Suđenja za ratne zločine 2015

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA ZA ZLOČIN NA VELEPROMETU, ŽRTVA SINIŠA RAJKOVIĆ

Dana 15. lipnja 2021. godine završena je rasprava u kaznenom postupku protv okr. Dragutina Hajdu, optuženoga da je dana 18. studenoga 1991. godine na Veleprometu sudjelovao u ubojstvu mlt. Siniše Rajkovića i na taj način počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.120.st.1. OKZ RH.

Dana 16. lipnja 2021. godine, u 12,00 sati, Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku, objavilo je nepravomoćnu presudu kojom je oslobodilo otužbe okr. Dragutina Hajdu da bi počinio kazeneno djelo koje mu je optužnicom stavljeno na teret. Okrivljenik je oslobođen optužbe temeljem primjene načela “In dubio pro reo”. Ukinut je istražni zatvor protiv okr. Dragitina Hajdu, koji je uhićen temeljem uhidbenog naloga na aerodromu u Londonu.

PRAVOMOĆNO ZAVRŠEN POSTUPAK ZA ZLOČIN U KOPAČEVU

Vrhovni sud Republke Hrvatske odbio je, dana 07. prosinca 2020. godine, kao neosnovanu žalbu obrane opt. Zdravka Pijunovića, te potvrdio prvostupanjsku presudu.

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku objavilo je dana, 26. svibnja 2020. godine nepravomoćnu presudu, kojom je proglasilo krivim okr. Zdravka Pijunovića za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.91.st.2 KZ/11, te ga nepravomoćno osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.

U konkretnom slučaju Sud je primijenio lakši Zakon u korist okrivljenika, dakle Kazneni zakon iz 2011. godine.

Dana 22. svibnja 2020. godine na Županijskom sudu u Osijeku započela je rasprava u ponovljenom postupku protiv hrvatskom pravosuđu nedostupnog okrivljenika.

Prvostupanjskom presudom K-Rz-82/2007 od 14. srpnja 2016. godine okr. Zdravko Pijunović i okr. R.Z. (u međuvremenu je umro) proglašeni su krivima i nepravomoćno osuđeni na kazne zatvora u trajanju od Zdravko Pijunović 10 godina, R.Z. 9 godina.

Kazneni postupak vodio se u odsutnosti, zbog nedostupnoti okrivljenika hrvatskim pravosudnim organima.

PRAVOMOĆNO ZAVRŠEN POSTUPAK ZA ZLOČIN U HRVATSKOJ KOSTAJNICI

Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je opt. Dragan Birač za ratni zločin protiv civila i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, u odsutnosti, osuđen na 12 godina zatvora.

Rasprava u ovom kaznenom predmetu započela je dana 8. travanja 2019. godine. Prvostupanjska presuda, kojom je okrivljenik proglašen krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 12 godina, donesena je u veljači 2020. godine.

Optuženik je za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila, počinjen ubojstvom Anđelke Bišćan i Jagode Brkljačić, osudjen na 8 godina zatvor. Za ubojstvo Mladena Bišćana, koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela imao status ratnog zarobljenika, te je riječ o ratnom zločinu protiv ratnih zarobljenika, osudjen na 7 godina zatvora. Jedinstvena kazna, budući da se radi o stjecaju kaznenih djela, odmjerena mu je u trajanju od 12 godina zatvora.

POTVRĐEN DOŽIVOTNI ZATVOR ZA OKR. RATKA MLADIĆA

Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne sudove u Den Haagu, jučer, 8. lipnja 2021. godine, potvrdilo je prvostupanjsku presudu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Den Daagu izrečenu 2017. godine, kojom je okr. Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor.

Okr. Ratko Mladić osuđen je za počinjenje zločina genocida na području Srebrenice 1995. godine, za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije, nehumana djela, teroriziranje, protupravne napade na civile i uzimanje talaca.

Ratko Mladić bio je na čelu Glavnog stožera vojske bosanskih Srba od njezina utemeljenja 12. svibnja 1992. godine do 8. studenog 1996. godine.
Presudom je utvrđeno kako je on te zločine počinio sudjelujući u četiri udružena zločinačka pothvata. Prvi je uključivao plan čiji je cilj bio da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u Bosne i Hercegovine na koja su bosanski Srbi polagali pravo.

