Praćenje suđenja u Republici Hrvatskoj

DONESEN JE ZAKON O CIVILNIM STRADALNICIMA U DOMOVINSKOM RATU

Medijima
Osijek/Zagreb, 15. srpnja 2021.

Civilne žrtve rata zaslužuju kvalitetno, pravedno i obuhvatno zakonsko rješenje zaštite njihovih prava

“Civilne žrtve rata predugo su čekale te su zaslužile zakonsku zaštitu njihovih prava i obeštećenje, ali ovim je Zakonom propuštena prilika za kvalitetno, pravedno i obuhvatno rješenje, u skladu s ljudskim pravima”, poručile su udruge povodom izglasavanja Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mirovne studije te Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatska pozdravljaju donošenje zakonskog rješenja kojem je cilj regulirati ostvarenje statusa i prava civilnih žrtava rata, a koji dolazi čak dvadeset pet godina nakon završetka rata na području Republike Hrvatske. Udruge koje se bave zaštitom ljudskih prava, suzbijanjem diskriminacije, suočavanjem s prošlošću i izgradnjom mira, su stoga aktivno sudjelovale u javnoj raspravi te zagovarale izmjene i dopune predloženog zakona, a u svrhu njegova unapređenja i usklađivanja s nacionalnim i međunarodnim pravnim aktima.

“Konačni izgled zakona nije uključio sve prijedloge koje smo uputili ministarstvu, a koji se između ostalog odnose na predviđanje mogućnosti povrata ili naknade parničnih troškova civilnim žrtvama koje su izgubile parnice u postupcima protiv RH temeljem Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od strane pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga za vrijeme domovinskog rata”, ističu udruge. Također, novi Zakon ne uključuje naknade štete za imovinu koju su nepoznati počinitelji uništili terorističkim aktima u razdoblju za vrijeme rata. Naime, postavljanjem eksplozivnih naprava ili paljenjem uništen je veliki broj stambenih i poslovnih objekata hrvatskih građana u područjima u kojima se nisu odvijale ratne operacije. Dodatno, Zakon ne predviđa uvođenje alternativnih načina dokazivanja koji nedvojbeno pokazuju način nastanka traume ili ozljeda poput iskaza svjedoka, medijskih zapisa, izvještaja međunarodnih i nevladinih organizacija i sl.

Potpisane organizacije apeliraju i na to da primjena zakona bude u duhu Ustava Republike Hrvatske, pri čemu se prvenstveno misli na nacionalnu ravnopravnost i načelo jednakosti, što bi značilo prepoznavanje svih civilnih žrtava rata, kako ne bi došlo do postavljanja određenih skupina u nepovoljan položaj tj. diskriminacije na osnovi etničke pripadnosti ili nacionalnog podrijetla.

Imena i prezimena kao i okolnosti stradanja civilnih žrtava ratova devedesetih još uvijek nisu u potpunosti istražene a njihov približan broj ostaje nepoznat. Donošenje i primjena Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata prilika je za doprinos odgovornom suočavanju s prošlošću koja podrazumijeva ne izuzimanje nijedne žrtve u cilju stvaranja društva koje pamti.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Centar za mir nenasilje i ljudska prava Osijek,
Centar za mirovne studije i
Inicijativa mladih za ljudska prava

TRIDESETA GODIŠNJICA OD UBOJSTVA JOSIPA REIHL KIRA

Trideset je godina od ubojstva Josipa Reihl Kira, načelnika Policijske uprave Osječko-baranjske. Počinitelj toga zločina, Antun Gudelj, pripadnik rezervnog sastava MUP RH, pravomoćno je osuđen. No, ostaje i nadalje pitanje zašto je ubijen Josip Reihl Kir?

Josip Reihl Kir bio je istinski mirotvorac, čovjek, koji je bio glas razuma u vremenu ratnih pokliča. Čovjek mira, tolerancije. Profesionalac kome su ljudi vjerovali. Upravo onakav kakav bi pripadnik policije trebao biti. Ali, prije svega čovjek razuma i duboke ljudskosti.

