Praćenje suđenja za ratne zločine

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA ZA ZLOČIN NA VELEPROMETU, ŽRTVA SINIŠA RAJKOVIĆ

Dana 15. lipnja 2021. godine završena je rasprava u kaznenom postupku protv okr. Dragutina Hajdu, optuženoga da je dana 18. studenoga 1991. godine na Veleprometu sudjelovao u ubojstvu mlt. Siniše Rajkovića i na taj način počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.120.st.1. OKZ RH.

Dana 16. lipnja 2021. godine, u 12,00 sati, Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku, objavilo je nepravomoćnu presudu kojom je oslobodilo otužbe okr. Dragutina Hajdu da bi počinio kazeneno djelo koje mu je optužnicom stavljeno na teret. Okrivljenik je oslobođen optužbe temeljem primjene načela “In dubio pro reo”. Ukinut je istražni zatvor protiv okr. Dragitina Hajdu, koji je uhićen temeljem uhidbenog naloga na aerodromu u Londonu.

PRAVOMOĆNO ZAVRŠEN POSTUPAK ZA ZLOČIN U KOPAČEVU

Vrhovni sud Republke Hrvatske odbio je, dana 07. prosinca 2020. godine, kao neosnovanu žalbu obrane opt. Zdravka Pijunovića, te potvrdio prvostupanjsku presudu.

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku objavilo je dana, 26. svibnja 2020. godine nepravomoćnu presudu, kojom je proglasilo krivim okr. Zdravka Pijunovića za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.91.st.2 KZ/11, te ga nepravomoćno osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.

U konkretnom slučaju Sud je primijenio lakši Zakon u korist okrivljenika, dakle Kazneni zakon iz 2011. godine.

Dana 22. svibnja 2020. godine na Županijskom sudu u Osijeku započela je rasprava u ponovljenom postupku protiv hrvatskom pravosuđu nedostupnog okrivljenika.

Prvostupanjskom presudom K-Rz-82/2007 od 14. srpnja 2016. godine okr. Zdravko Pijunović i okr. R.Z. (u međuvremenu je umro) proglašeni su krivima i nepravomoćno osuđeni na kazne zatvora u trajanju od Zdravko Pijunović 10 godina, R.Z. 9 godina.

Kazneni postupak vodio se u odsutnosti, zbog nedostupnoti okrivljenika hrvatskim pravosudnim organima.

PRAVOMOĆNO ZAVRŠEN POSTUPAK ZA ZLOČIN U HRVATSKOJ KOSTAJNICI

Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je opt. Dragan Birač za ratni zločin protiv civila i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, u odsutnosti, osuđen na 12 godina zatvora.

Rasprava u ovom kaznenom predmetu započela je dana 8. travanja 2019. godine. Prvostupanjska presuda, kojom je okrivljenik proglašen krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 12 godina, donesena je u veljači 2020. godine.

Optuženik je za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila, počinjen ubojstvom Anđelke Bišćan i Jagode Brkljačić, osudjen na 8 godina zatvor. Za ubojstvo Mladena Bišćana, koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela imao status ratnog zarobljenika, te je riječ o ratnom zločinu protiv ratnih zarobljenika, osudjen na 7 godina zatvora. Jedinstvena kazna, budući da se radi o stjecaju kaznenih djela, odmjerena mu je u trajanju od 12 godina zatvora.

ZAPOČELA RASPRAVA ZA ZLOČIN POČINJEN U LOGORU STARA GRADIŠKA

Županijski sud Osijek
Zločin u logoru Stara Gradiška

OPĆI PODACI:
Broj predmeta: K-rz-7/2013

Vijeće za ratne zločine:
Sutkinja Zdenka Leko, predsjednica Vijeća
Sudac Miroslav Rožac, član Vijeća
Sudac Mario Kovač, član Vijeća

Okrivljenici: Gojko Božić, Zdravko Rakonić, Nebojša Petković, Miroslav Šućur, Predrag Guskić
Temeljem Rješenja Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Osijeku od 26. listopada 2020. godine, okrivljenicima se sudi u odsutnosti

