Suđenja za ratne zločine 2015

PRAVOMOĆNA PRESUDA ZA ZLOČIN U ERDUTU

Zločin u Erdutu – suđenje u odsutnosti

Kazneni postupak protiv okr. Zorana Vučićevića, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Optuženom Zoranu Vučićeviću se stavlja na teret da je 22. studenoga 1991. kao pripadnik pararedarstvenog odjeljenja milicije Erdut po naredbi zapovjednika Bože Bolića, mučio i nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu, bračnom paru iz Aljmaša. Dakle, postupajući protivno odredbama čl. 3., 13., 27. i 32. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. i protivno odredbi čl. 75. Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba (Protokol 1). Optuženik je, prema naredbi zapovjednika milicije Bože Bolića, prilikom ispitivanja oštećenog u zgradi milicije udarao bejzbol palicom, zadavši mu pritom najmanje 30-ak snažnih udaraca, a potom, nakon što je Bolić naredio oštećenom da razodjene, oštećenom kliještima za orahe stiskao testise. U istu prostoriju potom je dovedena i supruga oštećenika kojoj je prilikom ispitivanja bejzbol palicom zadano šest udaraca, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označenog i kažnjivog po čl. 120. st. 1. OKZ RH.

Prvostupanjski postupak: Optuženik je dana 07. kolovoza 2017. oglašen krivim i osuđen na 3 (tri) godine zatvora. Protiv ove presude žalbe su uložili državni odvjetnik i optuženik.

Presuda Vrhovnog suda RH.:

Vrhovni sud Republike Hrvatske je odlučujući o ovim žalbama, u sjednici vijeća održanoj 4. svibnja 2020., donio presudu kojom je kao neosnovane odbio žalbe državnog odvjetnika i optuženika i potvrdio prvostupanjsku presudu.

PRAVOMOĆNA PRESUDA ZA ZLOČIN U DONJEM HRASTOVCU

Zločin u Donjem Hrastovcu (opt. Milorad Božić i dr.) – suđenje u odsutnosti, ponovljeni postupak

Kazneni postupak protiv Milorada Božica i Cvije Baždara optuženih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120 st. 1 OKZ RH i ratnih zarobljenika čl. 122 OKZ RH.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je dana 19. lipnja 2020. presudom odbio kao neosnovane žalbe državnog odvjetnika i optuženog Milorada Božića i potvrdio prvostupanjsku presudu.

Dana 16.05.2019. nakon provedenog ponovljenog postupka, I opt. Milorad Božić osuđen je na 20 godina zatvora; II opt. Cvijo Baždar oslobođen je optužbe. Ponovljeni postupak je proveden nakon što je Vrhovni sud Republiku Hrvatske ukinuo prvosostupanjsku presudu Županijskog suda u Rijeci donesenu u ožujku 2017.

Dana 8. veljače 2016. godine započelo je suđenje protiv Milorada Božića i Cvije Baždara za zločine u Donjem Hrastovcu.

Okrivljenike se tereti da su u rujnu 1991. godine u Donjem Hrastovcu sudjelovali u ubojstvu troje civila i petero ratnih zarobljenika pripadnika MUP-a. Okrivljenicima se sudi u odsutnosti pred Županijskim sudom u Rijeci.

Tijekom tri rasprave održane u veljači i travnju ispitano je 11 svjedoka. Sljedeća rasprava zakazana za 10. svibnja 2016. godine.

13.3.2017. Županijskom sudu u Rijeci proglasio krivim Milorada Božića i osudio ga na 20 godina zatvora, drugooptuženi Cvijo Baždar je oslobođen je optužbi za isti kritični događaj, ubojstva osmorice civila i policajaca. Obojica su nedostupni hrvatskom pravosuđu i nalaze se najvjerojatnije u Srbiji, čiji su državljani.

Predsjednica sudskog vijeća sutkinja Jesenka Kovačić navela je da je utvrđeno da je Milorad Božić, zajedno sa sad pokojnim Živkom Lončarom, po naredbi njihova tadašnjeg zapovjednika u postrojbi pričuvnog sastava JNA Nike Borojevića, u kamion ukrcao trojicu civila i uhićenu petoricu pripadnika MUP-a, da su ih odvezli na lokaciju Čede Simić baru te ubili iz vatrenog oružja.

