Suđenja za ratne zločine 2015

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE UKINUO OSLOBAĐAJUĆU PRESUDU ZA ZLOČIN IZVRŠEN U GRUBORIMA 1995. GODINE

Vrhovni sud RH ukinuo je oslobađajuću presudu Vijeća za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu, za zločine počinjene u selu Grubori dana 25. kolovoza 1995. godine, gdje je ubijeno šestero starijih civila.

Nepravomoćnom presudom opt. Frano Drljo i opt. Božo Krajina, obojica bivši pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko MUP RH, oslobođeni su krivnje za zločin u Gruborima.

Vrhovni sud RH nije prihvatio obrazloženje Vijeća za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu, koje je zaključilo da nema dovoljno dokaza za osudu optuženika.

Ponovljeni postupak provest će se pred izmijenim Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu.

NOVA RJEŠENJA O PROVOĐENJU ISTRAGE (LISTOPAD I STUDENI 2015 GODINE), ZBOG KAZNENIH DJELA RATNOG ZLOČINA PROTIV CIVILNOG STNAOVNIŠTVA I RATNOG ZLOČINA PROTIV RATNIH ZAROBLJENIKA

ŽDO iz Osijeka, na svojoj web stranici, je objavilo da je tijekom listopada donijelo Rješenje o provođenju istrage protiv jedne osobe, hrvatskog državljana, zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništava, iz čl. 120. st.1. OKZ RH, izvršenog silovanjem krajem studenoga 1991. godine u Vukovaru.

U studenom je ŽDO iz Osijeka donijelo Rješenje o provođenju istrage protiv dvije osobe, državljana Republike Srbije, zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120.st. 1. OKZ RH i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ RH, izvršenih fizičkim zlostavljanjem i ubijanjem civila i ratnih zarobljenika 19. i 20. studenoga 1991. godine, tijekom odvođenja, zlostavljanja i ubijanja civilnih i vojnih zarobljenika iz Borovo Commercea i Nove obućare.

DVOTJEDNI IZVJEŠTAJ MONITORING TIMA od 14. DO 19. PROSINCA 2015. GODINE

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću | Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek | Građanski odbor za ljudska prava | Pravda Bjelovar
Podrška strategiji razvoja pravosuđa u području ljudskih prava
Osijek, Zagreb, Bjelovar 18. prosinca 2015.

Dvotjedni izvještaj o suđenjima za ratne zločine, pojavama diskriminacije, zločinu iz mržnje i govoru mržnje, pravima žrtava rata

Ratni zločini

15/12/2015
Haag:
Žalbeno vijeće MKSJ-a poništilo je oslobađajuću prvostupanjsku presudu, naložilo novo suđenje po svim točkama optužnice i odredilo zadržavanje optuženih Jovice Stanišića i Franka Simatovića u pritvorskoj jedinici Tribunala.
U značajnoj odluci, u kojoj se utvrđuje veza između postupaka sigurnosnih službi i ratnih zločina, odbačena je prvostupanjska presuda utemeljena na standardu prema kojem čelnici Državne sigurnosti Srbije podređenim jedinicama (Crvene beretke – jedinica Državne bezbednosti za posebne namjene Republike Srbije, Škorpioni, Srpska dobrovoljačka garda, na čijem čelu je bio Željko Ražnjatović Arkan i Policija SAO Krajine) nisu pružali pomoć usmjerenu prema činjenju zločina već kontroli i održavanju okupiranog teritorija. Optužnica Stanišića i Simatovića tereti, temeljem udruženog zločinačkog pothvata te svih drugih oblika individualne kaznene odgovornosti, za zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja na području Hrvatske (Baćin, Cerovljani, Dubica, Saborsko, Poljanik, Lipovača, Škabrnja, Bruška, Dalj, Erdut, Lovinac, Vukovar, ….) kao i Bosne i Hercegovine.
Prema navodima optužnice, Slobodan Milošević, Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Ratko Mladić, Radmilo Bogdanović, Milan Martić, Goran Hadžić, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, Željko Ražnjatović Arkan, Vojislav Šešelj itd. identificirani su uz optuženike kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata s ciljem prisilnog i trajnog uklanjanja nesrba s teritorija Hrvatske i BiH.
Ponovljeni postupak provoditi će se pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove, pred raspravnim vijećem kojeg će činiti sudac Burton Hall, nekadašnji sudac MKSJ te Seon Ki Park i Solomy Balungi Bossa, suci Međunarodnog suda za Ruandu, a već u petak, 18. prosinca, optuženici će imati mogućnost očitovati se o navodima optužnice.