Komemoracija, skromna, uz obitelj, predstavnike PU Osječko-baranjske i mirovne i ljudsko pravaške aktiviste, održat će se na groblju u Đakovu, sutra 1. srpnja 2021. godine u 9 sati.

DANA 30. LIPNJA 2021. GODINE OBJAVA PRESUDE U PREDMETU PROTIV JOVICE STANIŠIĆA I FRANKA SIMATOVIĆA

Dana 30. lipnja 2021. godine, u 15,00 sati, započinje objava presude Raspravnog vijeća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, protiv okr. Jovice Stanišića i okr. Franka Simatovića.

Okrivljenici su optuženi po 5 točaka optužnice. Od toga 4 točke su za zločine protiv čovječnosti i 1 točka protiv kršenja zakona i običaja ratovanja.

Od 15,30 sati predstavnica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek sudjelovat će u specijalnoj emisiji Federalne TV putem zoom aplikacije. Pratit će izricanje presude, komentirati tijek prvog psotupka, osvrnuti se na zločine koji se okrivljenicima stavljaju na teret, posebno u odnosu na zločine počinjene u Hrvatskoj (mjesta u okolici Hrvatske Kostajnice; Saborskom, Lipovači, Poljanku; Škabrnji, Bruški, Nadinu; Dalju, Erdutu, Ćelijama, Vukovaru, Klisi).

NAJAVA OBJAVE PRVOSTUPANJSKE PRESUDE PROTIV JOVICE STANIŠIĆA I FRANKA SIMATOVIĆA

Predmet: Tužitelj protiv Jovice Stanišića i Franka Simartovića (MICT-15-96-T)

Raspravno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (u daljnjem tekstu MRMKS) izreći će dana 30. lipnja 2021. godine prvostupanjsku presuda nakon provedenog ponovljenog postupka u predmetu Tužitelj protiv Jovice Stanišića i Franka Simartovića (MICT-15-96-T).

Dana 14. travnja 2021. iznošenjem završnih riječi završeno je suđenje u ponovljenom postupku protiv opt. Jovice Stanišića i opt. Franka Simatovića. Tijekom inkriminiranog perioda I.opt. Stanišić bio je načelnik Službe državne bezbednosti (“DB”) Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije (“MUP”), II. opt. Simatović bio je zaposlenik Druge uprave DB MUP-a Republike Srbije.

Prema navodima optužnice iz srpnja 2008. godine, u travnju 1991. godine ili približno u to vrijeme, opt. Jovica STANIŠIĆ i opt. Franko SIMATOVIĆ pomogli su da se otvori centar za obuku u Golubiću kod Knina, u tzv. Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajina kao i centri u drugim dijelovima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U tim centrima obučavani su dragovoljci i regruti. Neki su potom raspoređivani u specijalne jedinice DB Srbije, ili su postajali instruktori u drugim jedinicama povezanim s DB Srbije. Te jedinice su formirane u svrhu poduzimanja specijalnih vojnih akcija u Hrvatskoj i BiH.

Nadalje, optuženici su rukovodili financiranjem, obukom, logističkom podrškom i drugim vrstama značajne pomoći ili podrške specijalnim jedinicama DB Republike Srbije i drugim srpskim snagama koje su sudjelovale u činjenju zločina u Hrvatskoj i BiH tijekom razdoblja na koje se odnosi optužnica. Tijekom dužeg vremenskog perioda oni su neprekidno slali snage i pružali im podršku i nisu ih uputili da se suzdrže od činjenja protupravnih djela i nisu prestali s popunom snaga na terenu koje su činile protupravna djela.

Također, opt. Jovica STANIŠIĆ i opt. Franko SIMATOVIC bili su odgovorni za specijalne jedinice DB Republike Srbije i oni su organizirali, opskrbljivali, financirali i podržavali njihovo sudjelovanje u pojedinim djelovanjima u Hrvatskoj i BiH i rukovodili njima. Najkasnije od travnja 1991. do kraja 1991. godine, srpske snage, a naročito specijalne jedinice DB Republike Srbije koje su djelovale u suradnji s JNA, TO i paravojnim snagama, počinile su zločine u gradovima i selima u tzv. SAO Krajini i tzv. SAO SBZS, napale ih i preuzele kontrolu nad njima. Od ožujka 1992. pa kontinuirano do 1995. godine, srpske snage, a naročito specijalne jedinice DB Republike Srbije, počinile su zločine u gradovima i selima u općinama Bijeljina, Bosanski Šamac, Doboj, Sanski Most i Zvomik, napale ih i preuzele kontrolu nad njima, i počinile zločine u Tmovu.

