Praćenje suđenja u Republici Hrvatskoj

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA ZA ZLOČIN NA VELEPROMETU, ŽRTVA SINIŠA RAJKOVIĆ

Dana 15. lipnja 2021. godine završena je rasprava u kaznenom postupku protv okr. Dragutina Hajdu, optuženoga da je dana 18. studenoga 1991. godine na Veleprometu sudjelovao u ubojstvu mlt. Siniše Rajkovića i na taj način počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.120.st.1. OKZ RH.

Dana 16. lipnja 2021. godine, u 12,00 sati, Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku, objavilo je nepravomoćnu presudu kojom je oslobodilo otužbe okr. Dragutina Hajdu da bi počinio kazeneno djelo koje mu je optužnicom stavljeno na teret. Okrivljenik je oslobođen optužbe temeljem primjene načela “In dubio pro reo”. Ukinut je istražni zatvor protiv okr. Dragitina Hajdu, koji je uhićen temeljem uhidbenog naloga na aerodromu u Londonu.

PRAVOMOĆNO ZAVRŠEN POSTUPAK ZA ZLOČIN U KOPAČEVU

Vrhovni sud Republke Hrvatske odbio je, dana 07. prosinca 2020. godine, kao neosnovanu žalbu obrane opt. Zdravka Pijunovića, te potvrdio prvostupanjsku presudu.

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku objavilo je dana, 26. svibnja 2020. godine nepravomoćnu presudu, kojom je proglasilo krivim okr. Zdravka Pijunovića za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.91.st.2 KZ/11, te ga nepravomoćno osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.

U konkretnom slučaju Sud je primijenio lakši Zakon u korist okrivljenika, dakle Kazneni zakon iz 2011. godine.

Dana 22. svibnja 2020. godine na Županijskom sudu u Osijeku započela je rasprava u ponovljenom postupku protiv hrvatskom pravosuđu nedostupnog okrivljenika.

Prvostupanjskom presudom K-Rz-82/2007 od 14. srpnja 2016. godine okr. Zdravko Pijunović i okr. R.Z. (u međuvremenu je umro) proglašeni su krivima i nepravomoćno osuđeni na kazne zatvora u trajanju od Zdravko Pijunović 10 godina, R.Z. 9 godina.

Kazneni postupak vodio se u odsutnosti, zbog nedostupnoti okrivljenika hrvatskim pravosudnim organima.

PRAVOMOĆNO ZAVRŠEN POSTUPAK ZA ZLOČIN U HRVATSKOJ KOSTAJNICI

Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je opt. Dragan Birač za ratni zločin protiv civila i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, u odsutnosti, osuđen na 12 godina zatvora.

Rasprava u ovom kaznenom predmetu započela je dana 8. travanja 2019. godine. Prvostupanjska presuda, kojom je okrivljenik proglašen krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 12 godina, donesena je u veljači 2020. godine.

Optuženik je za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila, počinjen ubojstvom Anđelke Bišćan i Jagode Brkljačić, osudjen na 8 godina zatvor. Za ubojstvo Mladena Bišćana, koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela imao status ratnog zarobljenika, te je riječ o ratnom zločinu protiv ratnih zarobljenika, osudjen na 7 godina zatvora. Jedinstvena kazna, budući da se radi o stjecaju kaznenih djela, odmjerena mu je u trajanju od 12 godina zatvora.

ZAPOČELA RASPRAVA ZA ZLOČIN POČINJEN U LOGORU STARA GRADIŠKA

Županijski sud Osijek
Zločin u logoru Stara Gradiška

OPĆI PODACI:
Broj predmeta: K-rz-7/2013

Vijeće za ratne zločine:
Sutkinja Zdenka Leko, predsjednica Vijeća
Sudac Miroslav Rožac, član Vijeća
Sudac Mario Kovač, član Vijeća

Okrivljenici: Gojko Božić, Zdravko Rakonić, Nebojša Petković, Miroslav Šućur, Predrag Guskić
Temeljem Rješenja Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Osijeku od 26. listopada 2020. godine, okrivljenicima se sudi u odsutnosti

Branitelji: Sreten Baljak, Marko Dumančić, Tomislav Filaković, Alen Jakobović, Boris Kunček; svi odvjetnici iz Osijeka, branitelji po službenoj dužnosti

Zastupnica optužbe: Mirjana Zupčević, zamjenica ŽDO Osijek

Optužnica ŽDO iz Osijeka: K-DO-47/2013 od 14. studenoga 2013. godine, izmijenjena 21. veljače 2019. godine

Optuženicima se stavlja na teret počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.120.st.1. OKZ RH u logoru Stara Gradiška. Civili, žrtve zlostavljanja u logoru, su s područja Gornje Varoši i Uskoka.