Branitelji: Sreten Baljak, Marko Dumančić, Tomislav Filaković, Alen Jakobović, Boris Kunček; svi odvjetnici iz Osijeka, branitelji po službenoj dužnosti

Zastupnica optužbe: Mirjana Zupčević, zamjenica ŽDO Osijek

Optužnica ŽDO iz Osijeka: K-DO-47/2013 od 14. studenoga 2013. godine, izmijenjena 21. veljače 2019. godine

Optuženicima se stavlja na teret počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.120.st.1. OKZ RH u logoru Stara Gradiška. Civili, žrtve zlostavljanja u logoru, su s područja Gornje Varoši i Uskoka.

Okr. Gojko Božić, prema podacima iz knjige „Pakao srpskog logora Stara Gradišaka 1991. godine“, autor Vlado Radošić, bio je zapovjednik Stanice milicije Stara Gradiška.

Dokazni postupak započeo je 8. lipnja 2021. godine. Na raspravu je bilo pozvano 5 svjedoka, no, niti jedan nije došao. Naime, za 4 svjedoka je utvrđeno da su u međuvremenu umrli. Jedan svjedok je opravdao svoj izostanak starošću.

Na ročište za raspravu dana 9. lipnja 2021. godine pozvano je 5 svjedoka. Četiri svjedoka su se ispričala starošću i bolešću, dok je jedan svjedok umro.
Nastavak rasprave zakazan je za dane 24. i 25. kolovoza 2021. godine u 9,00 sati.

POTVRĐEN DOŽIVOTNI ZATVOR ZA OKR. RATKA MLADIĆA

Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne sudove u Den Haagu, jučer, 8. lipnja 2021. godine, potvrdilo je prvostupanjsku presudu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Den Daagu izrečenu 2017. godine, kojom je okr. Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor.

Okr. Ratko Mladić osuđen je za počinjenje zločina genocida na području Srebrenice 1995. godine, za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije, nehumana djela, teroriziranje, protupravne napade na civile i uzimanje talaca.

Ratko Mladić bio je na čelu Glavnog stožera vojske bosanskih Srba od njezina utemeljenja 12. svibnja 1992. godine do 8. studenog 1996. godine.
Presudom je utvrđeno kako je on te zločine počinio sudjelujući u četiri udružena zločinačka pothvata. Prvi je uključivao plan čiji je cilj bio da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u Bosne i Hercegovine na koja su bosanski Srbi polagali pravo.

Drugi udruženi zločinački pothvat je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja što je dokazano na primjeru opsade Sarajeva.

Cilj trećeg zločinačkog pothvata bilo je eliminiranje bosanskih Muslimana iz Srebrenice.

Četvrdi zločinački pothvat je imao za cilj uzeti pripadnike mirovnih snaga Ujedinjenih naroda za taoce, kako bi se spriječilo da NATO izvede zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.

ZLOČIN NA VELEPROMETU, OKR. DRAGUTIN HAJDU

Osijek, 04.05.2021.

Na Županijskom sudu u Osijeku započela je rasprava u kaznenom postupku protiv opt. Dragutina Hajdua, pripadnika paravojnih srpskih postrojbi, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru Županijskog suda Osijek, nakon što je temeljem međunarodne tjeralice u ožujku 2020., uhićen na aerodromu te potom iz Velike Britanije izručen Hrvatskoj.

Optužnica:

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podiglo je optužnicu od 24. veljače 2021. godine protiv okr. Dragutina Hajdu, državljanina Republike Hrvatske i Kanade, rođenog 1950. godine, zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva čl.120.st.1. OKZ RH.

Okrivljenika se tereti da je 18. studenoga 1991., u večernjim satima u Vukovaru; nakon što su udružene snage JNA i paravojnih postrojbi lokalnih pobunjenika i dobrovoljaca iz Srbije slomile otpor branitelja Vukovara i okupirale ga; postupio protivno pravilima međunarodnog običajnog ratnog i humanitarnog prava o zaštiti civilnog stanovništva.
Okrivljenika se tereti da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi, zajedno sa Stevanom Curnićem i jednim nepoznatim pripadnikom navedenih postrojbi, u Veleprometu; u kojem su nakon pada Vukovara bili zatočeni civili i pripadnici hrvatskih oružanih snaga te gdje su mnogi od njih bili zlostavljani i ubijani; u zgradi tzv. stolarija zlostavljao maloljetnu civilnu osobu Sinišu Rajkovića(1975.) odnosno udarali ga rukama, nogama i kundacima pušaka po cijelom tijelu, a kada je ostao ležati na tlu, više su ga puta ubadali vojničkim bajunetama i tako usmrtili.