Podsjećamo, optuženici se temeljem individualne kaznene odgovornosti terete za počinjenje kaznenih djela zločina protiv čovječnosti (progoni, ubojstva, deportacije, nehumana djela (prisilno premještanje)) i kršenje zakona i običaja ratovanja (ubojstvo). Također, temeljem koncepta udruženog zločinačkog pothvata (ovaj koncept našao je mjesta u brojnim presudama Haškog tribunala, ondnosno u presudama Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, iako se u Statutu Suda izričito ne spominje kao oblik individualne kaznene odgovornosti ) koji je nastao najkasnije u travnju 1991. i trajao barem do 31. prosinca 1995., optuženici se terete kao supočinitelji.

Medu pojedincima koji su sudjelovali u tom UZP, i time značajno doprinosili ostvarenju cilja tog pothvata, bili su optuženi Jovica STANIŠIĆ i Franko SIMATOVIĆ; Slobodan MILOŠEVIĆ; Veljko KADIJEVIĆ; Blagoje ADŽIĆ; Ratko MLADIĆ; Radmilo BOGDANOVIĆ; Radovan STOJIČIĆ zvani Badža; Mihalj KERTES; Milan MARTIĆ; Goran HADŽIĆ; Milan BABIĆ; Radovan KARADŽIĆ; Momčilo KRAJIŠNIK; Biljana PLAVŠIĆ; Mićo STANIŠIĆ; Željko RAŽNATOVIĆ zvani Arkan; Vojislav ŠEŠELJ; i drugi pripadnici srpskih snaga.

Cilj tog udruženog zločinačkog pothvata bilo je prisilno i trajno uklanjanje većine ne-Srba, prvenstveno Hrvata, bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, s velikih područja u Hrvatskoj i BiH, putem činjenja progona, ubojstava, deportacije i nehumanih djela – prisilna premještanja unutar kaznenih djela zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Opt. Jovica STANISIC i opt. Franko SIMATOVIC sudjelovali su u udruženom zločinačkom pothvatu kao suizvršitelj i to:

– osiguravali su kanale veze medu ključnim sudionicima u UZP u Beogradu, na konkretnim područjima i na loka1noj razini, i između njih
– organizirali i rukovodili formiranjem jedinica DB Republike Srbije i drugih srpskih snaga koje su sudjelovale u činjenju zločina u Hrvatskoj i BiH;
– organizirali i rukovodili financiranjem, obukom, logističkom podrškom i drugim vrstama značajne pomoći ili podrške specijalnim jedinicama DB Republike Srbije i drugim srpskim snagama koje su sudjelovale u činjenju zločina u Hrvatskoj i BiH, pružali su praktičnu pomoć, ohrabrenje i moralnu podršku osobama koje su vršile zločine progona, deportacije, prisilnog premještanja i ubojstva, što je značajno utjecalo na činjenje zločina: oni su to činili uz potrebnu svijest.

Optužnicom su obuhvaćeni zločini s počinjeni u Bijeljini, Bosanskom Šamacu, Doboju, Sanskom Mostu, Trnovu/Srebrenici i Zvorniku, u BiH kao i zločini na teritoriju Republike Hrvatske i to u mjestima Baćin, Saborsko, Poljanik, Lipovača, Škabrnja, Bruška, Dalj, Erdut.

KRONOLOŠKI PRIKAZ PRVOG I PONOVLJENOG POSTUPKA:
Prvi postupak trajao je punih 200 sudskih dana, od 09. lipnja 2009. do 31. siječnja 2013. Svjedočilo je ili dalo pisanu izjavu ukupno 133 svjedoka, a gotovo 5000 materijalnih dokaza uvršteno je u spis predmeta.

Optuženici su nakon prvog prvostupanjskog postupka, 30. svibnja 2013. oslobođeni po svim točkama optužnice.

Dana 15. prosinca 2015. Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju naložilo je ponovno suđenje i to zbog pogreške prvostupanjskog vijeća u primjeni prava:

PRVOSTUPANSKO VIJEĆE nije presudilo ni iznijelo obrazloženo mišljenje o bitnim elementima kaznene odgovornosti na temelju UZP-a;

Kada je PRVOSTUPANJSKO VIJEĆE tražilo da djela pomagača i podržavatelja budu konkretno usmjerena na pomaganje u počinjenju kaznenog djela – pogreška u vezi s odgovornošću na osnovu pomaganja i podržavanja;

Ponovljeni postupak, prvi takav postupak pred Međunarodnim rezidulanim mehanizmom za kaznene sudove, započeo je u srpnju 2017. godine.

Iznošenje završnih riječi, u ponovljenom postupku, trajalo je od 12. – 14. travnja 2021.

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA ZA ZLOČIN NA VELEPROMETU, ŽRTVA SINIŠA RAJKOVIĆ

Dana 15. lipnja 2021. godine završena je rasprava u kaznenom postupku protv okr. Dragutina Hajdu, optuženoga da je dana 18. studenoga 1991. godine na Veleprometu sudjelovao u ubojstvu mlt. Siniše Rajkovića i na taj način počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.120.st.1. OKZ RH.

Dana 16. lipnja 2021. godine, u 12,00 sati, Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku, objavilo je nepravomoćnu presudu kojom je oslobodilo otužbe okr. Dragutina Hajdu da bi počinio kazeneno djelo koje mu je optužnicom stavljeno na teret. Okrivljenik je oslobođen optužbe temeljem primjene načela “In dubio pro reo”. Ukinut je istražni zatvor protiv okr. Dragitina Hajdu, koji je uhićen temeljem uhidbenog naloga na aerodromu u Londonu.

PRAVOMOĆNO ZAVRŠEN POSTUPAK ZA ZLOČIN U KOPAČEVU

Vrhovni sud Republke Hrvatske odbio je, dana 07. prosinca 2020. godine, kao neosnovanu žalbu obrane opt. Zdravka Pijunovića, te potvrdio prvostupanjsku presudu.

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku objavilo je dana, 26. svibnja 2020. godine nepravomoćnu presudu, kojom je proglasilo krivim okr. Zdravka Pijunovića za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.91.st.2 KZ/11, te ga nepravomoćno osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.

U konkretnom slučaju Sud je primijenio lakši Zakon u korist okrivljenika, dakle Kazneni zakon iz 2011. godine.

Dana 22. svibnja 2020. godine na Županijskom sudu u Osijeku započela je rasprava u ponovljenom postupku protiv hrvatskom pravosuđu nedostupnog okrivljenika.

Prvostupanjskom presudom K-Rz-82/2007 od 14. srpnja 2016. godine okr. Zdravko Pijunović i okr. R.Z. (u međuvremenu je umro) proglašeni su krivima i nepravomoćno osuđeni na kazne zatvora u trajanju od Zdravko Pijunović 10 godina, R.Z. 9 godina.

Kazneni postupak vodio se u odsutnosti, zbog nedostupnoti okrivljenika hrvatskim pravosudnim organima.

PRAVOMOĆNO ZAVRŠEN POSTUPAK ZA ZLOČIN U HRVATSKOJ KOSTAJNICI

Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je opt. Dragan Birač za ratni zločin protiv civila i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, u odsutnosti, osuđen na 12 godina zatvora.

Rasprava u ovom kaznenom predmetu započela je dana 8. travanja 2019. godine. Prvostupanjska presuda, kojom je okrivljenik proglašen krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 12 godina, donesena je u veljači 2020. godine.

Optuženik je za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila, počinjen ubojstvom Anđelke Bišćan i Jagode Brkljačić, osudjen na 8 godina zatvor. Za ubojstvo Mladena Bišćana, koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela imao status ratnog zarobljenika, te je riječ o ratnom zločinu protiv ratnih zarobljenika, osudjen na 7 godina zatvora. Jedinstvena kazna, budući da se radi o stjecaju kaznenih djela, odmjerena mu je u trajanju od 12 godina zatvora.

ZAPOČELA RASPRAVA ZA ZLOČIN POČINJEN U LOGORU STARA GRADIŠKA

Županijski sud Osijek
Zločin u logoru Stara Gradiška

OPĆI PODACI:
Broj predmeta: K-rz-7/2013

Vijeće za ratne zločine:
Sutkinja Zdenka Leko, predsjednica Vijeća
Sudac Miroslav Rožac, član Vijeća
Sudac Mario Kovač, član Vijeća

Okrivljenici: Gojko Božić, Zdravko Rakonić, Nebojša Petković, Miroslav Šućur, Predrag Guskić
Temeljem Rješenja Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Osijeku od 26. listopada 2020. godine, okrivljenicima se sudi u odsutnosti

Branitelji: Sreten Baljak, Marko Dumančić, Tomislav Filaković, Alen Jakobović, Boris Kunček; svi odvjetnici iz Osijeka, branitelji po službenoj dužnosti

Zastupnica optužbe: Mirjana Zupčević, zamjenica ŽDO Osijek

Optužnica ŽDO iz Osijeka: K-DO-47/2013 od 14. studenoga 2013. godine, izmijenjena 21. veljače 2019. godine

Optuženicima se stavlja na teret počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.120.st.1. OKZ RH u logoru Stara Gradiška. Civili, žrtve zlostavljanja u logoru, su s područja Gornje Varoši i Uskoka.

Okr. Gojko Božić, prema podacima iz knjige „Pakao srpskog logora Stara Gradišaka 1991. godine“, autor Vlado Radošić, bio je zapovjednik Stanice milicije Stara Gradiška.

Dokazni postupak započeo je 8. lipnja 2021. godine. Na raspravu je bilo pozvano 5 svjedoka, no, niti jedan nije došao. Naime, za 4 svjedoka je utvrđeno da su u međuvremenu umrli. Jedan svjedok je opravdao svoj izostanak starošću.

Na ročište za raspravu dana 9. lipnja 2021. godine pozvano je 5 svjedoka. Četiri svjedoka su se ispričala starošću i bolešću, dok je jedan svjedok umro.
Nastavak rasprave zakazan je za dane 24. i 25. kolovoza 2021. godine u 9,00 sati.

ZLOČIN NA VELEPROMETU, OKR. DRAGUTIN HAJDU

Osijek, 04.05.2021.

Na Županijskom sudu u Osijeku započela je rasprava u kaznenom postupku protiv opt. Dragutina Hajdua, pripadnika paravojnih srpskih postrojbi, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru Županijskog suda Osijek, nakon što je temeljem međunarodne tjeralice u ožujku 2020., uhićen na aerodromu te potom iz Velike Britanije izručen Hrvatskoj.

Optužnica:

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podiglo je optužnicu od 24. veljače 2021. godine protiv okr. Dragutina Hajdu, državljanina Republike Hrvatske i Kanade, rođenog 1950. godine, zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva čl.120.st.1. OKZ RH.

Okrivljenika se tereti da je 18. studenoga 1991., u večernjim satima u Vukovaru; nakon što su udružene snage JNA i paravojnih postrojbi lokalnih pobunjenika i dobrovoljaca iz Srbije slomile otpor branitelja Vukovara i okupirale ga; postupio protivno pravilima međunarodnog običajnog ratnog i humanitarnog prava o zaštiti civilnog stanovništva.
Okrivljenika se tereti da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi, zajedno sa Stevanom Curnićem i jednim nepoznatim pripadnikom navedenih postrojbi, u Veleprometu; u kojem su nakon pada Vukovara bili zatočeni civili i pripadnici hrvatskih oružanih snaga te gdje su mnogi od njih bili zlostavljani i ubijani; u zgradi tzv. stolarija zlostavljao maloljetnu civilnu osobu Sinišu Rajkovića(1975.) odnosno udarali ga rukama, nogama i kundacima pušaka po cijelom tijelu, a kada je ostao ležati na tlu, više su ga puta ubadali vojničkim bajunetama i tako usmrtili.

OPĆI PODACI

Toponim: Zločin na Veleprometu, opt. Dragutin Hajdu

Županijski sud u Osijeku

Broj predmeta: K-rz-2/21

Vijeće za ratne zločine:

sudac Davor Mitrović, predsjednik Vijeća

sudac Miroslav Jukić, član Vijeća

sudac Damir Krahulec, član Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku od 24.02.2021.

Optužnicu zastupa Miroslav Kraljević, zamjenica ŽDO u Osijeku.

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH

Optuženi:

Opt. Dragutin Hajdu, nazočan

Obrana:

izabrani branitelj Ante Nobilo, odvjetnik iz Zagreba

Žrtve:

Siniša Rajković (1975)., smrtno stradao

POČETAK PROJEKTA: “JAVNI DIJALOG O SUDBINI UBIJENIH I NESTALIH: MI PAMTIMO – A VI?”

Projekt “Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?”

Položaj i odnos prema civilnim žrtvama rata okosnice su Documentinog dosadašnjeg rada. Njime se nastoji razvijati, pomagati i promicati individualne i društvene procese suočavanja s prošlošću radi izgradnje održivog mir. Početkom 2021. godine započeo je trogodišnji projekt „Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?“ uz podršku Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj (Active Citizens Fund) u suradnji s partnerima iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek. Postojeći pravni mehanizmi su nedorečeni i zanemaruju civilne žrtve rata, a proces društvene izgradnje povjerenja usporava nedjelotvorno rješavanje sudbine nestalih, neučinkovito pravosuđe, loše institucionalne i društvene podrške s naznakama netrpeljivosti i govora mržnje i neadekvatno suočavanje s prošlošću. Stoga je glavni cilj projekta jačanje civilnog društva i ranjivih skupina u procesu humanizacije odnosa prema žrtvama rata i kršenja ljudskih prava bez obzira na njihovu nacionalnu, etničku ili političku pripadnost. Fokusom na ciljane skupine koje uključuju stradale u rat(ovima) 20. stoljeća s njihovim obiteljima, pravnike i odvjetnike, predstavnike pravosudne, zakonodavne i izvršne vlasti, mlade studente i istraživače te medije, stručnu i opću javnost, nastojat će se osnažiti i pokrenuti jača društvena i politička podrška kao i učinkovitije traganje za nestalima, priznanje prava obiteljima ubijenih i drugih civilnih žrtava te snažnije procesuiranje ratnih zločina.

Glavni ciljevi podijeljeni su u pet skupina uz koje se vežu pripadajuće aktivnosti:
1) Civilne žrtve rata i ljudski gubici
2) Sudski utvrđene činjenice te suradnja s pravosuđem
3) Nastava povijesti i rad s mladima
4) Razvoj uključive kulture sjećanja
5)Izgradnja zagovaračkih kapaciteta Documente i drugih organizacija civilnog društva

Tijekom trogodišnjeg razdoblja nastojat će se kroz ojačano aktivno građanstvo pružiti kvalitetniji i humaniji pristup problemima žrtava rata i praksi kulture sjećanja u Hrvatskoj, kroz niz različitih aktivnosti koje uključuju podršku žrtvama i preživjelima (ispunjavanje upitnika o žrtvi, pisanje studija slučaja i sl.), podršku učinkovitijem procesuiranju ratnih zločina (praćenje suđenja, suradnja s odvjetničkim timovima, itd.), javna zagovaranja prava civilnih žrtava rata (sastanci s pravosudnim institucijama, pisanje komentara o prijedlozima zakona i dr.), kvalitetniju nastavu povijesti i osnaživanje mladih za suočavanje s prošlošću (radionice o bilježenju lokalnih povijesti, mentorska podrška i sl.) te snažno javno zagovaranje u obliku crowdfunding i drugih manjih zagovaračkih kampanja.

Kroz 36 mjeseci, projekt će omogućiti sigurnije okruženje u kojem su ljudi spremni govoriti o svojim sudbinama te o sudbinama žrtava potičući tako umrežavanje različitih dionika na lokalnoj i nacionalnoj razini ujedno tražeći veću institucionalnu transparentnost.