Pravomoćno presuđena

Zločin na cesti Pakrac – Požega

Postupak protiv Željka Milankovića, Veljka Budića, Milana Pavića i Milana Sudara, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Požegi

Predmet: K.9/97

Vijeće: sudac Predrag Dragičević, predsjednik Vijeća, sutkinja Dubravka Grgurić-Rukavina, članica Vijeća, suci porotnici Marija Kovačić, Luka Luketić i Đuro Safundžić, članovi Vijeća

Tužitelj: Franjo Kopunić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Požegi

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Požegi broj KT-65/96-10 od 10. siječnja 1997.

Optuženici: Željko Milanković (odsutan), Veljko Budić (prisutan), Milan Pavić (odsutan), Milan Sudar (odsutan)

Branitelji optuženih: Julka Lučić-Prša, odvjetnica iz Požege, braniteljica prvo, treće i četvrtooptuženika; Velimir Galić, odvjetnik iz Požege, branitelj drugooptuženog

Žrtva – ubijen: Vencislav Štrbac

PRESUDA (SAŽETAK)

Presudom Županijskog suda u Požegi od 12. ožujka 1997. okrivljenici su proglašeni krivima što su dana 9. kolovoza 1994. godine kao pripadnici izviđačko-diverzantskog voda vojske tzv. SAO Krajine, po naređenju zapovjednika Jure Šajatovića, naoružani automatskim puškama krenuli sa privremeno zauzetog teritorija u Gavrinici te prešavši liniju razdvajanja ušli na slobodano područje Republike Hrvatske, pa su, došavši do ceste Pakrac-Požega, u namjeri da ubijaju civilno stanovništvo postavili zasjedu i kada je naišao osobni automobil u kojemu su se nalazili Vencislav Štrbac i njegov suvozač Dario Družinec iz automatskog oružja otvorili vatru po automobilu i pogodili sa više projektila Vencislava Štrbca, zadavši mu povrede koje su ga usmrtile.

Svaki je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.

Presudu Županijskog suda u Požegi broj K.9/97-9 od 12. ožujka 1997. godine pogledajte ovdje.

VSRH je 7. listopada 1997. godine odbio kao neosnovane žalbe državnog odvjetnika i optuženika i potvrdio presudu suda prvog stupnja.

Presudu VSRH broj I Kž-366/1997-3 možete pročitati ovdje.

Zločin u KPD Stara Gradiška i u Gornjem Varošu (opt. Marko Živković)

Postupak protiv Marka Živkovića, za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 142. st. 1. OKZ RH.

OPĆI PODACI

Okružni sud u Požegi

Broj predmeta: K. 17/93

Sudsko vijeće: sudac Branimir Miljević, predsjednik Vijeća; sutkinja Ljiljana Štirmer, članica Vijeća; suci porotnici Đuro Domljanović, Josip Valinčić i Adam Buhele, članovi Vijeća

Optužnica: Okružnog javnog tužilaštva Požega br. KT 49/92 od 26. veljače 1993. godine

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 142. st. 1. OKZ RH

Optuženik: Marko Živković, odsutan

Branitelj optuženog: Željko Tir, odvjetnik iz Požege

Žrtve – potupravno uhićeni, zatočeni i/ili zlostavljani: Viktor Mihajlinović, Matija Filjević i Željko Grladinović

PRESUDA (SAŽETAK)

Presudom Okružnog suda u Požegi od 29. travnja 1993. godine opt. Marko Živković proglašen je krivim što je u bivšem KPD Stara Gradiška i u mjestu Gornji Varoš, kao pripadnik milicije tzv. SAO Krajine, protupravno uhićivao, mučio, maltretirao i ozljeđivao civile te pljačkao imovinu civilnog stanovništva. Izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 11 godina.

Presudom Okružnog suda u Požegi broj K. 17/93-8 od 29. travnja 1993. pogledajte ovdje.

Vrhovni sud Republike Hrvatske u sjednici održanoj 12. kolovoza 1993. uvažio je žalbu državnog odvjetnika i preinačio presudu suda prvoga stupnja u odluci o kazni, pa je opt. Marka Živkovića osudio na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina.