OPĆI PODACI

Toponim: Zločin na Veleprometu, opt. Dragutin Hajdu

Županijski sud u Osijeku

Broj predmeta: K-rz-2/21

Vijeće za ratne zločine:

sudac Davor Mitrović, predsjednik Vijeća

sudac Miroslav Jukić, član Vijeća

sudac Damir Krahulec, član Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku od 24.02.2021.

Optužnicu zastupa Miroslav Kraljević, zamjenica ŽDO u Osijeku.

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH

Optuženi:

Opt. Dragutin Hajdu, nazočan

Obrana:

izabrani branitelj Ante Nobilo, odvjetnik iz Zagreba

Žrtve:

Siniša Rajković (1975)., smrtno stradao

ZAVRŠENO IZNOŠENJE ZAVRŠNIH RIJEČI U KAZNENOM PREDMETU PROTIV JOVICE STANIŠIĆA I FRANKA SIMATOVIĆ

Dana 14. travnja 2021. godine na Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za kaznene sudove okončano je iznošenje završnih riječi u ponovljenom kaznenom postupku protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića (Tužilac protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića, MICT-15-96-T).

Optužba je tijekom iznošenja završne riječi, te replike i duplike, ustvrdila da izvedeni dokazi izvan razumne sumnje potvrđuju navode optužnice, odnosno ukazuju na kaznenu odgovornost optuženika.
Prema navodima optužnice, u travnju 1991. godine ili približno u to vrijeme, Jovica STANISIC i Franko SIMATOVIĆ pomogli su da se otvori centar za obuku u Golubiću kod Knina, kao i centri u drugim dijelovima Hrvatske i BiH. U tim centrima obučavani su dragovoljci i regruti. Neki su potom raspoređivani u specijalne jedinice DB Srbije ili su postajali instruktori u drugim jedinicama povezanim s DB Srbije. One su formirane u svrhu poduzimanja specijalnih vojnih akcija u Hrvatskoj i BiH.

Optuženici su rukovodili financiranjem, obukom, logističkom podrškom i drugim vrstama značajne pomoći ili podrške specijalnim jedinicama DB Republike Srbije i drugim srpskim snagama koje su sudjelovale u činjenju zločina u Hrvatskoj i BiH tijekom razdoblja na koje se odnosi optužnica. Tijekom dužeg vremenskog perioda oni su neprekidno slali snage i pružali im podršku i nisu ih uputili da se suzdrže od činjenja protupravnih djela nisu prestali s popunom snaga na terenu koje su činile protupravna djela.