Okr. Gojko Božić, prema podacima iz knjige „Pakao srpskog logora Stara Gradišaka 1991. godine“, autor Vlado Radošić, bio je zapovjednik Stanice milicije Stara Gradiška.

Dokazni postupak započeo je 8. lipnja 2021. godine. Na raspravu je bilo pozvano 5 svjedoka, no, niti jedan nije došao. Naime, za 4 svjedoka je utvrđeno da su u međuvremenu umrli. Jedan svjedok je opravdao svoj izostanak starošću.

Na ročište za raspravu dana 9. lipnja 2021. godine pozvano je 5 svjedoka. Četiri svjedoka su se ispričala starošću i bolešću, dok je jedan svjedok umro.
Nastavak rasprave zakazan je za dane 24. i 25. kolovoza 2021. godine u 9,00 sati.

ZLOČIN NA VELEPROMETU, OKR. DRAGUTIN HAJDU

Osijek, 04.05.2021.

Na Županijskom sudu u Osijeku započela je rasprava u kaznenom postupku protiv opt. Dragutina Hajdua, pripadnika paravojnih srpskih postrojbi, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru Županijskog suda Osijek, nakon što je temeljem međunarodne tjeralice u ožujku 2020., uhićen na aerodromu te potom iz Velike Britanije izručen Hrvatskoj.

Optužnica:

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podiglo je optužnicu od 24. veljače 2021. godine protiv okr. Dragutina Hajdu, državljanina Republike Hrvatske i Kanade, rođenog 1950. godine, zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva čl.120.st.1. OKZ RH.

Okrivljenika se tereti da je 18. studenoga 1991., u večernjim satima u Vukovaru; nakon što su udružene snage JNA i paravojnih postrojbi lokalnih pobunjenika i dobrovoljaca iz Srbije slomile otpor branitelja Vukovara i okupirale ga; postupio protivno pravilima međunarodnog običajnog ratnog i humanitarnog prava o zaštiti civilnog stanovništva.
Okrivljenika se tereti da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi, zajedno sa Stevanom Curnićem i jednim nepoznatim pripadnikom navedenih postrojbi, u Veleprometu; u kojem su nakon pada Vukovara bili zatočeni civili i pripadnici hrvatskih oružanih snaga te gdje su mnogi od njih bili zlostavljani i ubijani; u zgradi tzv. stolarija zlostavljao maloljetnu civilnu osobu Sinišu Rajkovića(1975.) odnosno udarali ga rukama, nogama i kundacima pušaka po cijelom tijelu, a kada je ostao ležati na tlu, više su ga puta ubadali vojničkim bajunetama i tako usmrtili.

OPĆI PODACI

Toponim: Zločin na Veleprometu, opt. Dragutin Hajdu

Županijski sud u Osijeku

Broj predmeta: K-rz-2/21

Vijeće za ratne zločine:

sudac Davor Mitrović, predsjednik Vijeća

sudac Miroslav Jukić, član Vijeća

sudac Damir Krahulec, član Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku od 24.02.2021.

Optužnicu zastupa Miroslav Kraljević, zamjenica ŽDO u Osijeku.

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH

Optuženi:

Opt. Dragutin Hajdu, nazočan

Obrana:

izabrani branitelj Ante Nobilo, odvjetnik iz Zagreba

Žrtve:

Siniša Rajković (1975)., smrtno stradao

POČETAK PROJEKTA: “JAVNI DIJALOG O SUDBINI UBIJENIH I NESTALIH: MI PAMTIMO – A VI?”

Projekt “Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?”