Drugi udruženi zločinački pothvat je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja što je dokazano na primjeru opsade Sarajeva.

Cilj trećeg zločinačkog pothvata bilo je eliminiranje bosanskih Muslimana iz Srebrenice.

Četvrdi zločinački pothvat je imao za cilj uzeti pripadnike mirovnih snaga Ujedinjenih naroda za taoce, kako bi se spriječilo da NATO izvede zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.

ZAVRŠENO IZNOŠENJE ZAVRŠNIH RIJEČI U KAZNENOM PREDMETU PROTIV JOVICE STANIŠIĆA I FRANKA SIMATOVIĆ

Dana 14. travnja 2021. godine na Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za kaznene sudove okončano je iznošenje završnih riječi u ponovljenom kaznenom postupku protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića (Tužilac protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića, MICT-15-96-T).

Optužba je tijekom iznošenja završne riječi, te replike i duplike, ustvrdila da izvedeni dokazi izvan razumne sumnje potvrđuju navode optužnice, odnosno ukazuju na kaznenu odgovornost optuženika.
Prema navodima optužnice, u travnju 1991. godine ili približno u to vrijeme, Jovica STANISIC i Franko SIMATOVIĆ pomogli su da se otvori centar za obuku u Golubiću kod Knina, kao i centri u drugim dijelovima Hrvatske i BiH. U tim centrima obučavani su dragovoljci i regruti. Neki su potom raspoređivani u specijalne jedinice DB Srbije ili su postajali instruktori u drugim jedinicama povezanim s DB Srbije. One su formirane u svrhu poduzimanja specijalnih vojnih akcija u Hrvatskoj i BiH.

Optuženici su rukovodili financiranjem, obukom, logističkom podrškom i drugim vrstama značajne pomoći ili podrške specijalnim jedinicama DB Republike Srbije i drugim srpskim snagama koje su sudjelovale u činjenju zločina u Hrvatskoj i BiH tijekom razdoblja na koje se odnosi optužnica. Tijekom dužeg vremenskog perioda oni su neprekidno slali snage i pružali im podršku i nisu ih uputili da se suzdrže od činjenja protupravnih djela nisu prestali s popunom snaga na terenu koje su činile protupravna djela.

Također, Jovica STANISIC i Franko SIMATOVIC bili su odgovorn za specijalne jedinice DB Republike Srbije i oni su organizirali, opskrbljivali, financirali i podržavali njihovo sudjelovanje u pojedinim djelovanjima u Hrvatskoj i BiH i rukovodili njima. Najkasnije od travnja 1991. pa do kraja 1991. godine, srpske snage, a naročito specijalne jedinice DB Republike Srbije koje su djelovale u suradnji s JNA, TO i paravojnim snagama počinile su zločine u gradovima i selima u SAO Krajini i SAO SBZS, napale ih i preuzele kontrolu nad njima. Od ožujka 1992. pa kontinuirano do 1995. godine, srpske snage, a naročito specijalne jedinice DB Republike Srbije, počinile su zločine u gradovima i selima u općinama Bijeljina, Bosanski Šamac, Doboj, Sanski Most i Zvomik, napale ih i preuzele kontrolu nad njima, i počinile zločine u Tmovu.
Podsjećam, optužnici se temeljem individualne kaznene odgovornosti – udruženi zločinački pothvat terete za počinjenje kaznenih djela zločina protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Medu pojedincima koji su sudjelovali u tom UZP, i time značajno doprinosili ostvarenju cilja tog pothvata, bili su optuženi Jovica STANIŠIĆ i Franko SIMATOVIĆ; Slobodan MILOŠEVIĆ; Veljko KADIJEVIĆ; Blagoje ADŽIĆ; Ratko MLADIĆ; Radmilo BOGDANOVIĆ; Radovan STOJIČIĆ zvani Badža; Mihalj KERTES; Milan MARTIĆ; Goran HADŽIĆ; Milan BABIĆ; Radovan KARADŽIĆ; Momčilo KRAJIŠNIK; Biljana PLAVŠIĆ; Mićo STANIŠIĆ; Željko RAŽNATOVIĆ zvani Arkan; Vojislav ŠEŠELJ; i drugi pripadnici srpskih snaga.
Cilj tog udruženog zločinačkog pothvata bilo je prisilno i trajno uklanjanje većine ne-Srba, prvenstveno Hrvata, bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, s velikih područja u Hrvatskoj i BiH, putem činjenja progona, ubojstava, deportacije i nehumanih djela – prisilna premještanja unutar kaznenih djela zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Jovica STANISIC i Franko SIMATOVIC sudjelovali su u udruženom zločinačkom pothvatu kao suizvršitelj i to:

– osiguravali su kanale veze medu ključnim sudionicima u UZP u Beogradu, na konkretnim podrucjima i na loka1noj razini, i između njih

– organizirali i rukovodili formiranjem jedinica DB Republike Srbije i drugih srpskih snaga koje su sudjelovale u činjenju zločina u Hrvatskoj i BiH;

– organizirali i rukovodili financiranjem, obukom, logističkom podrškom i drugim vrstama značajne pomoći ili podrške specijalnim jedinicama DB Republike Srbije i drugim srpskim snagama koje su sudjelovale u činjenju zločina u Hrvatskoj i BiH, pružali su praktičnu pomoć, ohrabrenje i moralnu podršku osobama koje su vršile zločine progona, deportacije, prisilnog premještanja i ubojstva, što je značajno utjecalo na činjenje zločina: oni su to činili uz potrebnu svijest.

Obrana I.opt. i II. opt. tijekom iznošenja završnih riječi te dvije replike na navode optužbe, ukazala je na dugotrajnost postupka (inicijalne optužnica podignuta je 2003., operativna optužnica po kojoj se vodi ponovljeni postupak podnesena je 10. srpnja 2008.). Nadalje, obrana je ustvrdila da optužba dokaze tumači selektivno, izvlači činjenice iz konteksta i prilagođava ih svojoj tezi. I. opt. Stanišić nije imao ključnu ulogu u DB-a niti ključan utjecaj na strukture izvan Republike Srbije u postizanju svrhe UZP-a. Opt. je bio osoba bez značaja za državnu politiku. SDB je bio čvrsta i hijerarhijski uređena struktura. Tijekom ponovljenog postupka nisu izvedeni dokazi da su de facto pozicije optuženih nadilazila njeihovu de jure poziciju. Puna primjena načele subordinacije karakterizirala je njihovu funkciju i način djelovanja unutar službe. Nema dokaza niti da je optuženi Stanišić zapovijedao Crvenim beretkama, odnosno da ih je instrumentalizirao radi ostvarenja svrhe UZP-a. Mladićevi dnevnici koji su tijekom pretresa stambenih prostorija zaplijenjeni, te uvršteni u dokazni supstrat, zabilježili su prisutnost opt. Simatovića na sastancima organiziranim u povodu oslobađanja pilota. Dokazi o njegovom sudioništvu u UZP-u nema. Dijelove govora koji je na ceremoniji u Kuli, Republika Srbija, držao opt. Simatović, optužba perfidno tretira kao svjedočenje optuženika protiv samog sebe.

KRONOLOŠKI PRIKAZ PRVOTNOG I PONOVLJENOG POSTUPKA:
Prvotni postupak trajao je punih 200 sudskih dana, od 09. lipnja 2009. do 31. siječnja 2013. Svjedočilo je ili dalo pisanu izjavu ukupno 133 svjedoka, a gotovo 5000 materijalnih dokaza uvršteno je u spis predmeta.