Također, Jovica STANISIC i Franko SIMATOVIC bili su odgovorn za specijalne jedinice DB Republike Srbije i oni su organizirali, opskrbljivali, financirali i podržavali njihovo sudjelovanje u pojedinim djelovanjima u Hrvatskoj i BiH i rukovodili njima. Najkasnije od travnja 1991. pa do kraja 1991. godine, srpske snage, a naročito specijalne jedinice DB Republike Srbije koje su djelovale u suradnji s JNA, TO i paravojnim snagama počinile su zločine u gradovima i selima u SAO Krajini i SAO SBZS, napale ih i preuzele kontrolu nad njima. Od ožujka 1992. pa kontinuirano do 1995. godine, srpske snage, a naročito specijalne jedinice DB Republike Srbije, počinile su zločine u gradovima i selima u općinama Bijeljina, Bosanski Šamac, Doboj, Sanski Most i Zvomik, napale ih i preuzele kontrolu nad njima, i počinile zločine u Tmovu.
Podsjećam, optužnici se temeljem individualne kaznene odgovornosti – udruženi zločinački pothvat terete za počinjenje kaznenih djela zločina protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Medu pojedincima koji su sudjelovali u tom UZP, i time značajno doprinosili ostvarenju cilja tog pothvata, bili su optuženi Jovica STANIŠIĆ i Franko SIMATOVIĆ; Slobodan MILOŠEVIĆ; Veljko KADIJEVIĆ; Blagoje ADŽIĆ; Ratko MLADIĆ; Radmilo BOGDANOVIĆ; Radovan STOJIČIĆ zvani Badža; Mihalj KERTES; Milan MARTIĆ; Goran HADŽIĆ; Milan BABIĆ; Radovan KARADŽIĆ; Momčilo KRAJIŠNIK; Biljana PLAVŠIĆ; Mićo STANIŠIĆ; Željko RAŽNATOVIĆ zvani Arkan; Vojislav ŠEŠELJ; i drugi pripadnici srpskih snaga.
Cilj tog udruženog zločinačkog pothvata bilo je prisilno i trajno uklanjanje većine ne-Srba, prvenstveno Hrvata, bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, s velikih područja u Hrvatskoj i BiH, putem činjenja progona, ubojstava, deportacije i nehumanih djela – prisilna premještanja unutar kaznenih djela zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Jovica STANISIC i Franko SIMATOVIC sudjelovali su u udruženom zločinačkom pothvatu kao suizvršitelj i to:

– osiguravali su kanale veze medu ključnim sudionicima u UZP u Beogradu, na konkretnim podrucjima i na loka1noj razini, i između njih

– organizirali i rukovodili formiranjem jedinica DB Republike Srbije i drugih srpskih snaga koje su sudjelovale u činjenju zločina u Hrvatskoj i BiH;

– organizirali i rukovodili financiranjem, obukom, logističkom podrškom i drugim vrstama značajne pomoći ili podrške specijalnim jedinicama DB Republike Srbije i drugim srpskim snagama koje su sudjelovale u činjenju zločina u Hrvatskoj i BiH, pružali su praktičnu pomoć, ohrabrenje i moralnu podršku osobama koje su vršile zločine progona, deportacije, prisilnog premještanja i ubojstva, što je značajno utjecalo na činjenje zločina: oni su to činili uz potrebnu svijest.

Obrana I.opt. i II. opt. tijekom iznošenja završnih riječi te dvije replike na navode optužbe, ukazala je na dugotrajnost postupka (inicijalne optužnica podignuta je 2003., operativna optužnica po kojoj se vodi ponovljeni postupak podnesena je 10. srpnja 2008.). Nadalje, obrana je ustvrdila da optužba dokaze tumači selektivno, izvlači činjenice iz konteksta i prilagođava ih svojoj tezi. I. opt. Stanišić nije imao ključnu ulogu u DB-a niti ključan utjecaj na strukture izvan Republike Srbije u postizanju svrhe UZP-a. Opt. je bio osoba bez značaja za državnu politiku. SDB je bio čvrsta i hijerarhijski uređena struktura. Tijekom ponovljenog postupka nisu izvedeni dokazi da su de facto pozicije optuženih nadilazila njeihovu de jure poziciju. Puna primjena načele subordinacije karakterizirala je njihovu funkciju i način djelovanja unutar službe. Nema dokaza niti da je optuženi Stanišić zapovijedao Crvenim beretkama, odnosno da ih je instrumentalizirao radi ostvarenja svrhe UZP-a. Mladićevi dnevnici koji su tijekom pretresa stambenih prostorija zaplijenjeni, te uvršteni u dokazni supstrat, zabilježili su prisutnost opt. Simatovića na sastancima organiziranim u povodu oslobađanja pilota. Dokazi o njegovom sudioništvu u UZP-u nema. Dijelove govora koji je na ceremoniji u Kuli, Republika Srbija, držao opt. Simatović, optužba perfidno tretira kao svjedočenje optuženika protiv samog sebe.

KRONOLOŠKI PRIKAZ PRVOTNOG I PONOVLJENOG POSTUPKA:
Prvotni postupak trajao je punih 200 sudskih dana, od 09. lipnja 2009. do 31. siječnja 2013. Svjedočilo je ili dalo pisanu izjavu ukupno 133 svjedoka, a gotovo 5000 materijalnih dokaza uvršteno je u spis predmeta.