Presudu VSRH broj I Kž 620/1993-3 od 12. kolovoza 1993. pogledajte ovdje.

Zločin u Bokšiću (opt. Luca Rohlicer)

Postupak protiv Luce Roklicer, za kazneno djelo genocida iz čl. 141. OKZ RH.

OPĆI PODACI

Okružni sud u Osijeku

Broj predmeta: K-156/92

Sudsko vijeće: sudac Ante Budić, predsjednik Vijeća; sudac Bogdan Penjić, član Vijeća; suci porotnici Ivan Ratković, Ante Kovčalija i Marko Elez, članovi Vijeća

Optužnica: Okružnog javnog tužiteljstva u Osijeku br. KT-278/92 od 22. prosinca 1992. godine

Kazneno djelo: genocid iz čl. 141. OKZ RH

Optuženica: Luca Rohlicer, prisutna

Branitelj optuženice: Ilija Brkić, odvjetnik iz Osijeka, branitelj po službenoj dužnosti

PRESUDA (SAŽETAK)

Presudom Okružnog suda u Osijeku od 19. ožujka 1993. opt. Luca Roklicer proglašena je krivom što je od rujna 1991. do travnja 1992., nakon okupacije područja Općine Vukovar, a posebno sela Sremski Čakovci i Bokšić, dobrovoljno pristupila u okupacijske postrojbe te zajedno sa pripadnicima tzv. JNA, četnicima, pripadnicima TO i tzv. Milicije SAO Krajine dana 15. ožujka 1992. godine u Bokšiću sudjelovala u protjerivanju hrvatskog i ostalog nesrpskog stanovništva iz njihovih domova, prokazivanju mještana, prisiljavanju da potpisuju potvrde kojim se “dobrovoljno” odriču svoje imovine, sudjelovala u oduzimanju novca i nakita te prisilnom transportiranju mještana na slobodni teritorij Hrvatske, pri čemu je pojedince vrijeđala i ponižavala, a sve s ciljem zastrašivanja i raseljavanja s područja Općine Vukovar i stvaranja čistog etničkog prostora tzv. SAO Krajine, čime je počinila krivično djelo genocida iz čl. 141. OKZ RH. Izrečena joj je kazna zatvora u trajanju od 6 godina.

Presudu Okružnog suda u Osijeku broj K-156/92-38 od 19. ožujka 1993. godine pogledajteovdje.

Vrhovni sud Republike Hrvatke 18. siječnja 1994. odbio je žalbe državnog odvjetnika i opt. Luce Roklicer te je potvrdio presudu suda prvog stupnja.

Presudu VSRH broj I Kž 381/1993-3 od 18. siječnja 1994. pogledajte ovdje.

Zločin na Sajmištu u Vukovaru (opt. Jovo Savić)

Postupak protiv Jove Savića, za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.

OPĆI PODACI

Okružni sud u Osijeku

Broj predmeta: K-129/92

Sudsko vijeće: sutkinja Ružica Šamota, predsjednica Vijeća; sudac Danijel Zubović, član Vijeća; suci porotnici Đuro Vidaković, Josip Kramar i Mato Erceg, članovi Vijeća

Optužnica: Okružnog javnog tužilaštva Osijek broj KT-154/92 od 10. studenoga 1992. Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 142. OKZ RH i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz čl. 144. OKZ RH

Optuženik: Jovo Savić, odsutan

Branitelj optuženika: Antun Radman, odvjetnik iz Osijeka

Žrtve – ubijeni: osam nepoznatih civilnih osoba i dva nepoznata vojnika Hrvatske vojske

PRESUDA (SAŽETAK)

Presudom Okružnog suda u Osijeku broj K-129/92-36 od 15. ožujka 1993. godine opt. Jovo Savić proglašen je krivim što je točno neutvrđenog dana u studenom 1991. godine u Vukovaru, na predjelu “Sajmište”, kao dočasnik tzv. JNA, nakon što su Slobodan Tošić, Milan Lapčević i Vladimir Đekić, pripadnici grupe za posebne namjene kojom je zapovijedao optuženik, u podrumu jedne obiteljske kuće zatekli osam točno neidentificiranih građana i dva vojnika Hrvatske vojske koji su odložili oružje i predali se, po dolasku u dvorište kuće, naoružan automatskom puškom i bombama, hicima iz automatske puške usmrtio jednog od građana, a ostale građane i dva vojnika natjerao da siđu u podrum kuće stavljajući zarobljenim vojnicima u ruke ručne bombe izvučenih osigurača pa je nakon eksplozija bombi ušao u podrum i iz puške usmrtio preživjele osobe.