Optuženici su nakon prvotnog prvostupanjskog postupka, 30. svibnja 2013. oslobođeni po svim točkama optužnice.
15. prosinca 2015. Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju naložilo je ponovno suđenje i to zbog pogreške prvostupanjskog vijeća u primjeni prava:

– PRVOSTUPANSKO VIJEĆE nije presudilo ni iznijelo obrazloženo mišljenje o bitnim elementima kaznene odgovornosti na temelju UZP-a;

– kada je PRVOSTUPANJSKO VIJEĆE tražilo da djela pomagača i podržavatelja budu konkretno usmjerena na pomaganje u počinjenju kaznenog djela – pogreška u vezi s odgovornošću na osnovu pomaganja i podržavanja;

Ponovljeni postupak, prvi takav postupak pred Međunarodnim rezidulanim mehanizmom za kaznene sudove, započeo je u srpnju 2017.
Iznošenje završnih riječi, u ponovljenom postupku, odvijalo se u periodu od 12. – 14. travnja 2021.

Predsjednik suda, sudac Carmel Agius, najavio je donošenje presuda za svibanj 2021.

POČETAK PROJEKTA: “JAVNI DIJALOG O SUDBINI UBIJENIH I NESTALIH: MI PAMTIMO – A VI?”

Projekt “Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?”

Položaj i odnos prema civilnim žrtvama rata okosnice su Documentinog dosadašnjeg rada. Njime se nastoji razvijati, pomagati i promicati individualne i društvene procese suočavanja s prošlošću radi izgradnje održivog mir. Početkom 2021. godine započeo je trogodišnji projekt „Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?“ uz podršku Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj (Active Citizens Fund) u suradnji s partnerima iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek. Postojeći pravni mehanizmi su nedorečeni i zanemaruju civilne žrtve rata, a proces društvene izgradnje povjerenja usporava nedjelotvorno rješavanje sudbine nestalih, neučinkovito pravosuđe, loše institucionalne i društvene podrške s naznakama netrpeljivosti i govora mržnje i neadekvatno suočavanje s prošlošću. Stoga je glavni cilj projekta jačanje civilnog društva i ranjivih skupina u procesu humanizacije odnosa prema žrtvama rata i kršenja ljudskih prava bez obzira na njihovu nacionalnu, etničku ili političku pripadnost. Fokusom na ciljane skupine koje uključuju stradale u rat(ovima) 20. stoljeća s njihovim obiteljima, pravnike i odvjetnike, predstavnike pravosudne, zakonodavne i izvršne vlasti, mlade studente i istraživače te medije, stručnu i opću javnost, nastojat će se osnažiti i pokrenuti jača društvena i politička podrška kao i učinkovitije traganje za nestalima, priznanje prava obiteljima ubijenih i drugih civilnih žrtava te snažnije procesuiranje ratnih zločina.

Glavni ciljevi podijeljeni su u pet skupina uz koje se vežu pripadajuće aktivnosti:
1) Civilne žrtve rata i ljudski gubici
2) Sudski utvrđene činjenice te suradnja s pravosuđem
3) Nastava povijesti i rad s mladima
4) Razvoj uključive kulture sjećanja
5)Izgradnja zagovaračkih kapaciteta Documente i drugih organizacija civilnog društva

Tijekom trogodišnjeg razdoblja nastojat će se kroz ojačano aktivno građanstvo pružiti kvalitetniji i humaniji pristup problemima žrtava rata i praksi kulture sjećanja u Hrvatskoj, kroz niz različitih aktivnosti koje uključuju podršku žrtvama i preživjelima (ispunjavanje upitnika o žrtvi, pisanje studija slučaja i sl.), podršku učinkovitijem procesuiranju ratnih zločina (praćenje suđenja, suradnja s odvjetničkim timovima, itd.), javna zagovaranja prava civilnih žrtava rata (sastanci s pravosudnim institucijama, pisanje komentara o prijedlozima zakona i dr.), kvalitetniju nastavu povijesti i osnaživanje mladih za suočavanje s prošlošću (radionice o bilježenju lokalnih povijesti, mentorska podrška i sl.) te snažno javno zagovaranje u obliku crowdfunding i drugih manjih zagovaračkih kampanja.

Kroz 36 mjeseci, projekt će omogućiti sigurnije okruženje u kojem su ljudi spremni govoriti o svojim sudbinama te o sudbinama žrtava potičući tako umrežavanje različitih dionika na lokalnoj i nacionalnoj razini ujedno tražeći veću institucionalnu transparentnost.