Optuženici su nakon prvotnog prvostupanjskog postupka, 30. svibnja 2013. oslobođeni po svim točkama optužnice.
15. prosinca 2015. Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju naložilo je ponovno suđenje i to zbog pogreške prvostupanjskog vijeća u primjeni prava:

– PRVOSTUPANSKO VIJEĆE nije presudilo ni iznijelo obrazloženo mišljenje o bitnim elementima kaznene odgovornosti na temelju UZP-a;

– kada je PRVOSTUPANJSKO VIJEĆE tražilo da djela pomagača i podržavatelja budu konkretno usmjerena na pomaganje u počinjenju kaznenog djela – pogreška u vezi s odgovornošću na osnovu pomaganja i podržavanja;

Ponovljeni postupak, prvi takav postupak pred Međunarodnim rezidulanim mehanizmom za kaznene sudove, započeo je u srpnju 2017.
Iznošenje završnih riječi, u ponovljenom postupku, odvijalo se u periodu od 12. – 14. travnja 2021.

Predsjednik suda, sudac Carmel Agius, najavio je donošenje presuda za svibanj 2021.

POČETAK PROJEKTA: “JAVNI DIJALOG O SUDBINI UBIJENIH I NESTALIH: MI PAMTIMO – A VI?”

Projekt “Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?”

Položaj i odnos prema civilnim žrtvama rata okosnice su Documentinog dosadašnjeg rada. Njime se nastoji razvijati, pomagati i promicati individualne i društvene procese suočavanja s prošlošću radi izgradnje održivog mir. Početkom 2021. godine započeo je trogodišnji projekt „Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?“ uz podršku Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj (Active Citizens Fund) u suradnji s partnerima iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek. Postojeći pravni mehanizmi su nedorečeni i zanemaruju civilne žrtve rata, a proces društvene izgradnje povjerenja usporava nedjelotvorno rješavanje sudbine nestalih, neučinkovito pravosuđe, loše institucionalne i društvene podrške s naznakama netrpeljivosti i govora mržnje i neadekvatno suočavanje s prošlošću. Stoga je glavni cilj projekta jačanje civilnog društva i ranjivih skupina u procesu humanizacije odnosa prema žrtvama rata i kršenja ljudskih prava bez obzira na njihovu nacionalnu, etničku ili političku pripadnost. Fokusom na ciljane skupine koje uključuju stradale u rat(ovima) 20. stoljeća s njihovim obiteljima, pravnike i odvjetnike, predstavnike pravosudne, zakonodavne i izvršne vlasti, mlade studente i istraživače te medije, stručnu i opću javnost, nastojat će se osnažiti i pokrenuti jača društvena i politička podrška kao i učinkovitije traganje za nestalima, priznanje prava obiteljima ubijenih i drugih civilnih žrtava te snažnije procesuiranje ratnih zločina.

Glavni ciljevi podijeljeni su u pet skupina uz koje se vežu pripadajuće aktivnosti:
1) Civilne žrtve rata i ljudski gubici
2) Sudski utvrđene činjenice te suradnja s pravosuđem
3) Nastava povijesti i rad s mladima
4) Razvoj uključive kulture sjećanja
5)Izgradnja zagovaračkih kapaciteta Documente i drugih organizacija civilnog društva

Tijekom trogodišnjeg razdoblja nastojat će se kroz ojačano aktivno građanstvo pružiti kvalitetniji i humaniji pristup problemima žrtava rata i praksi kulture sjećanja u Hrvatskoj, kroz niz različitih aktivnosti koje uključuju podršku žrtvama i preživjelima (ispunjavanje upitnika o žrtvi, pisanje studija slučaja i sl.), podršku učinkovitijem procesuiranju ratnih zločina (praćenje suđenja, suradnja s odvjetničkim timovima, itd.), javna zagovaranja prava civilnih žrtava rata (sastanci s pravosudnim institucijama, pisanje komentara o prijedlozima zakona i dr.), kvalitetniju nastavu povijesti i osnaživanje mladih za suočavanje s prošlošću (radionice o bilježenju lokalnih povijesti, mentorska podrška i sl.) te snažno javno zagovaranje u obliku crowdfunding i drugih manjih zagovaračkih kampanja.