NEPRAVOMOĆNA OSUĐUJUĆA PRESUDA ZA RATNI ZLOČIN PROTIV CIVILNOG STANOVNIŠTVA U PROSINCU 1991. GODINE

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku proglasilo je danas, 26. ožujka 2020. godine nepravomoćnu presudu, kojom je proglasilo krivim okr. Z.P. za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.91.st.2 KZ/11, te ga nepravomoćno osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.

U konkretnom slučaju Sud je primijenio lakši Zakon u korist okrivljenika, dakle Kazneni zakon iz 2011. godine.

POTVRĐENA OSUĐUJUĆA PRESUDA ZA ZLOČIN U BATINI

Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br. Kž-rz-17/2019, od 5. ožujka 2020. godine potvrđena je prvostupanjska presuda Županijskog suda u Osijeku br. K-rz-4/2018. od 26. ožujka 2019. godine.

Prvostupanjskom presudom okr. S.B. proglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i deset mjeseci.

POTVRĐENA OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA ZA ZLOČIN U MAJI I SVRAČICI

Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske Kž-rz-41/2019, od 3. ožujka 2020. godine, potvrđena je oslobađajuća presuda Žuapnijskog suda u Zagrebu br. K-rz-1/19 od 7. studenoga 2019. godine.

Citiranom prvostupanjskom presudom okr. M.Š. oslobođen je optužbe za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, čl.120.st.1. OKZ RH, počinjen u Maji i Svračici.

PONOVLJENI POSTUPAK ZA RATNI ZLOČIN PROTIV CIVILNOG STANOVNIŠTVA IZVRŠEN U PROSINCU 1991. GODINE U KOPAČEVU

Dana 22. svibnja 2020. godine započela je rasprava u kaznenom predmetu protiv okr. Z.P. pripadnika srpskih paravojnih snaga, kome se na teret stavlja izvršenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, čl.120.st.1. OKZ RH, u prosincu 1991. godine u Kopačevu.

Prvostupanjskom presudom K-Rz-82/2007 od 14. srpnja 2016. godine okr. Z.P. i okr. R.Z. proglašeni su krivima i nepravomoćno osuđeni na kazne zatvora u trajanju od Z.P. 10 godina, R.Z. 9 godina.

Kazneni postupak vodio se u odsutnosti, zbog nedostupnoti okrivljenika hrvatskim pravosudnim organima.

Oba okrivljenika izjavila su žalbe putem svojih branitelja. Rješenjem Vrhovnog suda RH br- O-Kž 174/2017, od 22. ožujka 2018. godine citirana prvostupanjska prasuda je ukinuta i predmet vraćen na ponovni postupak.

Ponovoljeni postupak:

K-Rz-4/2020

Okrivljenik: Z.P. sudi se u odnostnosti

kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl.120.st.1. OKZ RH

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijek:
sutkinja Vlasta Šimenić Kovač, predsjednica Vijeća
sudac Krunoslav Barkić, član Vijeća
sudac Ante Kvesić, član Vijeća

tužiteljstvo: Zamjenik ŽDO iz Osijeka Miroslav Kraljević

branitelj: Slavko Nedić, odvjentik iz Osijeka

Predsjednica Vijeća za ratne zločine otvorila je raspravu, rekla da je rasprava javna. Nije bilo primjedbi na sastav Vijeća. Zamjenik ŽDO iz Osijeka pročitao je preciziranu optužnicu.

Okr. Z.P. se sudi u odsutnosti, stoga se nije mogao očitovati o optužnici. Okr. R.Z. u međuvremenu je umro, pa je postupak protiv njega obustavljen.

U dokaznom postupku pročitani su iskazi oštećenice, svjedoka, izvršen je uvid u materijalnu dokumentaciju. Nakon provedenog dokaznog postupka prešlo se na završne govore.

Zamjenik ŽDO iz Osijeka rekao je da je činjenično manje sve jasno, jer je okrivljenik već na suđenju na Vojnom sudu u Beogradu, 1992. godine, gdje se sudilo okr. Z.P. za kazneno djelo silovanja, priznao počinjenje djela. U ovom predmetu dvije stvari mogu biti predmet spora: koji od zakona valja primjeniti u ovom predmetu, a na što ukazuje i Vrhovni sud RH u svom ukidbenom rješenju, te radi li se o res iudicata u konkretnom predmetu?

Što se tiče koji zakon primjeniti, ŽDO iz Osijeka smatra da valja primijeniti OKZ RH, jer se radi o ratnom zločinu protiv civilnog stanovništva počinjenom radnjom silovanja, što predstavlvja, sukladno odlukama Suda za ljudska prava, teško zlostavljanje i mučenje žrtve. Odredba čl. 91. KZ iz 2011. godine, posebice njegov st.2. silovanje, kao modalitet izvršenja ratnog zločina, smatra lakšim oblikom izvršenja djela, što je u direktnoj suprotnosti s odlukama Suda za ljudska kprava, ali i odlukama MKSJ i MKSR. ŽDO iz Osijeka smatra da je način izvršenja ovoga djela takav da predstavlja posebno teško i nečovječno postupanje prema žrtvi, stoga smatra da je dobro precizirana odredba čl.120st.1. OKZ RH u presudi preciziranoj i pročitanoj na ovoj raspravi.

Što se tiče pitanja radi li se u konkretnom slučaju o res iudicata, ŽDO iz Osijeka misli da se ne radi, jer je količina zla nanijetog žrtvi daleko veća nego pri počinjenju identičnog kaznenog djela, za koje se 1993. godine sudilo istom okr. Z.P., a koje je počinio nekoliko dana ranije, u prosincu 1991. godine, također u Kopačevu. U konkretnom kaznenom djelu, za koje mu se sada sudi, količina zla koja se nanosi žrtvi je veća, jer je u radnji izvršenja sudjelovalo više osoba. Stoga ŽDO iz Osijeka smatra da se ne radi o res iudicata. Stoga je predložio da Sud donese presudu kojom će okrivljenika proglasiti krivim i osuditi prema zakonu.

Branitelj okrivljenika u svom završnom govoru je rekao da smatra da se radi o res iudicata, jer je njegov branjenik za kazeno djelo za koje mu se sudilo 1993. godine osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina, a za ovo kazneno djelo je nepravomoćno osuđen na kaznu zatvora od 10 godina. da bi se radilo o produljenom kaznenom djelu, kako to navodi ŽDO iz Osijeka, moralo bi se raditi od većoj količini zla nanijetog žrtvi, a prema visini izrečenih kazni vidi se da je u ovom predmetu njegov branjenik osuđen na nižu kaznu zatvora od prve. Osim toga, ovdje se sudi njemu i za djelo koje je on počinio, on nema ništa s djelom druge osobe, koja je kritične zgode bila s njim. stoga je predložio da Sud donese odluku kojom se odbija tužbeni zahtjev.

Zamjenik ŽDO iz Osijeka ponovio je da se u konkretnom slučaju radi o mučenju i ponižavanju žrtve što predstavlja veliku količinu zla koja se nanosi žrtvi.

Predsjednica Vijećaje objavila da je rasprava završena, te da će presuda biti objavljena u utorak, 26. svibnja 2020. godine u 11,00 sati.

VIRTUALNO OBILJEŽAVANJE EU DANA BORBE PROTIV NEKAŽNJIVOSTI ZA KAZNENA DJELA GENOCIDA, ZLOČINA PROTIV ČOVJEČNOSTI I RATNIH ZLOČINA

Virtualno obilježavanje EU dana borbe protiv nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine

Obilježavanje petog EU dana borbe protiv nekažnjivosti za zločine genocida, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, 23.svibnja 2020. godine, ove će se godine zbog pandemije COVID-19 odvijati virtualnim putem.

