Zločin u Novskoj III

 Na Županijskom sudu u Sisku 23. rujna 2010. započela je glavna rasprava u postupku protiv okrivljenih Željka Beline, Dejana Milića, Ivana Grgića i Zdravka Pleseca, bivših pripadnika Hrvatske vojske optuženih za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva usmrćivanjem Goranke i Vere Mileusnić i Blaženke Slabak te ranjavanjem Petra Mileusnića, u Novskoj u prosincu 1991.

Dana 19. studenog 2010. Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Sisku donijelo je odbijajuću presudu temeljem čl. 353. t. 5 ZKP-a, smatrajući da se radi o presuđenoj stvari.

VSRH ukinuo je prvostupanjsku odbijajuću presudu u odnosu na prvooptuženog Belinu i drugooptuženog Milića. U odnosu na Ivana Grgića i Zdravka Pleseca potvrđena je prvostupanjska presuda. Ponovljeni prvostupanjski postupak u odnosu na Željka Belinu i Dejana Milića bit će održan na Županijskom sudu u Zagrebu.

Nakon provedenog ponovljenog postupka Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu 8. ožujka 2013. godine optuženike je proglasilo krivima. Belini je izrečena kazna zatvora u trajanju od 10, a Miliću u trajanju od 9 godina.

Sjednica Žalbenog vijeća VSRH održana je 29. listopada 2013. godine. Prvostupanjska presuda je potvrđena.

 

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Optužene Belinu, Milića, Grgića i Pleseca se tereti da su 18. prosinca 1991. u Novskoj, kao pripadnici Hrvatske vojske, zajedno sa sada pokojnim Dubravkom Leskovarom, krenuli prema kući Petra Mileusnića u namjeri da usmrte sve koje ondje zateknu, da su ondje zlostavljali Petra Mileusnića, da bi potom Belina, Milić i Leskovar hicima iz automatskih pušaka usmrtili Goranku Mileusnić, Veru Mileusnić i Blaženku Slabak, a Petra Mileusnića ranili.

Optužnicu Županijskog državnog odvjetništva u Sisku, broj K-DO-35/08, od 09. srpnja 2010. godine možete pogledati ovdje.

Sadržaj izmijenjene optužnice ŽDO Zagreb, K-DO-254/12: okrivljeni Belina i Milić se terete za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva: da su 18. prosinca 1991. zajedno sa sada pokojnim Dubravkom Leskovarom, Ivanom Grgićem i Zdravkom Plesecom u uniformama hrvatske vojske i naoružani automatskim puškama krenuli prema kući Petra Mileusnića u ulici Zrinskog Frankopana 17, postupajući prema prethodnom dogovoru da ubiju sve koje u toj kući zateknu, dok je prvookrivljeni Belina ostao pred kućom čuvati stražu, ostali su ušli u kuću te su rukama i nogama tukli Petra Mieusnića, a nešto kasnije u kuću je ušao i počeo pucati Željko Belina, a potom su pucali Dejan Milić i Dubravko Leskovar te su usmrtili Veru Mileusnić, Goranku Mileusnić, Blaženku Slabak i ranili Petra Mileusnića.

Optužnica je izmijenjena i na raspravi 6. ožujka 2013. godine. U optužnicu je ugrađen dopunski nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka u odnosu na ozljede koje su tempore criminis zadobili oštećenici.

 

RANIJI TIJEK POSTUPKA

Za inkriminirani događaj 1992. godine vođena je istraga protiv Željka Beline, Ivana Grgića, Dubravka Leskovara, Dejana Milića i Zdravka Pleseca zbog kaznenih djela ubojstva iz čl. 35. st. 2. toč. 4 KZRH i pokušaja ubojstva iz čl. 35. st. 2. toč. 4 u svezi čl. 19. KZRH.

Nakon provedene istrage Vojno tužiteljstvo u Zagrebu odustalo je od progona Grgića i Pleseca, a protiv Beline, Leskovara i Milića nastavljen je postupak pred Vojnim sudom u Zagrebu, pod brojem K-44/92.

Postupak je okončan 02. studenog 1992. donošenjem rješenja o obustavi kaznenog postupka, primjenom zakona o oprostu.

Potom su oštećenici podnijeli kaznenu prijavu protiv istih osoba za navedeni događaj, no za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

 

OPĆI PODACI

Županijski sud u Sisku

Broj predmeta:

Vijeće za ratne zločine: sutkinja Snježana Mrkoci, predsjednica Vijeća; sutkinja Višnja Vukić, članica Vijeća; sudac Predrag Jovanić, član Vijeća

Optužnica: ŽDO-a u Sisku, K-DO-35/08, od 09. srpnja 2010. godine

Zastupnik optužbe: Jadranka Huskić, zamjenica Županijskog državnog odvjetnika u Sisku

Kazneno djelo: ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OK ZRH

Optuženici: Željko Belina, Dejan Milić, Ivan Grgić i Zdravko Plesec – nalaze se u pritvoru od 20. kolovoza 2010.