U OSIJEK PREDSTAVLJENI PRIVREMENI REZULTATI POPISA LJUDSKIH GUBITAKA 1991. – 1995. GODINE U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

Poštovani i poštovane,

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, REKOM – mreža povjerenja i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek pozivaju vas na prezentaciju preliminarnih rezultata istraživanja Ljudski gubici 1991-1995 u Hrvatskoj za područje Osječko-baranjske županije koju ćete moći pratiti putem webinara u petak 29. siječnja 2021. od 11:00 – 12:30.

Istraživanje ljudskih gubitaka dugogodišnji je program Documente usmjeren na dokumentiranje sudbine stradalih i nestalih, kojim se nastoji pružiti faktografska osnova za razumijevanje rata u Hrvatskoj. Istraživanje se sastoji od provođenja intervjua na terenu, sakupljanja, analize i usporedbe podataka iz izvora različite provenijencije – javno dostupnih popisa, monografija, sudskih optužnica, zapisnika te presuda, različitih uvjerenja te druge dokumentacije. Istraživanje se provodi prema dobro utvrđenoj metodologiji, u suradnji i dijalogu s drugim dokumentacijskim centrima, organizacijama, institucijama te svjedocima, te se vodi načelom nepristranosti i uvažavanjem dostojanstva stradalih. Utvrđivanje podataka o stradalima i nestalima jest i dokumentarna osnova našeg javnog zalaganja za stvaranje cjelovitog institucionalnog okvira za civilne žrtve rata, za dijalog o prošlosti i jačanje pretpostavki za izgradnju održivog mira.

Nakon što je u prethodnom razdoblju predstavila podatke za područje zapadne Slavonije i Sisačko-moslavačke županije, a dio podataka objavila, Documenta je pristupila analizi područja Istočne Slavonije. U petak će biti prikazani preliminarni rezultati istraživanja o stradanjima za Osječko-baranjsku županiju te njoj pripadajuće općine i gradove, a razgovarat će se i o izazovima koji prate istraživanje, o problemima provjerljivosti podataka i dostupnosti izvora, te dimenziji pravosudnog procesuiranja ratnih zločina. Na dan prezentacije, podaci će biti javno objavljeni na Mapi žrtava ratova 1991.-2001. te u dostupnoj i preglednoj tabličnoj formi.

Na prezentaciji govore:
Vesna Teršelič, voditeljica Documente
Nikola Mokrović, voditelj istraživanja
Veselinka Kastratović, pravna savjetnica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek

Webinaru je moguće pristupiti preko sljedeće poveznice:
https://us02web.zoom.us/j/83983314852
Na webinaru će biti omogućeno i prevođenje na engleski jezik.

Srdačan pozdrav,

Nikola Mokrović

Vesna Teršelič

OBNOVLJENI POSTUPAK ZA ZLOČIN U BOROVU NASELJU

PODACI O KAZNENOM PREDMETU:

Sud: Županijski sud u Osijeku
Br. predmeta: K-rz-1/2019
Okrivljenik: Milan Gojković
Nazočnost: nalazi se na izdržavanju kazne u zatvoru u Osijeku, izručen iz Mađarske dana 1.4. 2018.
Kazneno djelo: čl.120.st.1. OKZ RH
Žrtva: Ivan Hižek, policajac PU Varaždinske

O postupku:
ŽDO iz Osijeka podigao je optužnicu br. KT-298/92, od 28. prosinca 1995. godine protiv okr. Milana Gojkovića, okr. Dragana Lapčevića, okr. Vlade Tepavca i okr. Vese Praće, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, čl. 120.St.1. OKZ RH, počinjenog dana 19. studenoga 1991. godine u Borovu Naselju.
Okr. Milan Gojković optužen je po 3 točke optužnice, za zlostavljanje, klanje prokazivanje hrvatskih civila i vojnika.

Svi okrivljenici bili su nedostupni pravosudnim organima Republike Hrvatske.