Položaj i odnos prema civilnim žrtvama rata okosnice su Documentinog dosadašnjeg rada. Njime se nastoji razvijati, pomagati i promicati individualne i društvene procese suočavanja s prošlošću radi izgradnje održivog mir. Početkom 2021. godine započeo je trogodišnji projekt „Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?“ uz podršku Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj (Active Citizens Fund) u suradnji s partnerima iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek. Postojeći pravni mehanizmi su nedorečeni i zanemaruju civilne žrtve rata, a proces društvene izgradnje povjerenja usporava nedjelotvorno rješavanje sudbine nestalih, neučinkovito pravosuđe, loše institucionalne i društvene podrške s naznakama netrpeljivosti i govora mržnje i neadekvatno suočavanje s prošlošću. Stoga je glavni cilj projekta jačanje civilnog društva i ranjivih skupina u procesu humanizacije odnosa prema žrtvama rata i kršenja ljudskih prava bez obzira na njihovu nacionalnu, etničku ili političku pripadnost. Fokusom na ciljane skupine koje uključuju stradale u rat(ovima) 20. stoljeća s njihovim obiteljima, pravnike i odvjetnike, predstavnike pravosudne, zakonodavne i izvršne vlasti, mlade studente i istraživače te medije, stručnu i opću javnost, nastojat će se osnažiti i pokrenuti jača društvena i politička podrška kao i učinkovitije traganje za nestalima, priznanje prava obiteljima ubijenih i drugih civilnih žrtava te snažnije procesuiranje ratnih zločina.

Glavni ciljevi podijeljeni su u pet skupina uz koje se vežu pripadajuće aktivnosti:
1) Civilne žrtve rata i ljudski gubici
2) Sudski utvrđene činjenice te suradnja s pravosuđem
3) Nastava povijesti i rad s mladima
4) Razvoj uključive kulture sjećanja
5)Izgradnja zagovaračkih kapaciteta Documente i drugih organizacija civilnog društva

Tijekom trogodišnjeg razdoblja nastojat će se kroz ojačano aktivno građanstvo pružiti kvalitetniji i humaniji pristup problemima žrtava rata i praksi kulture sjećanja u Hrvatskoj, kroz niz različitih aktivnosti koje uključuju podršku žrtvama i preživjelima (ispunjavanje upitnika o žrtvi, pisanje studija slučaja i sl.), podršku učinkovitijem procesuiranju ratnih zločina (praćenje suđenja, suradnja s odvjetničkim timovima, itd.), javna zagovaranja prava civilnih žrtava rata (sastanci s pravosudnim institucijama, pisanje komentara o prijedlozima zakona i dr.), kvalitetniju nastavu povijesti i osnaživanje mladih za suočavanje s prošlošću (radionice o bilježenju lokalnih povijesti, mentorska podrška i sl.) te snažno javno zagovaranje u obliku crowdfunding i drugih manjih zagovaračkih kampanja.

Kroz 36 mjeseci, projekt će omogućiti sigurnije okruženje u kojem su ljudi spremni govoriti o svojim sudbinama te o sudbinama žrtava potičući tako umrežavanje različitih dionika na lokalnoj i nacionalnoj razini ujedno tražeći veću institucionalnu transparentnost.

U OSIJEK PREDSTAVLJENI PRIVREMENI REZULTATI POPISA LJUDSKIH GUBITAKA 1991. – 1995. GODINE U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

Poštovani i poštovane,

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, REKOM – mreža povjerenja i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek pozivaju vas na prezentaciju preliminarnih rezultata istraživanja Ljudski gubici 1991-1995 u Hrvatskoj za područje Osječko-baranjske županije koju ćete moći pratiti putem webinara u petak 29. siječnja 2021. od 11:00 – 12:30.

Istraživanje ljudskih gubitaka dugogodišnji je program Documente usmjeren na dokumentiranje sudbine stradalih i nestalih, kojim se nastoji pružiti faktografska osnova za razumijevanje rata u Hrvatskoj. Istraživanje se sastoji od provođenja intervjua na terenu, sakupljanja, analize i usporedbe podataka iz izvora različite provenijencije – javno dostupnih popisa, monografija, sudskih optužnica, zapisnika te presuda, različitih uvjerenja te druge dokumentacije. Istraživanje se provodi prema dobro utvrđenoj metodologiji, u suradnji i dijalogu s drugim dokumentacijskim centrima, organizacijama, institucijama te svjedocima, te se vodi načelom nepristranosti i uvažavanjem dostojanstva stradalih. Utvrđivanje podataka o stradalima i nestalima jest i dokumentarna osnova našeg javnog zalaganja za stvaranje cjelovitog institucionalnog okvira za civilne žrtve rata, za dijalog o prošlosti i jačanje pretpostavki za izgradnju održivog mira.