Branitelji optuženih: Zorko Kostanjšek, odvjetnik iz Siska, branitelj po službenoj dužnosti I. opt. Željka Beline; Marin Ivanović, odvjetnik iz Zagreba, branitelj II. opt. Dejana Milića; Domagoj Rupčić, odvjetnik iz Siska, branitelj po službenoj dužnosti III. opt. Ivana Grgića; Dragan Crnković, odvjetnik iz Siska, branitelj po službenoj dužnosti IV. opt. Zdravka Pleseca

Punomoćnik oštećenog Petra Mileusnića: Vinko Dizdar, odvjetnik iz Novske

Žrtve:

– ubijene: Goranka Mileusnić, Vera Mileusnić i Blaženka Slabak 

– zlostavljan i ranjen: Petar Mileusnić

 

Ponovljeni postupak

Županijski sud u Zagrebu

Broj predmeta: K-Rz-20/12

Vijeće za ratne zločine: sudac Marijan Garac, predsjednik Vijeća, sudac Petar Šakić, član Vijeća, sudac Zdravko Majerović, član Vijeća

Optužnica: ŽDO Zagreb, K-DO-254/12 (preuzeta i izmijenjena optužnica ŽDO-a u Sisku, K-DO-35/08, od 09. srpnja 2010. godine)

Zastupnik optužbe: Jadranka Huskić, zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Sisku

Kazneno djelo: ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH

Optuženici: Željko Belina i Dejan Milić

Branitelji optuženih: Zorko Kostanjšek, odvjetnik iz Siska, branitelj I. opt. Željka Beline; Marin Ivanović, odvjetnik iz Zagreba, branitelj II. opt. Dejana Milića

Žrtve:

– ubijene: Goranka Mileusnić, Vera Mileusnić i Blaženka Slabak 

– zlostavljan i ranjen: Petar Mileusnić

 

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

NOVSKA III – izvještaji s praćenja glavne rasprave

NOVSKA III – izvjestaji s praćenja glavne rasprave u ponovljenom postupku

 

PRESUDA

Dana 19. studenog 2010. Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Sisku donijelo je odbijajuću presudu temeljem čl. 353. t. 5 ZKP-a, smatrajući da se radi o presuđenoj stvari. Optuženicima je ujedno ukinut pritvor te su pušteni na slobodu.

Sjednica žalbenog vijeća VSRH održana je 21. veljače 2012. godine. VSRH ukinuo je prvostupanjsku odbijajuću presudu u odnosu na prvooptuženog Belinu i drugooptuženog Milića. U odnosu na Ivana Grgića i Zdravka Pleseca potvrđena je prvostupanjska presuda.

Presudu i rješenje VSRH pogledajte ovdje.

Ponovljeni prvostupanjski postupak u odnosu na Željka Belinu i Dejana Milića bit će održan na Županijskom sudu u Zagrebu.

Nakon provedenog ponovljenog postupka Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu 8. ožujka 2013. godine optuženike je proglasilo krivima. Belini je izrečena kazna zatvora u trajanju od 10, a Miliću u trajanju od 9 godina.

Sjednica Žalbenog vijeća VSRH održana je 29. listopada 2013. godine. Izvještaj sa sjednice možete pogledati ovdje. Prvostupanjska presuda je potvrđena.

 

PRIKAZ I MIŠLJENJE NAKON PROVEDENOG PRVOSTUPANJSKOG POSTUPKA

Goranka Mileusnić, Vera Mileusnić i Blaženka Slabak stradale su kao žrtve ratnog zločina u Novskoj 18. prosinca 1991. godine, kao i Petar Mileusnić koji je teško ozlijeđen. Ovo je sumarni nalaz presude kojom je Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu 8. ožujka 2013. godine, nakon ponovljenog postupka, provedenog dvadeset i dvije godine nakon počinjenja zločina, obojicu optuženika oglasilo krivim te im izreklo zatvorske kazne: Željku Belini 10, a Dejanu Miliću 9 godina zatvora.

O postupku vođenom 1992. godine i primjeni oprosta na počinitelje zločina

Za inkriminirani događaj 1992. godine vođena je istraga protiv Beline i Milića te Ivana Grgića, Zdravka Pleseca i danas pokojnog Dubravka Leskovara zbog kaznenih djela ubojstva i pokušaja ubojstva. Nakon provedene istrage Vojno tužiteljstvo u Zagrebu odustalo je od progona Grgića i Pleseca, a protiv Beline, Milića i Leskovara postupak je nastavljen pred Vojnim sudom u Zagrebu. No nakon što je u rujnu 1992. godine donesen Zakon o oprostu od krivičnog progona i postupaka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i ratu protiv Republike Hrvatske (NN 58/92), kojim su abolirani počinitelji djela u oružanim sukobima, ratu protiv Republike Hrvatske ili u svezi s tim sukobima, odnosno ratom od 17. kolovoza 1990. godine do dana stupanja toga zakona na snagu, osim djela na čiji je progon RH bila obvezna prema odredbama međunarodnog prava, u studenom 1992. godine vijeće Vojnog suda u Zagrebu obustavilo je kazneni postupak protiv navedene trojice optuženika.