15/12/2015
Hrvatska:
Pred Županijskim sudom u Splitu je nastavljeno suđenje četvorici optuženika nekadašnjih pripadnika VP RH. Optužnicom je obuhvaćen 21 oštećenik zarobljen kod Nos Kalika. Optuženici se terete za nesprječavanje zlostavljanja i osobno participiranje u zločinu, u Kulinama, tadašnjem vojnom zatvoru u Šibeniku. Prije formalnog započinjanja glavne rasprave, 24. studenog 2015., desetak svjedoka zbog opstrukcija braniteljskog tima, ispitano je izvanraspravno, na ročištima koja su prethodila glavnoj raspravi. Protiv jednog od optuženika, Damira Borsica, u tijeku je pred istim sudom kazneni postupak radi ratnog zločina nad civilima zatočenim u Kulunama.
Ovaj postupak je u fazi glavne rasprave, a presuda se očekuje početkom slijedeće godine.

14/12/2015
Protiv petorice nekadašnjih pripadnika srpskih paravojnih postrojbi, Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, donijelo je rješenje o provođenju istrage. Sumnjiči ih se za permanentno fizičko zlostavljanje civila nastanjenih u okolici Slunja te silovanje jedne mještanke.
09/12/2015
Pred Županijskim sudom u Osijeku započelo je suđenje optuženom Zoranu Vučićeviću, nekadašnjem pripadniku tzv. milicije Erdut. Optuženiku, kojeg se tereti da je ratni zločin nad civilima počinio po naredbi zapovjednika Bože Bolića, sudi se u odsutnosti. U optužnici se navodi da je, u studenom 1991. godine, mučio i zlostavljao bračni par iz Aljmaša, udarajući ih bejzbol palicom te suprugu naredio da se razodjene i kliještima za orahe stiskao mu testise.
08/12/2015
Vrhovni sud je održao javnu sjednicu povodom žalbe optužbe na oslobađajuću presudu optuženima Franji Drlji i Boži Krajini za zločin nad šestero civila u zaselku Grubori, neposredno nakon VRA “Oluja”.
Za zločine počinjene u Oluji donesena je tek jedna pravomoćna presuda na sedmogodišnju zatvorsku kaznu koju Božo Bačelić, zapovjednik voda izvidničke satnije 113. šibenske brigade HV-a, izdržava za ubojstvo dvoje civila, supružnika i ratnog zarobljenika.
02/12/2015
Pred Župnijskim sudom u Osijeku u tijeku je još jedno suđenje u odsutnosti. Dvojica optuženika, Zdravko Pijunović i Ratko Zorić, bivši pripadnici paravojne oružane postrojbe tzv. Teritorijalne obrane Bilje, terete se za zločin nad civilima počinjen zastrašivanjem i višestrukim silovanjem jedne osobe. Prvo ročište je bilo zatvoreno za javnost.
01/12/2015
Glavna rasprava na suđenju opt. Tomislavu Merčepu započela je po treći puta ispočetka, zbog primjene odredbi novog Zakona o kaznenom postupku.
Riječ je o najduljem suđenju za ratne zločine pred hrvatskim sudovima pred prvostupanjskim vijećem (kazneni postupak provodi se od prosinca 2010., a suđenje je pred prvostupanjskim vijećem, u veljači 2015. godine, ušlo u četvrtu godinu i do sada je rezultiralo neposrednim saslušanjem preko 150 svjedoka). Optuženog Tomislava Merčepa teretilo se da je kao zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a stacionirane u Pakračkoj Poljani i na Zagrebačkom velesajmu te kao savjetnik u MUP-u Republike Hrvatske, od listopada do prosinca 1991. osobno naređivao nezakonita lišavanja slobode, mučenja i ubojstva civila te da, iako je znao da njegovi podređeni neovlašteno lišavaju slobode civile, pljačkaju ih, zlostavljaju, muče i ubijaju, propustio takva nezakonita postupanja spriječiti. Njegovi podređeni tako su na području Kutine, Pakraca i Zagreba nezakonito lišili slobode 52 osobe, od kojih su 43 ubijene, tri se vode kao nestale, dok su ostale osobe preživjele mučenja i zlostavljanja. U međuvremenu ublažena je i optužnica te se Merčepa više ne tereti da je osobno odgovoran za uhićenja preko 52 te mučenja i ubojstva gotovo 23 civila, nego samo za to da ništa nije poduzeo kako bi podređene spriječio u počinjenju ratnih zločina.
Reforma pravosuđa zločini iz mržnje/govor mržnje