Kroz 36 mjeseci, projekt će omogućiti sigurnije okruženje u kojem su ljudi spremni govoriti o svojim sudbinama te o sudbinama žrtava potičući tako umrežavanje različitih dionika na lokalnoj i nacionalnoj razini ujedno tražeći veću institucionalnu transparentnost.

U OSIJEK PREDSTAVLJENI PRIVREMENI REZULTATI POPISA LJUDSKIH GUBITAKA 1991. – 1995. GODINE U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

Poštovani i poštovane,

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, REKOM – mreža povjerenja i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek pozivaju vas na prezentaciju preliminarnih rezultata istraživanja Ljudski gubici 1991-1995 u Hrvatskoj za područje Osječko-baranjske županije koju ćete moći pratiti putem webinara u petak 29. siječnja 2021. od 11:00 – 12:30.

Istraživanje ljudskih gubitaka dugogodišnji je program Documente usmjeren na dokumentiranje sudbine stradalih i nestalih, kojim se nastoji pružiti faktografska osnova za razumijevanje rata u Hrvatskoj. Istraživanje se sastoji od provođenja intervjua na terenu, sakupljanja, analize i usporedbe podataka iz izvora različite provenijencije – javno dostupnih popisa, monografija, sudskih optužnica, zapisnika te presuda, različitih uvjerenja te druge dokumentacije. Istraživanje se provodi prema dobro utvrđenoj metodologiji, u suradnji i dijalogu s drugim dokumentacijskim centrima, organizacijama, institucijama te svjedocima, te se vodi načelom nepristranosti i uvažavanjem dostojanstva stradalih. Utvrđivanje podataka o stradalima i nestalima jest i dokumentarna osnova našeg javnog zalaganja za stvaranje cjelovitog institucionalnog okvira za civilne žrtve rata, za dijalog o prošlosti i jačanje pretpostavki za izgradnju održivog mira.

Nakon što je u prethodnom razdoblju predstavila podatke za područje zapadne Slavonije i Sisačko-moslavačke županije, a dio podataka objavila, Documenta je pristupila analizi područja Istočne Slavonije. U petak će biti prikazani preliminarni rezultati istraživanja o stradanjima za Osječko-baranjsku županiju te njoj pripadajuće općine i gradove, a razgovarat će se i o izazovima koji prate istraživanje, o problemima provjerljivosti podataka i dostupnosti izvora, te dimenziji pravosudnog procesuiranja ratnih zločina. Na dan prezentacije, podaci će biti javno objavljeni na Mapi žrtava ratova 1991.-2001. te u dostupnoj i preglednoj tabličnoj formi.

Na prezentaciji govore:
Vesna Teršelič, voditeljica Documente
Nikola Mokrović, voditelj istraživanja
Veselinka Kastratović, pravna savjetnica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek

Webinaru je moguće pristupiti preko sljedeće poveznice:
https://us02web.zoom.us/j/83983314852
Na webinaru će biti omogućeno i prevođenje na engleski jezik.

Srdačan pozdrav,

Nikola Mokrović

Vesna Teršelič

PRESUDA APELACIONOG SUDA U BEOGRADU O ZLOČINU U LOVASU

Presudom Apelacionog suda u Beogradu preinačena je prvostupanjska presuda Višeg suda, Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu, kojom su 8 okrivljenika u ponovljenom postupku proglašeni krivima i osuđeni za ratni zločina počinjen protiv civila u Lovasu u listopadu 1991. godine u kom je ubijeno 69 a ranjeno 12 osoba. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek smatraju da u sudskom postupku dugom preko jednog desetljeća pravda za žrtve nije dostignuta.