Nakon što je u prethodnom razdoblju predstavila podatke za područje zapadne Slavonije i Sisačko-moslavačke županije, a dio podataka objavila, Documenta je pristupila analizi područja Istočne Slavonije. U petak će biti prikazani preliminarni rezultati istraživanja o stradanjima za Osječko-baranjsku županiju te njoj pripadajuće općine i gradove, a razgovarat će se i o izazovima koji prate istraživanje, o problemima provjerljivosti podataka i dostupnosti izvora, te dimenziji pravosudnog procesuiranja ratnih zločina. Na dan prezentacije, podaci će biti javno objavljeni na Mapi žrtava ratova 1991.-2001. te u dostupnoj i preglednoj tabličnoj formi.

Na prezentaciji govore:
Vesna Teršelič, voditeljica Documente
Nikola Mokrović, voditelj istraživanja
Veselinka Kastratović, pravna savjetnica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek

Webinaru je moguće pristupiti preko sljedeće poveznice:
https://us02web.zoom.us/j/83983314852
Na webinaru će biti omogućeno i prevođenje na engleski jezik.

Srdačan pozdrav,

Nikola Mokrović

Vesna Teršelič

PRESUDA APELACIONOG SUDA U BEOGRADU O ZLOČINU U LOVASU

Presudom Apelacionog suda u Beogradu preinačena je prvostupanjska presuda Višeg suda, Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu, kojom su 8 okrivljenika u ponovljenom postupku proglašeni krivima i osuđeni za ratni zločina počinjen protiv civila u Lovasu u listopadu 1991. godine u kom je ubijeno 69 a ranjeno 12 osoba. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek smatraju da u sudskom postupku dugom preko jednog desetljeća pravda za žrtve nije dostignuta.

Pripadnici teritorijalne obrane i dobrovoljačke jedinice „Dušan Silni“, zajedno s postrojbama Druge proleterske gardijske mehanizirane brigade JNA su 10. listopada 1991. godine oko 7,30 sati, izvršili topnički napad na Lovas. Slijedio je pješadijski napad na mjesto, pri kom su ubijali ljude koji su se zatekli na ulici. Uslijed artiljerijske vatre i pješadijskog napada poginulo je oko 30 stanovnika Lovasa. Optuženici su nakon okupacije mjesta tjerali Hrvate da nose bijele trake na rukavima, označavali im kuće i ograničavali im kretanje. Hrvate i Hrvatice su uhićivali, mučili, prijetili im smrću, tjerali ih na prinudni rad, prijetili im silovanjem i pljačkali. 18. listopada 1991. izdvojili su veću grupu Hrvata, koja je otjerana u minsko polje.

Apelacioni sud u Beogradu oslobodio je od optužbe okr. Milana Devčića i okr. Željka Krnjajića, koji su prvostupanjskom presudom proglašeni krivima i osuđeni na kaznen zatvora u trajanju od 8 i 6 godina. Ostaloj šestorici okrivljenika smanjena je kazna zatvora u trajanju manjem od zakonskog minimuma.

Za žrtve ovoga teškog zločina, članove obitelji žrtava, ovakva presuda je, zasigurno, duboko nepravedna, jer je izostala osuda primjerena težini, svireposti i upornosti u izvršenju zločina od strane Apelacionog suda u Beogradu, što je vidljivo iz smanjenja izrečenih zatvorskih kazni ispod zakonskog minimuma.

Zbog dugotrajnosti ovoga kaznenog postupka, od prvotno 14 okrivljenika, zbog smrti 5 okrivljenika i razdvajanja postupka za 1 okrivljenika, u optužnici je ostalo 8 okrivljenika. Na žalost, i broj žrtava iz prve optužnice (69), nakon obustave postupka protiv umrlih okrivljenika i razdvajanja postupka, u izmijenjenoj optužnici umanjen je na 28 žrtava. Dakle, za 41 ubijenu žrtvu nitko nije pravomoćno osuđen.

Pravomoćnom presudom Apelacionog suda u Beogradu oslobođena su optužbe dvojica okrivljenika koji su i u prvom i u ponovljenom prvostupanjskom postupku nepravomoćno osuđeni na bezuvjetne kaznen zatvora. Ostalih 6 okrivljenika pravomoćno su osuđeni na kazne zatvora ispod zakonskog minimuma, a sudjelovali su, prema utvrđenju Suda, u stradavanju 19 i ranjavanju 12 civila.

Također, zabrinjava što pravosuđe Srbije niti 30 godina od počinjenog teškog ratnog zločina u Lovasu ne želi procesuirati i osuditi visoko rangirane pripadnike bivše JNA. Unatoč činjenicama iznesenim tijekom ovog kaznenog procesa, izvedenim brojnim materijalnim i personalnim dokazima, iz kojih vrlo jasno slijedi odgovornost bivše JNA za izvršene zločine u Lovasu, nitko od viših ili visokih časnika bivše JNA nije odgovarao za taj zločin.

U Lovasu je ubijeno 69 osoba, ranjeno 12 osoba. Koliko je zločin težak govori činjenica da su već prvog dana okupacije sela ubijena 22 civila. U minskom polju, u koje su žrtve natjerane, smrtno je stradalo 19 osoba, 12 osoba je teško i lakše ranjeno. Od okupacije sela u Lovasa su stacionirani pripadnici bivše JNA sa svojim podčinjenim jedinicama iz Srbije (TO Valjevo, dobrovoljačka jedinica „Dušan Silni“), čiji su pojedini pripadnici izvršili najteže zločine, a njima pretpostavljeni oficiri bivše JNA nisu učinili ništa da zaštite civile i spriječe zločine.

Izostanak novih istraga i podizanje novih optužnica protiv najviše rangiranih oficira bivše JNA, od komandanta do njemu podčinjenih oficira Druge proleterske gardijske mehanizirane brigade JNA, vrlo zorno pokazuje politički stav u Republici Srbiji koje preuzima pravosuđe Republike Srbije, da ne procesuira zločine za koje su odgovorni časnici i sam vrh bivše JNA.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek

OBNOVLJENI POSTUPAK ZA ZLOČIN U BOROVU NASELJU

PODACI O KAZNENOM PREDMETU:

Sud: Županijski sud u Osijeku
Br. predmeta: K-rz-1/2019
Okrivljenik: Milan Gojković
Nazočnost: nalazi se na izdržavanju kazne u zatvoru u Osijeku, izručen iz Mađarske dana 1.4. 2018.
Kazneno djelo: čl.120.st.1. OKZ RH
Žrtva: Ivan Hižek, policajac PU Varaždinske

O postupku:
ŽDO iz Osijeka podigao je optužnicu br. KT-298/92, od 28. prosinca 1995. godine protiv okr. Milana Gojkovića, okr. Dragana Lapčevića, okr. Vlade Tepavca i okr. Vese Praće, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, čl. 120.St.1. OKZ RH, počinjenog dana 19. studenoga 1991. godine u Borovu Naselju.
Okr. Milan Gojković optužen je po 3 točke optužnice, za zlostavljanje, klanje prokazivanje hrvatskih civila i vojnika.

Svi okrivljenici bili su nedostupni pravosudnim organima Republike Hrvatske.

Pred Županijskim sudom u Osijeku provedena je glavna rasprava u kaznenom predmetu br. K-6/96, od 4. prosinca 1996. godine, kojom su sva četiri okrivljenika proglašeni krivima i osuđeni na bezuvjetne kazne zatvora u trajanju od:
Okr. Milan Gojković 20 godina
Okr. Dragan Lapčević 5 godina
Okr. Vlado Tepavac 5 godina
Okr. Veso Praća 15 godina

Rješenjem Županijskog suda u Osijeku br. Kv-447/99, od 10. prosinca 1999. godine, protiv opt. Dragana Lapčevića je obustavljen kazneni postupak, nakon što je ŽDO iz Osijeka u obnovljenom postupku, a prije započinjanja glavne rasprave, podneskom broj KT-298/92 od 9. srpnja 1999. odustalo od njegovog kaznenog progona. Citiranim Rješenjem ukinuta je presuda Županijskog suda u Osijeku br. K-6/96 od 4. prosinca 1996. u dijelu koji se odnosi na Dragana Lapčevića, kojom je proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.