14/12/2015
Održan okrugli stol pod nazivom Praćenje reforme pravosuđa te pojavnost i procesuiranje zločina iz mržnje/govora mržnje.
Cilj skupa, na kojemu su sudjelovali predstavnici pravosuđa, akademske zajednice i organizacija civilnog društva, bio je razmotriti kako učinkovitije pratiti što se događa u reformi pravosuđa i u procesuiranju zločina iz mržnje.
Voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, VesnaTeršelič ocijenila je da ima puno razloga za zabrinutost kad je u pitanju povjerenje u pravosuđe i procesuiranje zločina iz mržnje rekavši: “Reforma pravosuđa je proces u kojem se napravi korak naprijed, dva koraka naprijed, pa korak natrag, pa dva koraka natrag… Kad to gledamo u dužem periodu, od recimo pet godina, onda vidimo napredak, ali vidimo da postoje frustracije kod vraćanja postupaka za korupciju ili za ratne zločine” . Upozorila je ignoriranje optužnica kao i prvostupanjskih i pravomoćnih presuda u javnosti. Posebice je istaknula zakašnjelu odluku Ustavnog suda u slučaju koji se vodio za zločin protiv civilnog stanovništva u slučaju Branimira Glavaša. Nakon te odluke Glavaš je, iako prvostupanjski osuđen za zločin nad civilima, postao zastupnik u novom sazivu Hrvatskog sabora. Svjedočili smo da je i na inauguraciji predsjednice i na konstituirajućoj sjednici Sabora bio Tomislav Merčep, koji je optužen za ratne zločine nad civilima.
Zamjenica Pučke pravobraniteljice Lidija Lukina Kezić je rekla da se najveći broj pritužbi građana tom Uredu i dalje odnosi na područje pravosuđa. Ističe kako su građani ogorčeni i tvrde da se presude donose na temelju površnih dokaza te ukazuju na zlouporabe položaja, korupciju i sukobe interesa. Pritom se primjedbe ne odnose samo na sudove nižeg ranga, već i na Vrhovni, pa čak i Ustavni sud. Što se tiče sudskih postupaka radi diskriminacije, povećan je broj prekršajnih postupaka, no malo je kaznenih postupaka, kojih je u 2014., prema podacima Ministarstva pravosuđa, bilo 19.
Profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Alan Uzelac upozorio je da u javnosti postoje dva suprotstavljena pola kada je riječ o percepciji pravosuđa između kojih je vrlo malo stvarnog dijaloga. S jedne strane, tu je javnost koja je kritična prema pravosuđu, a s druge stajalište sudske vlasti koja smatra da u tom sustavu nema većih problema odnosno da do njih dolazi zbog nerazumijevanja javnosti.
Promjene u pravosuđu od 90-ih godina do danas bile su spore, ali nema dokaza da se nešto korjenito promijenilo, drži Uzelac. Ističe kako su reforme bile pojačane pod pritiskom ulaska u EU, ali nedovoljno da se sve mjere i stvarno provedu. Nakon ulaska u EU, tvrdi, vidljiv je retrogradni pravac koji vodi u opasnost da se demontira sustav koji je bio uvjet za pristup EU.
Novinarku Slavica Lukić ne čudi nepovjerenje “Jedna od tema koje su sigurno oblikovale predodžbu građana o radu pravosuđa su tzv. veliki antikorupcijski sudski postupci i njihovi ishodi. Riječ je o velikim predmetima USKOK-a koji su počeli u finišu pristupnih pregovara s EU, a poklopili su se, slučajno ili ne, s odlaskom premijera Ive Sanadera. Prisjetimo se afera Podravka, HAC i Hrvatska poštanska banka u koje je uključen najviši menadžment hrvatskih državnih tvrtki. Kao kruna došli su i predmeti protiv samog Sanadera. Svjedočili smo spektakularnim hapšenjima pred kamerama i curenju informacija iz istraga. Bila su velika očekivanja građana da se pravosuđe ulaskom Hrvatske u EU reformiralo i uspjelo izvući iz stiska politike, koja na kraju nisu ispunjena”.
Državno sudbeno vijeće
26/11/2015
Ponavlja se natječaj za predsjednika Županijskog suda u Zagrebu. Niti jedan od troje kandidata, Ivan Turudić, aktualni predsjednik, Jasna Smiljanić te Oliver Mittermayr nisu dobili potporu šest članova Vijeća.