Tema ovogodišnjeg obilježavanja je kumulativno procesuiranje stranih terorističkih boraca. U virtualnom obilježavanju te u video obraćanju o navedenoj temi sudjeluju ministar pravosuđa Republike Hrvatske g. Dražen Bošnjaković, predsjednik Eurojust-a g. Ladislav Hamran, povjerenik Europske komisije za pravosuđe g. Didier Reynders te dobitnica Nobelove nagrade i aktivistica za ljudska prava gđa Nadie Murad.

POTVRĐENA PRVOSTUPANJSKA PRESUDA ZA ZLOČIN U MEDAČKOM DŽEPU (OKR. JOSIP KRMPOTIĆ)

ODLUKA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE:
Vrhovni sud Republike Hrvatske, na sjednici održanoj dana 05. ožujka 2020. godine, potvrdio je nepravomoćnu prvostupanjsku odsudjujucu presudu, kojom je okr. Josip Krmpotic, tempore criminis zapovjednik Izviđačke satnije IX. gardijske brigade Hrvatske vojske u akciji “Džep 93”, osudjenom na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine.

OPTUŽNICA (SAŽETAK):
Prema navodima optužnice okr. Josip Krmpotić je rujnu 1993. tijekom vojne akcije “Džep 93”, kršeći odredbe međunarodnog prava, u mjestu Lički Čitluk, dopustio podređenim pripadnicima Hrvatske vojske da u njegovoj nazočnosti, iz osobnog naoružanja, usmrte četvoricu neidentificiranih ratnih zarobljenika, pripadnika tzv. Vojske RSK te zapovjedio paljenje i rušenje kuća lokalnog stanovništva srpske nacionalnosti na širem području mjesta Lički Čitluk, Počitelj i Njegovan.

Dakle, na teret mu se stavljalo počinjenje dva kaznena djela: ratni zločin protiv civilnog stanovništva, čl.120.st.1. OKZ RH i ratni zločina protiv ratnih zarobljenika, čl. 122. OKZ RH.

Optužnica je podignuta u prosincu 2012. godine. Rasprava u tom kaznenom predmetu započela je u lipnju 2013. godine.

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA:
Dana 13. listopada 2016. godine, Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu, donijelo je prvostupanjsku nepravomoćnu presudu kojom je okr. Josip Krmpotić proglašen krivim za kazneno djelo ratnog zločina nad civilima, čl. 120.st.1. OKZ RH. Prolašen je krivim da nije spriječio podčinjene vojnike u paljenju i uništavanju kuća te pomoćnih objekata na području tri sela u Medačkom džepu: Ličkog Citluka, Počitelja i Njegovana. Nepravomoćno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine.

U izrečenu kaznu uračunava se i vrijeme koje je tijekom istrage proveo u istražnom zatvoru. Na kaznu odmjerenu ispod zakonskog minimuma od 5 godina, utjecele su, po riječima Predsjednika vijeća za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu, brojne olakotne okolnosti, poput dosadašnje neosuđivanosti, obiteljskih prilika, sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima, odnosno nesprečevanje podređenih u ubojstvu četvorice ratnih zarobljenika neutvrđenog identiteta, čl.122. OKZ RH okrivljenik je oslobođen optužbe, uslijed nedostatka dokaza. Navodi optužnog akta u odnosu na ovu točku nisu bili dostatno dokumentirani.

NOVO SUĐENJE ZA RATNE ZLOČINE, OKR. JOVAN RADAN

Danas 24. veljače 2020. godine, pred Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku započela je rasprava u predmetu ratnih zločina počinjenog protiv civilnog stanovništva. Okr. Jovan Radan.