Iniciranje i ponovno pokretanje kaznenog postupka

Oštećenici su podnošenjem kaznene prijave protiv optuženika za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva ponovno inicirali kazneni progon počinitelja zločina.

Po optužnici Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 9. srpnja 2010. godine, kojom su optuženi Željko Belina, Dejan Milić, Ivan Grgić i Zdravko Plesec, u rujnu iste godine na Županijskom sudu u Sisku započela je glavna rasprava. Dana 19. studenoga 2010. godine, Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Sisku presudom je odbilo optužbu, smatrajući da su optuženici već suđeni za isto kazneno djelo. No Vrhovni sud je ukinuo presudu u odnosu na Belinu i Milića, dok je u odnosu na Ivana Grgića i Zdravka Pleseca potvrdio prvostupanjsku odbijajuću presudu.

Ponovljeni prvostupanjski postupak

Ponovljeni prvostupanjski postupak, u odnosu na Belinu i Milića, proveden je na Županijskom sudu u Zagrebu. Tijekom dokaznog postupka neposredno su saslušana dvojica svjedoka: ranije okrivljeni Ivan Grgić te Drago Pršo. Pročitan je iskaz oštećenog Petra Mileusnića, koji je u međuvremenu preminuo. Pročitani su brojni iskazi svjedoka saslušanih tijekom prijašnje glavne rasprave te drugi materijalni dokazi.

Nakon provedenog dokaznog postupka, u optužnicu je inkorporiran dopunski nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka, o ozljedama koje su tempore criminis zadobili oštećenici.

Na temelju analize i ocjene izvedenih dokaza Sud je sa sigurnošću utvrdio da su optuženici počinili inkriminirane radnje te da one sadrže elemente kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

Kritične zgode u kući oštećenog Petra Mileusnića iz automatskih pušaka pucali su optuženi Željko Belina i Dejan Milić te Dubravko Leskovar. Usmrtili su suprugu i kćerku oštećenog te njihovu susjedu Blaženku Slabak. Oštećenik je zadobio prostrijelnu ranu glave. Goranka Mileusnić zadobila je petnaest prostrijelnih rana i dvije ustrijelne ozljede glave i trupa. Vera Mileusnić zadobila je četrnaest prostrijelnih rana trupa, tri tangencijalne ozljede i jedno okrznuće. Ukupno 18 ozljeda. Blaženka Slabak zadobila je sedam prostrijelnih rana. Sve su zadobile teške i po život opasne ozljede koje su bile takvog karaktera da ni brza medicinska pomoć ne bi spasila njihove živote.

Obrana je kao prijeporno isticala zajedničko djelovanje optuženika te postojanje prethodnog dogovora da počine konkretno kazneno djelo i usmrte žrtve. Naime, optužnica implicira djelovanje optuženika po načelu diobe rada, odnosno svakom optuženiku kao supočinitelju implicira bitan doprinos počinjenju kaznenog djela („opt. Željko Belina i Dejan Milić u uniformama hrvatske vojske i naoružani automatskim puškama…, sa sada pokojnim Dubravkom Leskovarom, Ivanom Grgićem i Zdravkom Plesecom, krenuli su prema kući Petra Mileusnića…, postupajući zajedno i po prethodnom dogovoru da ubiju sve koje u toj kući zateknu, …, po dogovoru je I. opt. Željko Belina ostao u dvorištu na straži pazeći da netko ne naiđe…“).

Sud je nedvojbeno utvrdio postojanje obje komponente nužne za supočiniteljstvo, kolektivnu počiniteljsku volju, odnosno svijest o zajedničkoj suradnji na ostvarenju bića kaznenog djela te odlučujuće sudjelovanje u ostvarenju djela. U obrazloženju prvostupanjske presude istaknuto je „da za postojanje supočiniteljstva nije nužan detaljan prethodni dogovor, dovoljan je i prešutni sporazum, odnosno takvo zajedničko postupanje iz kojeg na neprijeporan i očit način proizlazi volja optuženika da sudjeluju u počinjenju zajedničkog kaznenog djela“.

No mišljenja smo da visina izrečenih kazni ne korespondira sa težinom zločina. Unatoč brojnim otegotnim okolnostima koje je Sud prepoznao u djelovanju optuženih: postupanje s izravnom namjerom, pogibeljnost kaznenog djela, nepopravljive posljedice supočiniteljske radnje, smrt triju osoba i zadavanje tjelesnih ozljeda jednoj osobi, Sud ovako odmjerene kazne šturo podupire navođenjem olakotnih okolnosti koje ne bi trebale utjecati da kazna unutar granica predviđenih za konkretno kazneno djelo bude bliža donjoj granici propisane kazne: primjereno držanje optuženih pred Sudom, njihov značajan doprinos u obrani Republike Hrvatske,…