Pripadnici teritorijalne obrane i dobrovoljačke jedinice „Dušan Silni“, zajedno s postrojbama Druge proleterske gardijske mehanizirane brigade JNA su 10. listopada 1991. godine oko 7,30 sati, izvršili topnički napad na Lovas. Slijedio je pješadijski napad na mjesto, pri kom su ubijali ljude koji su se zatekli na ulici. Uslijed artiljerijske vatre i pješadijskog napada poginulo je oko 30 stanovnika Lovasa. Optuženici su nakon okupacije mjesta tjerali Hrvate da nose bijele trake na rukavima, označavali im kuće i ograničavali im kretanje. Hrvate i Hrvatice su uhićivali, mučili, prijetili im smrću, tjerali ih na prinudni rad, prijetili im silovanjem i pljačkali. 18. listopada 1991. izdvojili su veću grupu Hrvata, koja je otjerana u minsko polje.

Apelacioni sud u Beogradu oslobodio je od optužbe okr. Milana Devčića i okr. Željka Krnjajića, koji su prvostupanjskom presudom proglašeni krivima i osuđeni na kaznen zatvora u trajanju od 8 i 6 godina. Ostaloj šestorici okrivljenika smanjena je kazna zatvora u trajanju manjem od zakonskog minimuma.

Za žrtve ovoga teškog zločina, članove obitelji žrtava, ovakva presuda je, zasigurno, duboko nepravedna, jer je izostala osuda primjerena težini, svireposti i upornosti u izvršenju zločina od strane Apelacionog suda u Beogradu, što je vidljivo iz smanjenja izrečenih zatvorskih kazni ispod zakonskog minimuma.

Zbog dugotrajnosti ovoga kaznenog postupka, od prvotno 14 okrivljenika, zbog smrti 5 okrivljenika i razdvajanja postupka za 1 okrivljenika, u optužnici je ostalo 8 okrivljenika. Na žalost, i broj žrtava iz prve optužnice (69), nakon obustave postupka protiv umrlih okrivljenika i razdvajanja postupka, u izmijenjenoj optužnici umanjen je na 28 žrtava. Dakle, za 41 ubijenu žrtvu nitko nije pravomoćno osuđen.

Pravomoćnom presudom Apelacionog suda u Beogradu oslobođena su optužbe dvojica okrivljenika koji su i u prvom i u ponovljenom prvostupanjskom postupku nepravomoćno osuđeni na bezuvjetne kaznen zatvora. Ostalih 6 okrivljenika pravomoćno su osuđeni na kazne zatvora ispod zakonskog minimuma, a sudjelovali su, prema utvrđenju Suda, u stradavanju 19 i ranjavanju 12 civila.

Također, zabrinjava što pravosuđe Srbije niti 30 godina od počinjenog teškog ratnog zločina u Lovasu ne želi procesuirati i osuditi visoko rangirane pripadnike bivše JNA. Unatoč činjenicama iznesenim tijekom ovog kaznenog procesa, izvedenim brojnim materijalnim i personalnim dokazima, iz kojih vrlo jasno slijedi odgovornost bivše JNA za izvršene zločine u Lovasu, nitko od viših ili visokih časnika bivše JNA nije odgovarao za taj zločin.

U Lovasu je ubijeno 69 osoba, ranjeno 12 osoba. Koliko je zločin težak govori činjenica da su već prvog dana okupacije sela ubijena 22 civila. U minskom polju, u koje su žrtve natjerane, smrtno je stradalo 19 osoba, 12 osoba je teško i lakše ranjeno. Od okupacije sela u Lovasa su stacionirani pripadnici bivše JNA sa svojim podčinjenim jedinicama iz Srbije (TO Valjevo, dobrovoljačka jedinica „Dušan Silni“), čiji su pojedini pripadnici izvršili najteže zločine, a njima pretpostavljeni oficiri bivše JNA nisu učinili ništa da zaštite civile i spriječe zločine.

Izostanak novih istraga i podizanje novih optužnica protiv najviše rangiranih oficira bivše JNA, od komandanta do njemu podčinjenih oficira Druge proleterske gardijske mehanizirane brigade JNA, vrlo zorno pokazuje politički stav u Republici Srbiji koje preuzima pravosuđe Republike Srbije, da ne procesuira zločine za koje su odgovorni časnici i sam vrh bivše JNA.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek