DVIJE NEPRAVOMOĆNE PRESUDE ZA RATNI ZLOČIN

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Splitu donijelo je dana 5. prosinca 2019. godine nepravomoćnu presudu, kojom je okr. Milorad Kovačević, umirovljeni poručnik bivše JNA, u odsutnosti, proglašen krivim za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (čl.122. OKZ RH) i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od četiri i pol godine.

Proglašen je krivim za nespriječavanje sebi podređenih pripadnika bivše JNA da maltretiraju pripadnike MUP RH početkom listopada 1991. godine. U kritično vrijeme okrivljenik je bio aktivni oficir bivše JNA, s činom poručnika, na dužnosti zapovjednika voda vojne policije, koji je imao zadatak preuzeti ratne zarobljenike na području Zavale i sprovesti ih do logora Bileća u BiH.

Kod mjesta Slano i Majkovi jedinice bivše JNA zarobile su pripadnike MUP RH: Zorana Tomaša, Jadrana Zlokića, Damira Šulentića, Tonćija Gugića, Vlatka Bokšića, te pripadnike organiziranih oružanih patrola za obranu mjesta Dubrovačkog primorja: Antuna Dedo, Metoda Batinića i Rasima Avdića.

Znajući za netrpeljivost prema pripadnicima MUP RH i hrvatskim oružanih postrojbi, okrivljeni ih je svjesno izložio brutalnosti i iživljavanju pripadnika bivše JNA i lokalnog civilnog stanovništva područja kojim su zarobljenici trebali biti prevoženi.

U optužnici se navodi da je okrivljenik dozvolio da zarobljenike u području Zavale veliki broj rezervista bjesomučno tuku šakama, nogama, kundacima pušaka i drugim predmetima po glavi i tijelu. Skoro svi zarobljenici su zadobili teške ozlijede od brojnih kontuzija glava i tijela kojih je posljedica bio invaliditet, navodi optužni akt.

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu donijelo je dana 16. srpnja 2020. godine nepravomoćnu presudu kojom su okr. Dušan Žarković, okr. Bogdan Jednak i okr. Dušan Martić, svi pripadnici srpskih paravojnih postrojbi, nepravomćno proglašeni krivima za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civila (čl.120.st.1. OKZ RH) i svaki osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.

U optužnici okrivljenicima se stavlja na teret da su kao pripadnici srpskih paravojnih postrojbi dana 6. studenog 1991. godine, u Joševici, tražili od civila Nikole i Gine Kreštalica da im predaju svoj Volvo švedskih registarskih oznaka, zlato i nakit. Upali su im u naoružani u kuću, a u kući je bio i Đuro Kreštalica. Trojica pripadnika srpskih paravojnih postrojbi posvađala su se s članovima obitelji Kreštalica. U jednom trenutku Nikola Kreštalica je iskočio kroz prozor kuće. Prema optužnici, okrivljenici su ga usmrtili pucajući mu u glavu. Nakon toga ubili su Ginu i Đuru Kreštalicu, čija tijela su zapalili zajedno s kućom. Potom su se odvezli automobil i stvari žrtava.