Za krivično djelo ratnog zločina utvrđena mu je kazna zatvora u trajanju od 15 godina, kao i za krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Presudu Okružnog suda u Osijeku broj K-129/92-36 od 15. ožujka 1993. godine možete pogledati ovdje.

Žalbeno vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske 2. lipnja 1993. godine uvažilo je žalbu javnog tužitelja, preinačilo je prvostupanjsku presudu u odluci o kazni pa je opt. Saviću za učin krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva utvrdilo kaznu zatvora od 20 godina, kao i za učin krivičnog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, te mu je izreklo jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

Presudu VSRH broj I Kž 439/1993-3 od 2. lipnja 1993. pogledajte ovdje.

Zločin u Vukovaru (opt. Ivanka Savić)

Postupak protiv Ivanke Savić, za kazneno djelo genocida, a potom ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

TIJEK POSTUPKA

Okružno državno odvjetništvo Osijek podiglo je 20. travnja 1993. godine optužnicu broj KT-295/92 kojom je Ivanku Savić optužilo da je od sredine listopada 1991. do sredine travnja 1992. godine u Vukovaru, pridruživši se okupacionim snagama, određivala koje pripadnike hrvatskog i drugih nesrpskih naroda će se protjerati, koje odvesti u zatočeništvo, među kojima su neki kasnije nestali, određivala prisilni rad, sudjelovala u zatvaranjima, ograničavala slobodu kretanja, određivala odvođenje u koncentracijske logore, gdje su ljudi mučeni i ubijani, te sama odredila više od 220 pripadnika hrvatske narodnosti, koje su četnici na mjestu događaja zaklali, a preostale pripadnike hrvatskog i drugih nesrpskih naroda protjerala u Republiku Hrvatsku, pa da je time počinila krivično djelo genocida iz čl. 141. st. 1. OKZ RH.

Navedenu optužnicu pogledajte ovdje.

Županijski sud u Osijeku je, kao sud prvog stupnja, 29. lipnja 1994., nakon provedene glavne rasprave u odsutnosti optuženice, opt. Ivanku Savić oglasio krivom zbog počinjenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH i osudio je na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina.

Presudu Županijskog suda u Osijeku K-52/93-104 od 29. lipnja 1994. nemamo.

Vrhovni sud Republike Hrvatske 13. prosinca 1994. odbio je žalbu opt. Ivanke Savić ipotvrdio prvostupanjsku presudu.

Presudu VSRH broj I Kž 842/1994-3 od 13. prosinca 1994. godine pogledajte ovdje.

Na temelju zahtjeva osuđene Ivanke Savić obustavljeno je izvršenje kazne zatvora idopuštena je obnova postupka.

Obnovljeni postupak – opći podaci

Županijski sud u Vukovaru

Broj predmeta: K-3/01

Sudsko vijeće: sudac Nikola Bešenski, predsjednik Vijeća; sudac Stjepan Čolaković, član Vijeća; suci porotnici Perica Kešinović, Štefanko Andrić i Marko Radić, članovi Vijeća

Optužnica: Okružnog državnog odvjetništva Osijek broj KT-295/92 od 20. travnja 1993. godine, preuzeta od strane Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru pod brojem K-DO-11/01

