što je uhićen na graničnom prijelazu sa Srbijom u travnju 2019. godine.
Presudom Županijskog suda u Vukovaru, br. K – 7/1, od 2. veljače 2009. godine, potvrđene presudom Vrhovnog suda RH br. I – Kž – 683/09 od 17. studenoga 2009. godine, okr. Petar Lenđer pravomoćno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.

Optužnicom ŽDO iz Osijeka, br. KT-37/93, od 29.4.1996. godine, protiv okr. Petra Lenđera i drugih (I okr. Jugoslav Mišljenović i dr), okrivljenicima je stavljeno na teret počinjenje kaznenog djela genocida, iz čl. 119. OKZ RH.
Županijski sud u Vukovaru izmijenio je u presudi kvalifikaciju kaznenog djela, te je okr. Petar Lenđer osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120.st.1. OKZ RH.
ŽDO iz Osijeka, nakon uhićenja okr. Petra Lenđera, specificiralo je optužnicu u odnosu na toga okrivljenika, te ga je u listopadu 2019. godine optužilo za:
– Kada budemo pribavili Optužnicu od ŽDO iz Osijeka ukratko ćemo navesti točno optuženje

Tijek postupka:
Nakon otvaranja rasprave, predstavljanja članova Vijeća za ratne zločine, predsjednik Vijeća pozvao je predstavnicu ŽDO iz Osijeka da pročita Optužnicu.
Okr. Petar Lenđer rekao je da je razumio što mu se pročitanom Optužnicom stavlja na teret, te se ne smatra krivim za, u optužnici, specificirane radnje izvršenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
Stranke u postupku dale su svoje uvodne govore. ŽDO iz Osijeka smatra da će predloženim dokazima dokazati da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu se Optužnicom stavlja na teret. Branitelj okr. Petra Lenđera smatra da će dokazima, koje predlažem obrana, uspjeti dokazati da okr. Petar Lenđer nije počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.
U dokaznom postupku, na raspravi održanoj dana 17. prosinca 2019. godine, saslušano je 7 svjedoka optužbe (predloženi od ŽDO iz Osijeka).
Svi saslušani svjedoci, među kojima su bili i oštećenici (2 oštećenice), ostali su pri svojim ranijim iskazima danima tijekom postupka, koji je vođen za isto kazneno djelo protiv okrivljenika, koji je tada bio u bijegu, a proveo se na Županijskom sudu u Vukovaru.
Dokazni postupak nastavio se 18. prosinca 2019. godine daljnjim saslušanjem svjedoka optužbe.

RADOVAN KARADŽIĆ PRAVOMOĆNO OSUĐEN NA DOŽIVOTNU KAZNU ZATVORA

Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (u daljem tekstu MMKS) objavio je dana 20. ožujka 2019. godine, pravomoćnu presudu, kojom je okr. Radovana Karadžića osudilo na doživotnu kaznu zatvora. Time je izmijenjena prvostupanjska presuda Raspravnog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (u daljem tekstu MKSJ), od 24. ožujka 2016. godine u odnosu na visinu kazne. Prvostupanjskom nepravomoćnom presudom Karadžić je bio proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 40 godina.

Ne nepravomoćnu presudu (2016. godine) žalbe su uložili Okrivljenik i Tužiteljstvo. Okrivljenik je tražio oslobađajuću presudu, a Tužiteljstvo preinaku prvostupanjske presude i osudu na doživotnu kaznu zatvora.

Ukratko o tijeku postupka:
U studenom 1995. godine Tužilaštvo MKSJ podiglo je optužnicu protiv okr. Radovana Karadžića i okr. Ratka Mladića,: U međuvremenu optužnica je razdvojena, te je izmijenjena i precizirana za svakog od okrivljenika.

Prvostupanjski postupak protiv okr. Radovana Karadžića započeo je listopadu 2009. godine, Okrivljeniku se sudilo po 11 tačaka optužnice:
– 2 točke za genocid
– 5 točaka za zločine protiv čovječnosti: progon, ubojstva, istrebljenja, deportacije i prisilno premještanje
– 4 točke za kršenje zakona i običaja ratovanja: ubojstva, djela nasilja s primarnim ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom, protupravne napade na civile i uzimanje
taoca

Tužilaštvo je dokaze počelo izvoditi dana 13. travnja 2010. godine, a završilo dana 25. svibnja 2012. godine. Dana 16. listopada 2012. godine obranu je počeo iznositi okr. Radovan Karadžić. Tijekom postupak okr. Karadžić se sam branio, iskazujući da se ne osjeća krivim za zločine koje mu se Optužnicom stavlja na teret.

Dana 24. ožujka 2016. godine Raspravno vijeće MKSJ, objavilo je prvostupanjsku presudu kojom je okr. Radovan Karadžić proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 40 godina. Proglašen je krivim za sudjelovanje u četiri udružena zločinačka pothvata u kojima su počinjeni zločini:
– genocid na području Srebrenice 1995. godine
– progone i ubojstva Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini
– teroriziranje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskom vatrom
– uzimanje pripadnika UN za taoce

Nepravomoćnom presudom oslobođen je krivice po optužbi za genocid počinjen 1992. u sedam općina Bosne i Hercegovine.

Žalbeni postupak preuzeo je MMKS. Žalbeni postupak je završen u travnju 2018. godine.

Okr. Radovan Karadžić je u vrijeme podizanja optužnice bio predsjednik Republike Srpske. Na toj funkciji je bio do 1996, kada se pod pritiskom međunarodne zajednice morao povući s te funkcije. Od tada do 21. srpnja 2008. godine, kad je uhićen u vozilu gradskog prometa u Beogradu, se krio. Desetak dana kasnije prebačen je u Den Haag u pritvorsku jedinicu MKSJ.

Prvobitna tužba protiv Karadžića i Mladića je u međuvremenu razdvojena, a odvojene optužnice su dopunjavane i mijenjane nekoliko puta.