STATISTIČKI PRIKAZ RADA SA ŽRTVAMA KAZNENIH DJELA (VEZANIH ZA RAT) U 2015. GODINI

PRIKAZ RADA SA ŽRTVAMA (VEZANIM ZA RAT) U 2015. GODINI

civilne žrtve – Domovinski rat:  1 žena, 4 muškarca, ukupno 5

kaz. progon počinitelja (ratnih) zločina – upućeni u ŽDO:  3 žene, 5 muškaraca, ukupno 8

razni upiti žrtava: 3 žene,  4 muškarca, ukupno 7

podrška članovima obitelji žrtava zločina u Godinjskim Barama (BiH): ukupno 2 muške žrtve (podrška supruzi i kćerki žrtava)

potpora članovima obitelji nestalih / potraga za posmrtnim ostacima: 2 muške žrtve

UKUPNO:  7 žena, 17 muškaraca, ukupno 24 žrtve

DOB ŽRTAVA PO SPOLU:
0 – 20: 2 žene, 1 muškarac, 3 žrtve ukupno
20 – 40: 5 muškaraca, 5 žrtava ukupno
40 – 60: 7 muškaraca, 7 žrtava ukupno
60 – 80: 5 žena, 4 muškaraca, 9 žrtava ukupno
UKUPNO: 7 žena, 17 muškaraca, 24 žrtve ukupno

ŽRTVE PO SPOLU I VRSTI POVREDE:
povreda
-civilne žrtve – Domovinski rat: 1 žena, 4 muškarca, 5 žrtava ukupno