Kazneno djelo: genocid, nakon izmjene ratni zločin protiv civilnog stanovništva

Optuženica: Ivanka Savić, prisutna

Branitelj optuženice: Ivica Mačvanin, odvjetnik iz Vukovara

Nakon provedenog obnovljenog postupka na Županijskom sudu u Vukovaru 21. siječnja 2004. godine donesena je presuda kojom je izvan snage stavljena presuda Županijskog suda u Osijeku od 29. lipnja 1994. godine, no proglašena je krivom što je od listopada 1991. do travnja 1992. u skladištu poduzeća “Velepromet” u Vukovaru neprijateljskim oficirima prokazivala Hrvate i druge pripadnike nesrpskog stanovništva koji su sudjelovali u obrani grada, sudjelovala u zastrašivanju i zlostavljanju Hrvata te iz kuća građana hrvatske narodnosti odnosila vrijedne predmete, čime je počinila kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH. Izrečena joj je kazna zatvora u trajanju od 4 godine i 6 mjeseci.

Presudu Županijskog suda u Vukovaru od 21. siječnja 2004. godine pogledajte ovdje.

Vrhovni sud Republike Hrvatske 8. rujna 2004. godine odbio je kao neosnovane žalbe državnog odvjetnika i optuženice te je potvrdio presudu suda prvog stupnja.

Presudu VSRH broj I Kž 429/04-3 od 8. rujna 2004. pogledajte ovdje.

Zločin u Tenji (opt. Goran Hadžić)

Postupak protiv Gorana Hadžića, za kazneno djelo udruživanja radi činjenja kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom iz čl. 187. st. 1. KZ-a.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Osijeku

Broj predmeta: K-57/95

Sudsko vijeće: sudac Dragan Poljak, predsjednik Vijeća; sutkinja Zora Majić, članica Vijeća; suci porotnici Antun Rakin, Marija Pilgermajer i Tomislav Pavlović, članovi Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku br. KT-222/92 od 28. travnja 1993. godine, izmijenjena na glavnoj raspravi 12. svibnja 1999.

Kazneno djelo: udruživanja radi činjenja kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom iz čl. 187. st. 1. KZ-a

Optuženik: Goran Hadžić, odsutan

Branitelj optuženika: Boris Kunček, odvjetnik iz Osijeka

Žrtve:

– ubijeni: Ivica Prodanović, Đuro Kiš, Stevo Bačić, Ivo Valentić, Vlado Valentić, Ante Golek, Joso Medved, Franjo Fuček, Marko Knežević, Mara Knežević, Kata Tot, Anuška Horvat, Josip Prodanović, Jure Šarić, Josip Hodak, Stjepan Penjić, Seka Penjić, Francika Bogović, Pero Mamić, Mato Nađ, Marija Cerenko, Manda Banović, Betika Gotovac i Andrija Gotovac

– protjerani: 98 Hrvata i drugih pripadnika nesrpskih narodnosti

PRESUDA (SAŽETAK)

Na Županijskom sudu u Osijeku dana 12. svibnja 1999. godine objavljena je presuda kojom je opt. Goran Hadžić proglašen krivim što je tijekom 1991. i 1992. godine kao predsjednik tzv. Vlade srpske oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srem, svojim političkim i javnim istupima navodio i usmjeravao srpsko pučanstvo da se vojno organizira i udruži radi protjerivanja svog nesrpskog pučanstva i zatiranja povijesnih i kulturnih obilježja svih nesrpskih, a osobito hrvatskog naroda, pa su u ostvarenju njegovih nakana Jovan Rebrača, Mile Jajić, Savo Šarčević, Dušan Rebrača, Božo Vidaković, Dragan Čugalj, Savo Grnović i Dušan Vidović u naselju Tenja, organizirani i okupljeni u tzv. TO i u drugim neformalnim skupinama, djelujući prema njegovim smjernicama, organizirali i provodili prisilne radove za Hrvate i pripadnike drugih nesrpskih naroda, ograničavali im slobodu kretanja, provodili zastrašivanja i prijetnje smrću, pljačkanje njihove imovine, rušenje katoličke crkve, miniranje kuća Hrvata, a što je imalo za posljedicu i ubijanje Hrvata, pa su tako ubijeni Ivica Prodanović, Đuro Kiš, Stevo Bačić, Ivo Valentić, Vlado Valentić, Ante Golek, Joso Medved, Franjo Fuček, Marko Knežević, Mara Knežević, Kata Tot, Anuška Horvat, Josip Prodanović, Jure Šarić, Josip Hodak, Stjepan Penjić, Seka Penjić, Francika Bogović, Pero Mamić, Mato Nađ, Marija Cerenko, Manda Banović, Betika Gotovac i Andrija Gotovac, da bi konačno 20. travnja 1992. godine bilo protjerano 98 Hrvata i drugih pripadnika nesrpskih narodnosti,

dakle, povezivao u zajedničko djelovanje više osoba radi činjenja kaznenog djela genocida iz čl. 156. KZ,