Rješenjem br. K-58/05 od 04. prosinca 2008. godine obustavljen je kazneni postupak br. K-58/05, koji se na Županijskom sudu u Vukovaru vodio protiv opt. Vlade Tepavca, radi kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120. st. 1. OKZ RH. Prethodno je podneskom od 21. studenoga 2008. godine ŽDO iz Vukovara promijenilo činjenični opis, zakonski opis i pravnu kvalifikaciju kaznenog djela (na kazneno djelo oružane pobune). Primjenom odredbe čl. 2. st. 2. Zakona o općem oprostu postupak protiv optuženika je obustavljen.

Dana 1. travnja 2018. godine okr. Milan Gojković izručen je, temeljem uhidbenog naloga, Republici Hrvatskoj iz Mađarske. Od tada se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u Osijeku.

Pred Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku u tijeku je obnovljeni postupak br. K-rz-1/2019, protiv okr. Milana Gojkovića, ratni zločina protiv civilnog stanovništva, čl.120.st.1. OKZ RH.

U tijeku je dokazni postupak. Na ročištu za raspravu, održanom dana 11. siječnja 2021. godine izvođen je dokaz saslušanjem sudsko-medicinskog vještaka prof.dr. Mladena Marcikića, dr.med., specijaliste sudske medicine iz Osijeka, koji je vještačio ozljede pronađene na tijelu žrtve Ivana Hižeka.

Nastavak rasprave je zakazan za dan 3. veljače 2021. godine u 9,00 sati, kada će sudsko medicinski vještak, nakon što pregleda CD koji je u spis predao kao dokaz Zamjenik ŽDO iz Osijeka, dati iskaz u vezi ocjene povreda na tijelu žrtve, koje se vide na crno bijeloj fotografiji, a sada će pregledati fotografije u boji.

RATNI ZLOČIN U STANICI MILICIJE DARDA OKR. BOŠKO VOJNOVIĆ

Dana 16. prosinca 2020. godine pred Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku započela je rasprava u kaznenom predmetu protiv okr. Boška Vojnovića, zbog kaznenog djela ratnog zločina počinjenog protiv civilnog stanovništva, iz čl.120.st.1. OKZ RH i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, iz čl. 122. OKZ RH u vezi s čl. 28. OKZ RH.

Okrivljeniku se stavlja na teret da je od listopada 1991. godine do 25. ožujka 1992. godine, kao zapovjednik tadašnje Stanice milicije darda, znao da njemu podređeni pripadnici milicije nezakonito privode, zatvaraju, psihički i fizički maltretiraju, te ubijaju hrvatske civile i ratne zarobljenike, i nije učinio ništa da to spriči.

Žrtve civili:
Đuro Lalić (1931.)
Zdravko Gerenčir (1958.)
Zvonko Fučec (1960.)
Ilija Lukač (1970.)
Josip Banić (1942.)

Žrtva pripadnik Specijalne jedinice policije PU Osječko – baranjske
Franjo Majsen (1960.)

Posmrtni ostaci Đure Lalića pronađeni su 1998. godine u masovnoj grobnici na groblju u Belom Manstiru, Josipa Banića 1999. godine na groblju u Dardi.
Žrtve: Ilija Lukač, Zvonko Fučec, Zdravko Gerenčir i Franjo Majsen vode se kao nestale osobe.

Kazneni predmet br. K-rz-2/20

Vijeće za ratne zločine:
sutkinja Zdenka Leko, predsjednica Vijeća
sudac Miroslav Jukić, član Vijeća
sudac Mirko Ljubičić, član Vijeća

zastupnik optužbe Zlatko Bučević, zamjenik ŽDO Osijek

braniteljica po službenoj dužnosti Vlatka Mišljenović Dasović, odvjetnica iz Osijeka

Temeljem Rješenje Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Osijeku iz siječnja 2020. godine okri. Bošku Vojnoviću sudi se u odsutnosti.

Rasprava je započela čitanjem optužnice ŽDO iz Osijeka od 6. prosinca 2019. godine.
U dokaznom postupku saslušani su svjedoci: brat Franje Majsana, sestra Zvonka Fučeca, kćerke Đure Lalića

Rasprava se nastavlja dana 3. veljače 2021. godine u 9,00 sati