– kaz. progon počinitelja (ratnih) zločina

uputa u ŽDO: 3 žene, 5 muškaraca, 8 žrtava ukupno

– razni upiti žrtava: 3 žene, 4 muškarca, 7 žrtava ukupno

– podrška na sudu članovima obitelji

žrtava zloč. u Godinjskim Barama (BiH):  2 muškarca,  2 žrtve ukupno

– potpora članovima obitelji nestalih

potraga za posmrtnim ostacima:  2 muškarca, 2 žrtve ukupno

UKUPNO: 7 žena, 17 muškaraca, 24 žrtve ukupno

NOVOSTI SA SUĐENJA PRED MKSJ 18. PROSINCA 2015. GODINE

Bivši šefovi Državne bezbjednosti MUP Republike Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović, u ponovljenom postupku, dana 18. prosinca 2015. godine, izjasnili su se da nisu krivi ni po jednoj točki optužnice, koja ih tereti za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu (u daljem tekstu UZP) s ciljem etničkog čišćenja velikih dijelova Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Njihovi branitelji Wayne Jordash i Mihajlo Bakrač rekli su da optuženi ostaju pri obarani koju su dali na prvom pojavljivanju pred MKSJ 2003. godine.

Današnje izjašnjavanje prva je faza postupka koji će se voditi pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove, nakon što je Žalbeno veće MKSJ poništilo prvostepenu oslobađajuću presudu i suđenje vratilo na ponovljeno suđenje po neizmijenjenoj optužnici.

Branitelji optuženika su priopćili da su u ime svojih branjenika podnijeli zahtjeve za privremenu slobodu, navodeći da su pribavili potrebna jamstva Vlade Republike Srbije. U podnesku branitelja za privremenu slobodu, navodi se zdravlje Jovice Stanišića “loše ali stabilno”, kao i da bi ga boravak u kući svakako poboljšao.

Tim Tužiteljstva MKSJ, čiji je jedan od članova tužitelj Matthias Marcussen, a priori se ne protivi zahtjevu, ali prije odluke Vijeća traži zdravstveni pregled koji će biti obavljen u najkraćem roku.

ODLUKA ŽALBENOG VIJEĆA MKSJ U PREDMETU STANIŠIĆ I SIMATOVIĆ

Žalbeno vijeće MKSJ dana 15. prosinca 2015. godine poništilo je prvostupanjsku presudu Raspravnog vijeća MKSJ, kojom su oslobođeni Jovica Stanišić, bivši zamjenik načelnika i načelnik Službe državne bezbjednosti (SDB) MUP Republike Srbije, i Franko Simatović, bivši zamjenik načelnika Druge uprave Službe državne bezbjednosti MUP Republike Srbije i specijalni savjetnik u SDB.

Žalbeno vijeće je naložilo ponovno suđenje optuženicima Stanišiću i Simatoviću, po svim točkama optužnice.

Tužiteljstvo MKSJ je u svojoj optužnici Stanišića i Simativića optužilo da su od travnja 1991. do 31. prosinca 1995. godine, kroz svoje sudjelovanje u udru ženom zločinačkom pothvatu (UZP), počinili zlo čine u Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajina i Srpskoj Autonomnoj Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem u Hrvatskoj, kao i u općinama Bijeljina, Bosanski Šamac, Doboj, Sanski Most, Trnovo i Zvornik u Bosni i Hercegovini. Zajednički cilj navodnog UZP bio je prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba, prvenstveno Hrvata, bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, s velikih područja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

U optužnici se navodi da je taj UZP uključivao počinjenje ubojstva kao kršenja zakona ili običaja ratovanja i kao zlo čin protiv čovječnosti, kao i deportacije, druga nehumana djela (prisilno premještanje) i progon (putem ubojstava, deportacije i drugih nehumanih djela (prisilno premještanje)) kao zločine protiv čovječnosti. Stanišić i Simatović se također terete da su planirali, naredili i/ili na drugi način pomagali i podržavali planiranje, pripremu ili izvršenje kaznenih djela navedenih u optužnici.