čime je počinio kazneno djelo udruživanja radi činjenja kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom iz čl. 187. st. 1. KZ.

Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina.

Presudu Županijskog suda u Osijeku možete pogledati ovdje. 

Zločin u Veleprometu (opt. Dušan Čučković)

Postupak protiv Dušana Čučkovića, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Vukovaru

Broj predmeta: K-22/00

Vijeće za ratne zločine: sutkinja Nevenka Zeko, predsjednica Vijeća; sutkinja Jadranka Kurbel, članica Vijeća; suci porotnici Joso Lesar, Božo Martinović i Martin Nedeljković, članovi Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru broj DO-K-1/00 od 3. srpnja 2000. godine, izmijenjena na glavnoj raspravi 8. studenoga 2000. godine

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz 120. st. 1. OKZ RH

Optuženik: Dušan Čučković, prisutan

Branitelj optuženika: Vlatko Vidaković, odvjetnik iz Osijeka

Žrtve – ubijeni: Vlado Petrik i dvije nepoznate osobe

PRESUDA (SAŽETAK)

Na Županijskom sudu u Vukovaru dana 8. studenoga 2000. godine objavljena je presuda kojom je opt. Čučković proglašen krivim što je 20. studenoga 1991. godine kao pripadnik paravojnih postrojbi u prostoru “Veleprometa”, u kojemu su bili prisilno zatočeni civili nesrpske nacionalnosti, hicima iz vatrenog oružja usmrtio Vladu Petrika i dvije nepoznate osobe.

Izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Presudu Županijskog suda u Vukovaru pogledajte ovdje.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dana 14. veljače 2002. godine odbio je žalbu opt. Čučkovića i potvrdio presudu suda prvog stupnja.

Presudu VSRH broj I Kž-149/01-6 pogledajte ovdje.

Zločin u Borovu (opt. Dragiša Čančarević)

Postupak protiv Dragiše Čančarevića, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH i kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ RH.

OPTUŽNICA

Optužnicu Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru broj DO-K-20/99 od 12. listopada 1999. pogledajte ovdje.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Vukovaru

Broj predmeta: K-40/99

Sudsko vijeće: sudac Ante Zeljko, predsjednik Vijeća; sudac Stjepan Margić, član Vijeća; suci porotnici Marin Živković, Zoran Bračić i Martin Jurić, članovi Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru broj DO-K-20/99 od 12. listopada 1999.

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ RH

Optuženik: Dragiša Čančarević, prisutan

Branitelj optuženog: Radojica Vučković, odvjetnik iz Osijeka

Žrtve – zlostavljani civili i ratni zarobljenici: Mato Dujić, Josip Salaj, Ištvan Bačko, Renato Jelošek, Tihomir Filipović, Zdravko Meter, Nedeljko Putnik, Tomislav Hajduković, Tomislav Kilić, Vlatko Nikolić, Damir Huber, Krešimir Strganac, Nikola Kelava, Predrag Akerman, Marko Andabak, Marinko Bertić

PRESUDA (SAŽETAK)