žrtva ratnog zločina je Daut Ziberi, ubijen 19. studenoga 1991. godine na Veleprometu

Nakon što je Predsjednica Vijeća otvorila raspravu, upoznala nazočne stranke postupka sa sastavom Vijeća za ratne zločine, na čiji sastav nije bilo primjedbi, predstavnik ŽDO iz Vukovara pročitao je optužnicu br. K-DO-45/04, od 12. veljače 2007. godine, preciziranu 2008. godine.
Kako okrivljenik nije nazočan, sudi mu se u odsutnosti, nije se mogao očitovati o optužnici.
Otvoren je dokazni postupak. Na današnjoj raspravi u dokazno postupku iskaze su dala 3 svjedoka, od toga 2. svjedoka oštećenika i 1 svjedokinja.
Svjedokinja supruga žrtve Dauta Ziberija, koja je na raspravu došla u pratnji mlađeg sina, koji je bio osoba od povjerenja i nazočan u sudnici tijekom njezina iskazivanja, ujedno je i oštećenica. Svjedok brat žrtve je također dao iskaz, i u ulozi je oštećenika. Niti jedno od njih dvoje nemaju neposrednih saznanja o točnoj sudbini žrtve, jer nisu bili nazočni stradavanju žrtve.
Treća svjedokinja nema neposrednih saznanja o kritičnom događaju. Iskazala je da ju je sada pokojna svjedokinja navela da je vidjela nešto što nije mogla vidjeti iz zgrade gdje je bila zatočena s ostalim ženama i djecom na Veleprometu. Svjedokinja je iskazala da je svaki poziv za nju stresan, daje srčani bolesnik.
Predstavnik ŽDO iz Vukovara predložio je da se na sljedeću raspravu pozove svjedok, za koga smatra da ima neposredna saznanja o kritičnom događaju. Taj svjedok bio je pozvan i na današnju raspravu, no, ispričao se da je na Kosovu, gdje njeguje bolesnog roditelja.
Nova rasprava zakazana je za dan 1. travnja 2020. godine u 9,00 sati.

Ukratko optužnici:
ŽDO iz Vukovara podiglo je optužnicu br. K-DO-45/04, od 12. veljače 2007. godine protiv okr. Jovana Radana.
Citiranom optužnicom okrivljeniku se stavlja na teret da je dana 19. studenoga 1991. godine, u Vukovaru, u krugu poduzeća Velepromet, kamo je nakon okupacije grada od strane JNA i paravojnih postrojbi doveden veći broj civila, kao pripadnik paravojnih postrojbi, protivno čl.3.st.2.t.a Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rada, jednom rukom uhvatio za glavu Dauta Ziberi, a drugom rukom, u kojoj je držao nož, istim mu prerezao vrat, te ga usmrtio,
dakle, kršeći odredbe međunarodnog prava za vrijeme okupacije ubijao civilno stanovništvo, čime je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl.120.st.1. OKZ RH.

POTVRĐENA OPTUŽNICA TUŽILAŠTVA ZA RATNE ZLOČINE REPUBLIKE SRBIJE ZA ZLOČIN U BOGDANOVCIMA

OPĆI PODACI:

sud: Viši sud u Beogradu, specijalno odjeljenje za ratne zločine
tužiteljstvo: Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije
optužnica: br. KTO br. 1/18, od 21. prosinca 2018. godine, potvrđena početkom ožujka 2019.
okrivljenik: Boško Soldatović
kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva, iz čl. 142.st.1. KZ SRJ
branitelj:
žrtve: 9 civila iz Bogdanovaca, nesrpske nacionalnosti

UKRATKO O OPTUŽNICI:

Okrivljeniku se stavlja na teret počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, konkretno 9 civila nesrpske nacionalnosti, ubijenih dana 11. studenoga 1991. godine u Bogdanovcima.

Iz potvrđene optužnice slijedi da je okrivljenik bio pripadnik čete Vojne policije Druge proleterske gardijske mehanizirane brigade bivše JNA. Optužnica oružani sukob tretira kao nemeđunarodni oružani sukob između oružanih snaga bivše JNA s jedne strane i hrvatskih oružanih snaga, ZNG, HOS i MUP RH s druge strane. Kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ubojstvom, počinjeno je prema civilima koji ne sudjeluju u neprijateljstvima, a u odnosu na koje se mora postupati u svakoj prilici čovječno, bez ikakve nepovoljne diskriminacije po etničkoj pripadnosti.

Okrivljeniku se stavlja na teret ubojstvo 9 civila, žrtava kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, počinjenog 11. studenoga 1991. godine.