Raspravno vijeće MKSJ je dana 30. svibnja 2013. zaključilo da su mnoge od zločina navedenih u optužnici zaista počinile razne srpske snage na gore navedenim lokacijama. Međutim, Raspravno vijeće, većinom glasova, nije utvrdilo krivicu ni Stanišića ni Simatovića za počinjenje tih kaznenih djela sudjelujući u UZP, Vijeće je zaključilo da nije izvan razumne sumnje dokazano da su posjedovali potrebnu namjeru da doprinesu ostvarivanju zajedničkog zločinačkog cilja. Raspravno vijeće je također zaključilo da nije utvrđeno izvan razumne sumnje da su Stanišić ili Simatović planirali ili naredili ove zločine, i, većinom glasova vijeća, da su pomagali i podržavali ove zločine. Slijedom toga, Raspravno vijeće je, većinom glasova, Stanišića i Simatovića oslobodilo krivice po svim točkama optužnice.

Tužiteljstvo je uložilo žalbu na presudu Raspravnog vijeća navodeći tri žalbena razloga.

IZ IZJAVE MEĐUNARODNOG KAZNENOG SUDA ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (u daljem tekstu MKSJ),  izvijestio je javnost dana 22. listopada 2015. godine, da je u svjedok obrane u predmetu opt. Ratka Mladića pronađen mrtav.

Radi se o dr. Dušan Duniću, vještaku obrane u predmetu Tužitelj protiv Ratka Mladića.

Gospodin dr. Du šan Dunjić trebao je dana 22. listopada 2015. godine dati svoj iskaz u MKSJ. Bio je smješten u hotelu u Den Haagu, gdje ga je mrtvog pronašao djelatnik hotela i predstavnik MKSJ.  Odmah je pozvana hitna medicinska pomoć,  koja je potvrdila smrt g. Dunjića.

Nizozemkski organi provode istragu o uzroku smrti g. Dušana Dunjića.

Gospodin Dušan Dunjić je bio stručnjak za sudsku medicinu iz Republike Srbije. Kao svjedok vještak davao je iskaze u više predmeta pred MKSJ. Bio je vještak Tužiteljstva MKSJ  u postupcima protiv opt. Milana Milutinovića i drugih,  opt. Vlastimira Đor đevića i opt. Ramusha Haradinaja i drugih.

U postupcima protiv opt. Radoovana Karadžića, opt. Stanislava Galića, opt. Dragoljuba  Kunarca i drugih, opt.  Vujadina Popovića i drugih, gospodin Dušan Dunjić je davao iskaz kao vj eštak obrane.

OPTUŽENIK PRIZNAO POČINJENJE KAZNENOG DJELA RATNOG ZLOČINA PROTIV RATNIH ZAROBLJENIKA IZ BOROVO COMMERCEA

Opt. Đorđe Stojaković, priznao je počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, iz čl. 122. OKZ RH.  Navedeno kazneno djelo počinjeno je dana 19. studenoga 1991. godine kod mosta Erdut – Bogojevo, zlostavljanjem, fizičkim maltretiranjem dvojice zarobljenih hrvatskih branitelja iz Borovo Commercea.

Sud je uvažio priznanje optuženika i kajanje, te ga je uz ublažavanje kazne osudio na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine.

DORH OBJAVILO PREGLED O PROCESUIRANJU KAZNENIH DJELA RATNIH ZLOČINA POČINJENIHU LOGORIMA I ZATVORIMA TIJEKOM DOMOVINSKOG RATA

Dana 16. listopada 2015. godine DORH je objavio Pregled o procesuiranju  kaznenih djela ratnih zločina počinjenih u logorima i zatvorima tijekom Domovinskog rata

U Pregledu su podaci o pojedinim značajnijim predmetima kaznenih djela ratnih zločina počinjenih u logorima i zatvorima tijekom Domovinskog rata (na području RH, izvan RH, na štetu hrvatskih državljana, zločini počinjenih od bivše JNA i njoj pridružene TO).
Osim toga, Pregled sadržava podatke o ratnim zločinima koje su u zatvorima počinili pripadnici hrvatskih oružanih snaga.