Dana 13. travnja 2001. na Županijskom sudu u Vukovaru objavljena je prvostupanjska presuda kojom je opt. Čančarević proglašen krivim što je nakon okupacije Borova i ustrojavanja zarobljeničkog centra u prostorijama Mjesne zajednice, gdje su dovođeni civili i ratni zarobljenici, od 5. srpnja do 1. rujna 1991., kao jedan od utjecajnijih pripadnika milicije, prilikom ispitivanja civila Mate Dujića, Josipa Salaja, Ištvana Bačka, Renata Jelošeka, Tihomira Filipovića i Zdravka Metera i zarobljenih pripadnika ZNG-a i MUP-a RH Nedeljka Putnika, Tomislava Hajdukovića, Tomislava Kilića, Vlatka Nikolića, Damira Hubera i Krešimira Strganca, kao ispitivač zapovjedao i dopuštao da ih nepoznate osobe tuku, a osobno je tukao civila Nikolu Kelavu i pripadnike MUP-a RH Predraga Akermana i Marka Andabaka, a u Dalju, u prostorima ekonomije, Marinka Bertića. Uslijed fizičkog zlostavljanja većina navedenih zadobila je tjelesne povrede.

Zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena mu je kazna zatvora od 9 godina, kao i zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 13 godina.

Presudu Županijskog suda u Vukovaru od 13. travnja 2001. godine pogledajte ovdje.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dana 4. listopada 2001. godine djelomično je prihvatio žalbu opt. Čančarevića i preinačio prvostupanjsku presudu u odluci o kazni, pa mu je za kazneno djelo ratnog utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina, kao i za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, pa je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.

Presudu VSRH broj I Kž-562/01-6 od 4. listopada 2001. godine pogledajte ovdje.

Zločin u Tompojevcima

Postupak protiv Đure Kljajića, Dane Đukića, Petra Đukića, Štefana Penčarskog, Andrije Antolovića, Jove Radeke, Eve Radeka, Sretena Katića, Tihomira Pavkovića, Momira Anđelića, Đure Krošnjara, Željka Grubešljića, Ranka Grubešljića, Ranka Mirilovića, Milana Kovačevića i Nenada Macure zbog kaznenog djela genocida iz čl. 119. OKZ RH, a nakon izmjene optužnice ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH

OPTUŽNICA

Optužnicu Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KT-42/93 od 23. prosinca 1996. pogledajte ovdje.

Optužnica je kasnije preuzeta i precizirana od strane ŽDO u Vukovaru.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Vukovaru

Broj predmeta: K-41/99; K-31/02 (ponovljeni postupak)

Sudsko vijeće: sudac Nikola Bešenski, predsjednik Vijeća; sudac Stjepan Margić, član Vijeća; suci porotnici Martin Jurić, Zoran Bračić i Marin Živković, članovi Vijeća

– u ponovljenom postupku: sudac Nikola Bešenski, predsjednik Vijeća; sudac Stjepan Margić, član Vijeća; suci porotnici Marko Lukić, Zoran Bračić i Stanko Vukojević, članovi Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KT-42/93 od 23. prosinca 1996., preuzeta i precizirana od strane ŽDO u Vukovaru DO-K54/99

Kazneno djelo: genocid iz čl. 119. OKZ RH – nakon izmjene optužnice ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH

Optuženici: Đuro Kljajić, Dane Đukić, Petar Đukić, Štefan Penčarski, Andrija Antolović, Jovo Radeka, Eva Radeka, Sreten Katić, Tihomir Pavković, Momir Anđelić, Đuro Krošnjar, Željko Grubešljić, Ranko Grubešljić, Ranko Mirilović, Milan Kovačević i Nenad Macura – Petar Đukić i Tihomir Pavković prisutvovali su suđenju, ostalima se sudilo u odsutnosti

Žrtve:

– protjerano: 111 građana nesrpske nacionalnosti

– fizički zlostavljani: Jure Brala, Ivan Ivić i njegova majka, Ivan Šakić, Andrija Kampić

– psihički zlostavljani: Jure Brala i njegova obitelj, Stjepan Zvonarić, Vice Višić, Kata Mađarević, Ivan Bataković, Ivan Benić

– otuđivana ili uništavana imovina: Jure Brala, Stjepana Zvonarića, Ivana Šakića, Zdravka Galovića, Mile Višića, Rozalije Kalac, Marijana Skeledžića, Đure Kešnjera

PRESUDA (SAŽETAK)