Pred Županijskim sudom u Osijeku provedena je glavna rasprava u kaznenom predmetu br. K-6/96, od 4. prosinca 1996. godine, kojom su sva četiri okrivljenika proglašeni krivima i osuđeni na bezuvjetne kazne zatvora u trajanju od:
Okr. Milan Gojković 20 godina
Okr. Dragan Lapčević 5 godina
Okr. Vlado Tepavac 5 godina
Okr. Veso Praća 15 godina

Rješenjem Županijskog suda u Osijeku br. Kv-447/99, od 10. prosinca 1999. godine, protiv opt. Dragana Lapčevića je obustavljen kazneni postupak, nakon što je ŽDO iz Osijeka u obnovljenom postupku, a prije započinjanja glavne rasprave, podneskom broj KT-298/92 od 9. srpnja 1999. odustalo od njegovog kaznenog progona. Citiranim Rješenjem ukinuta je presuda Županijskog suda u Osijeku br. K-6/96 od 4. prosinca 1996. u dijelu koji se odnosi na Dragana Lapčevića, kojom je proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.

Rješenjem br. K-58/05 od 04. prosinca 2008. godine obustavljen je kazneni postupak br. K-58/05, koji se na Županijskom sudu u Vukovaru vodio protiv opt. Vlade Tepavca, radi kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120. st. 1. OKZ RH. Prethodno je podneskom od 21. studenoga 2008. godine ŽDO iz Vukovara promijenilo činjenični opis, zakonski opis i pravnu kvalifikaciju kaznenog djela (na kazneno djelo oružane pobune). Primjenom odredbe čl. 2. st. 2. Zakona o općem oprostu postupak protiv optuženika je obustavljen.

Dana 1. travnja 2018. godine okr. Milan Gojković izručen je, temeljem uhidbenog naloga, Republici Hrvatskoj iz Mađarske. Od tada se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u Osijeku.

Pred Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku u tijeku je obnovljeni postupak br. K-rz-1/2019, protiv okr. Milana Gojkovića, ratni zločina protiv civilnog stanovništva, čl.120.st.1. OKZ RH.

U tijeku je dokazni postupak. Na ročištu za raspravu, održanom dana 11. siječnja 2021. godine izvođen je dokaz saslušanjem sudsko-medicinskog vještaka prof.dr. Mladena Marcikića, dr.med., specijaliste sudske medicine iz Osijeka, koji je vještačio ozljede pronađene na tijelu žrtve Ivana Hižeka.

Nastavak rasprave je zakazan za dan 3. veljače 2021. godine u 9,00 sati, kada će sudsko medicinski vještak, nakon što pregleda CD koji je u spis predao kao dokaz Zamjenik ŽDO iz Osijeka, dati iskaz u vezi ocjene povreda na tijelu žrtve, koje se vide na crno bijeloj fotografiji, a sada će pregledati fotografije u boji.

NEPRAVOMOĆNA OSUĐUJUĆA PRESUDA ZA ZLOČIN U BOGDANOVCIMA

Vijeće za ratne zločine Višeg suda – Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu, donijelo je dana 8. prosinca 2020. godine nepravomoćnu prvostupanjsku presudu kojom je okr. Boška Soldatovića osuđen na na kaznu zatvora u trajanju 15 godina za počinjenjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civila izvršenog u Bogdanovcima.

Okrivljeniku je stavljeno na teret ubojstvo devet civila, Albanaca, izvršeno dana 11. studenoga 1991. godine u Bogdanovcima.

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je dana 12. prosinca 2018. godine optužnicu protiv okr. Boška Soldatovića, pripadnika Vojne policije Druge proleterske gardijske mehanizovane brigade JNA. Dana 11. studenoga 1991. godine u Bogdanovcima, koji su bili pod kontrolom bivše JNA, u blizini zgrade Mjesnog odbora, okrivljeniku se stavlja na teret ubojstvo devet stanovnika Bogdanovaca, Albanaca.

Rasprava u ovom kaznenom predmetu započela je 16. siječnja 2020. godine. Prvostupanjski postupak je završen dana 8. prosinca 2020. godine, izricanjem nepravomoćne presude.