Županijski sud u Vukovaru 21. svibnja 2001. godine objavio je prvostupanjsku presudu kojom je Đuru Kljajića, Danu Đukića, Petra Đukića, Štefana Penčarskog, Jovu Radeku, Evu Radeku, Sretena Katića, Đuru Krošnjara, Željka Grubešljića i Ranka Mirilovića proglasio krivim što su nakon okupacije Tompojevaca 10. listopada 1991. ustrojili Štab teritorijalne obrane te su kao pripadnici TO ili Milicije tzv. SAO Krajine raseljavali civilno stanovništvo, konfiscirali imovinu, zastrašivali civile, naredili uništavanje njihove imovine, naređivali prinudni rad, nečovječno postupali prema civilima, pljačkali imovinu te nanosili velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta, čime su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

Đuro Kljajić osuđen je na kaznu zatvora od 10 godina, Dane Đukić na 6, a Petar Đukić, Štefan Penčarski, Jovo Radeka, Eva Radeka, Sreten Katić, Đuro Krošnjar, Željko Grubješić i Ranko Mirilović na po 5 godina zatvora.

Nasuprot tome, Tihomir Pavković, Milan Kovačević i Nenad Macura oslobođeni su optužbe.

Presudu Županijskog suda u Vukovaru od 21. svibnja 2001. pogledajte ovdje.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je 26. lipnja 2002. prihvatio žalbu opt. Petra Đukića te je ukinuo presudu u osuđujućem dijelu u odnosu na njega i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Žalbe državnog odvjetnika i ostalih okrivljenika su odbijene i u tom je dijelu prvostupanjska presuda potvrđena.

Presudu i rješenje VSRH od 26. lipnja 2002. pogledajte ovdje.

Nakon ponovljenog prvostupanjskog postupka sudsko vijeće Županijskog suda u Vukovaru 1. listopada 2002. okr. Petra Đukića proglasilo je krivim i osudilo na kaznu zatvora od 2 godine.

Presudu Županijskog suda u Vukovaru od 1. listopada 2002. pogledajte ovdje.

Zločin u Vukovaru (opt. Branko Vujanović)

Postupak protiv Branka Vujanovića, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

OPTUŽNICA

Optužnicu Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru br. DO-K-7/98 od 19. travnja 1999. pogledajte ovdje.

Dopisom od 13. svibnja 2003. optužnica je izmijenjena.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Vukovaru

Broj predmeta: K-8/03

Vijeće: Ante Zeljko, predsjednik Vijeća; sudac Stjepan Margić, član Vijeća; suci porotnici Vlado Krpan, Vedrana Dujić i Jozo Geljić, članovi Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru br. DO-K-7/98 od 19. travnja 1999., izmijenjena dopisom od 13. svibnja 2003.

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. u vezi s čl. 20. OKZ RH

Optuženik: Branko Vujanović, odsutan

Branitelj: Šimo Filipović, odvjetnik po službenoj dužnosti

Žrtva – ubijen: Josip Patron

PRESUDA (SAŽETAK)

Županijski sud u Vukovaru 4. lipnja donio je, a 5. lipnja 2003. objavio je presudu kojom je opt. Branka Vujanovića proglasio krivim što je 19. studenoga 1991. oko 11,00 sati u Vukovaru, zajedno s drugim pripadnicima paravojnih postrojbi, u okolnostima kada su isti ubijali branitelje i građane zbog njihove nacionalne pripadnosti, u cilju da i civil Josip Patron, koji se kretao u koloni zarobljenih civila, bude ubijen, pokazao na istog nepoznatom pripadniku paravojnih postrojbi, koji se nalazio uz njega riječima “ovoga, ovoga, ovaj je iz Nijemaca”, pa ga je nepoznati izveo iz kolone i nakon toga ubio.

Okrivljeniku je izrečena kazna zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina.

Presudu Županijskog suda u Vukovaru pogledajte ovdje.

Na presudu je žalbu uložilo državno odvjetništvo, jer prvostupanjski sud nije okrivljenika osudio za sve inkriminacije za koje je državno odvjetništvo teretilo okrivljenika. No nakon što je državno odvjetništvo odustalo od optužbe, VSRH odbacio je žalbu državnog odvjetnika. Rješenje VSRH pogledajte ovdje.